ljetos sam igrala ulogu Jovanke Bashtovanke (znam, ja i dalje umirem od smijeha ) te sam u Bronxu radila sa tinejdzerima u bashtama.. da ne zalazim u detalje (to je pricha za sebe) po prvi put nakon dugo godina sam ponovo doshla u doticaj sa gnojivom.. ko klinka sam gledala kako moj deda to radi.. znala sam da na "tu hrpicu" bacaju ostaci hrane, lishce i suve granchice.. ali nisam nikad sasvim razumjela zashto.. znala sam samo da od toga biljke u nashoj bashta bolje rastu
jel imate svoj kompost ili ga nabavljate negdje drugdje?
kad bi smo sve otpatke u nashoj kuci razvrstavali i odvojeno ih slogali, doshli bi do zakljuchka da zapravo organski otpad chini oko 30% ukupnog otpada u kucanstvima.. u organski otpad se ubraja sav biorazgradivi otpad -- npr. ostaci voca i povrca, ljuske jOjeta, talozi kave, ostaci chaja (da, mogu i vrecice chaja), biljni ostaci iz bashte i slichne stvari.. oda davnina su ljudi otpad pretvarali u korisno dobro..
shta je zapravo kompost i kako nastaje?
"Kompostiranje je prastara metoda pretvaranja organskih ostataka tvari u plodni humus. Možemo je primijeniti u vlastitom vrtu, a korištenjem prikladnog spremnika za kompostiranje čak i na balkonu. To je ujedno i najprihvatljiviji način zbrinjavanja organskog otpada. Kompostiranjem iz organskog otpada nastaju vrijedne organske tvari koje poboljšavaju strukturu tla, pomažu zadržavanju vlage, tlo čine prozračnijim, povećavaju mikrobiološku aktivnost tla, obogaćuju ga hranjivim sastojcima te povećavaju otpornost biljaka na nametnike i bolesti."
Pravila za uspješan kompost:
-- Materijal za kompost nikad ne stavljamo u rupu u tlu jer će zbog nedostatka kisika doći do trulenja i neugodnog mirisa.
-- Kompost ne smiještamo na kamenu, betonsku ili neku drugu nepropusnu podlogu. Kompostna hrpa mora biti u izravnom dodiru s tlom kako bi mikroorganizmi iz tla imali nesmetan pristup kompostištu. Na taj način osiguravamo također otjecanje suvišne vode i prozračnost hrpe.
-- Na mjestu na kojem ćemo postaviti hrpu najprije položimo sloj krupnijeg materijala, npr. granja i grančica, pruća, iverja debljine oko 20 cm. Zatim nastavimo s odlaganjem pripremljenog biootpada.
-- Pokošenu travu na hrpu stavljamo u vrlo tankom sloju zbog opasnosti od trulenja. Prethodno je ostavimo da se prosuši.
-- Organski otpad usitnimo i miješamo, a svaki odloženi sloj možemo posuti vrtnom zemljom ili gotovim kompostom. To će pospješiti procese razgradnje kompostnog materijala. Otpatke koji bi mogli privući životinje ne stavljamo na kompost: meso, kosti, ostatke kuhanih jela...
-- Mikroorganizmima je potrebna vlaga. Kompost održavamo umjereno vlažnim. Previše vlage je štetno. U takvim uvjetima mikroorganizmima nedostaje kisika i oni ugibaju.
-- Kompostnu hrpu pokrijemo. Tako podržavamo zagrijavanje i sprečavamo gubitak vlage ili pak pretjerano vlaženje u zimskom razdoblju.
-- Komopostnu hrpu povremeno rastresemo ili preokrenemo.
preuzeto sa KOMPOST