Vesti i zanimljivosti iz sveta umetnosti - Strana 8
Strana 8 od 8 PrvaPrva ... 678
Prikaz rezultata 106 do 108 od ukupno 108
  1. #106

    Odgovor: Vesti i zanimljivosti iz sveta umetnosti

    Ремек дела на Интернету


    Једна италијанска компанија на Интернет је поставила фотографије ремек дела из фирентинске галерије Уфици на високој резолуцији до 28 милијарди пиксела, што је 3.000 пута више од дигиталних фотоапарата.
    Једна италијанска компанија решила је и дословце да људима приближи уметност. На Интернет је поставила фотографије ремек дела из фирентинске галерије Уфици, али у изузетно високој резолуцији до 28 милијарди пиксела, што је 3.000 пута више од дигиталних фотоапарата.


    Ботичелијево "Рођење Венере" на Интернету

    Захваљујући снимицима високе резолуције, Ботичелијево "Рођење Венере" и још пет ремек дела из галерије Уфици из Фиренце доступни су целом свету.
    Кликом миша зумира се на најситније детаље, које не могу да виде ни посетиоци галерије, јер се због безбедности захтева да остану на одређеној раздаљини.
    На интернету се могу погледати бесплатно до краја јануара.




    РТС
    Osmeh je kriva linija koja ispravi sve..skoro sve..


  2. #107

    Odgovor: Vesti i zanimljivosti iz sveta umetnosti

    Rešena vekovima duga misterija

    Povodom četiristogodišnjice od smrti Mikelanđela Merizija zvanog Karavađo (1593-1610), Ambasada Italije u Srbiji, u saradnji sa Polo muzeale iz Rima, Fondom verskih objekata pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Italije i Direkcije za istorijsko, umetničko i etno-antropološko nasleđe i muzeje grada Rima predstavlja nam u Palati Italija (Kneza Miloša 56) malu ali zanimljivu izložbu posvećenu slavnom baroknom slikaru.



    Karavađova slika Sveti Franja u meditaciji; Manfredijeva slika Sveti Franja u meditaciji

    Jedna od Karavađovih najpoznatijih slika koja predstavlja Svetog Franju u meditaciji, naime, izložena je zajedno sa jednom kopijom za koju se dugo verovalo da je original, nedavno pripisanoj Bartolomeu Manfrediju, poznatom po tome što je, govorilo se, izmislio način slikanja više Karavađov od samog Karavađa. Ovaj dragulj od izložbe prethodno je prošetao mnogim gradovima Italije, a kod nas je stigao u okviru bilateralnog samita vlada Srbije i Italije.

    Slike imaju različite biografije. Prva, pohranjena u Kapucinerskoj crkvi Svete Marije bezgrešnog začeća, u via Vitorio Veneto, u centru italijanske prestonice, pripisivana je od 1908. Karavađu. Godine 1968. pronađena je druga slika u crkvi Svetog Petra u mestu Karpineto Romano u okolini Rima (sada u Nacionalnoj galeriji antičke umetnosti u Palati Barberini). Tada je otpočela rasprava na temu ova dva dela: koji je original (Karavađov) a koji kopija (i čija je). Obe slike prikazuju Svetog Franju koji razmišlja o smrti tema u ikonografiji poznata kao vanitas mundi (taština sveta). Na obe svetac u ruci drži lobanju. U tragovima kamena malahita pronađenog u bojenoj pasti jedne, koji daju hladan specifičan ton bojama, i cinober boje korišćene za nos i uši prepoznat je karavađovski naturalizam. Slika je nastala 1515. kada je Karavađo još na Siciliji gde se krije posle ubistva počinjenog u Rimu. Obe sadrže i karakterističan gajtan oko pasa sveca, ali kod Karavađa upada u oči struktura kanapa - čini se da se rukom može dotaći. I nokti su vrlo indikativni: kod Karavađovog Franje oni su grubo izrezani, što je znak prvobitnog siromaštva ovog kataločkog reda, dok su kod Manfredijevog uglancani, što je znak stilskog ulepšavanja tipičnog za kopiste, pa i Manfredija najdoslednijeg sledbenika Karavađovog stila, do te mere da je ustanovio i metod, zvani Manfrediana Metodus.

    Mikelanđelo Merizi iz Karavađa smatra se najvećim predstavnikom barokne škole u Italiji i jednim od najslavnijih italijanskih slikara. Ovaj slikar bio je svedok političkih i prirodnih katastrofa poput španske dominacije u Italiji i epidemije kuge, a i sam njegov život bio je težak i mukotrpan: progonila ga je ruka pravde zbog brojnih zločina koje je počinio, pa i jednog ubistva, (govorkalo se i o njegovim homoseksualnim sklonostima!), zbog čega je bio prinuđen da se seli iz grada u grad. Obavijena je velom tajne i sama njegova smrt, koja ga je zadesila na obali mora pošto mu je dozvoljeno da se vrati u Rim.

    Ono što čini jedinstvenim i revolucionarnim Karavađovo delo bila je njegova osobena slikarska tehnika, čija karakteristika je jako izraženi realizam do naturalizma.. Plastičnost njegovih likova istaknuta je posebnom upotrebom svetlosti što naglašava volumen tela koja se čine kao da su iz tame iznenadno izašla na scenu.

    Obe slike su vlasništvo Fonda verskih objekata italijanskog Ministarstva unutrašnjih poslova, koji je ekskluzivno za ovu priliku dozvolio njihovu pozajmicu. Duplo umetničko delo, tj. dva platna naizgled su identična, a razlike možete uočiti na reprodukcijama detalja, ali i celih figura, koje objavljujemo ljubaznošću Italijanskog instituta.

    Paralelna restauracija dve slike koja je inicirana 2000. godine, zahvaljujući studiji tehnika slikanja i dokumentaciji pronađenoj u crkvi u Karpinetu, kao i radiografske i stratigrafske analize koje su urađene na dvema slikama, omogućile su stručnjacima da kao original identifikuju sliku iz Karpineta, otkrivenu 68, a kao kopiju delo iz crkve u Rimu njegovog najvernijeg imitatora slikara iz XVII veka, Bartolomea Manfredija.

    Na postavci je i serija ilustrativnih panela koji predstavljaju rezultate istraživanja koja su dovela do razrešenja enigme oko toga kome umetniku koje delo pripada. Izložba je značajna i zato što s jedne strane prikazuje dva jedinstvena remek dela, a sa druge kompetentnost italijanskih stručnjaka u oblasti restauracije i istorijsko-umetničkog istraživanja.

    Izložba će biti otvorena do 27. oktobra, a radno vreme galerije je od ponedeljka do subote od 9 do 17 sati.



    Blic
    Osmeh je kriva linija koja ispravi sve..skoro sve..


  3. #108

    Odgovor: Vesti i zanimljivosti iz sveta umetnosti

    Remek-dela Petra Dobrovića


    U Galeriji legata Petra Dobrovića, otvorena izložba remek-dela tog autora, na kojoj se mogu videti portreti 27 dela, iz različitih perioda njegovog stilskog razvoja. Izložbom se obeležava 120 godina rođenja jednog, od glavnih aktera, srpskog modernizma.
    Izložba Remek-dela Petra Dobrovića, na kojoj je predstavljeno 27 slika tog umetnika, iz različitih perioda njegovog stilskog razvoja, otvorena je u obnovljenoj Galeriji Petra Dobrovića, u Beogradu.


    Petar Dobrović: "Stara ruševina u Mlinima", 1931. godine

    Kustos izložbe Žana Gvozdenović, rekla je da postavku izložbe čine četiri segmenta rada tog umetnika: rani period, period Dobrovićevog hedonizma, portreti i dela iz autorovog razvijenog hedonizma, po kojem je on najpoznatiji.
    Prikazane su teme pejzaža, posebno maslinjaka, koji su poseban segment Dobrovićevog slikarstva, zatim portreti njegovog brata Dorđa, supruge Olge, Miroslava Krleže.
    Gvozdenovićeva je rekla da je osnovna ideja izložbe da se posle višegodišnje pauze rada Legata, Dobrovićevo delo vrati u fokus javnosti i da se podsetimo šta je sve u njegovom opusu.
    "Ovom izložbom želimo da pokažemo svim generacijama, posebno mladima, koji nisu imali prilike da se upoznaju sa njegovim delima, koje su vrednosti i značaj Dobrovića i čitavog tog srpskog modernizma, čiji je on predstavnik", kazala je Žana Gvozdenović.
    Glavni kustos Muzeja savremene umetnosti Dejan Sretenović, rekao je da su odlučili da ponovo pokrenu aktivnosti u tom prostoru, koji je zanimljiv i specifičan u našoj sredini. Sretenović dodaje da im je ideja da prostor revitalizuju na novim osnovama i to na širem konceptu, koji bi predstavljao Dobrovića, ali i da se proširi na epohu, na njegove savremenike iz prve polovine 20. veka.
    Dobrović stvarao seriju kubističkih crteža
    Petar Dobrović rođen je 1890. godine u Pečuju. Studirao je na Likovnoj akademiji u Budimpešti, gde je i prvi put izlagao, 1911. godine, u Nacionalnom salonu. U Parizu je boravio od 1912. do 1914. godine, gde je pod uticajem sezanizma i kubizma stvarao seriju kubističkih i sezanističkih crteža, a posle toga vratio se u Pečuj i okrenuo se renesansnim uzorima, velikim majstorima.



    Petar Dobrović: "Gospođa Olga Dobrović" 1938. godine

    Kasnnije teoretski formuliše težnju ka monumentalnoj umetnosti 20. veka i zajedno sa Jobom, Bijelićem, Konjovićem i Šumanovićem, postaje tipičan predstavnik treće, konstruktivne decenije u srpskom slikarstvu.
    Učestvovao je na izložbi grupe jugoslovenskih umetnika u Parizu, 1919. godine, čime se odvaja od mađarskog likovnog miljea i pridružuje jugoslovenskom kulturnom prostoru, a 1921. godine je priredio prvu samostalnu izložbu u Jugoslaviji.
    Glavni period slikarstva Petra Dobrovića bio je od 1931. do 1941. godine, koji karakterišu čista boja i naglašen gest, hedonizam kao životni stav, a modernizam kao umetničko opredeljenje.
    Izlagao je u Pragu, na Bijenalu u Veneciji, a bio je i profesor na Umetničkoj akademiji u Beogradu. Bio je saradnik časopisa Danas, u redakciji Miroslava Krleže i Milana Bogdanovića, a na Kolarčevom univerzitetu je osnovao i vodio večernji kurs figurativnog crteža.
    Posle bombardovanja Beograda, povukao se u Grčku, gde je slikao mirne, skoro impresionističke pejzaže. Umro je u Beogradu 1942. godine.


    rts
    Osmeh je kriva linija koja ispravi sve..skoro sve..


Strana 8 od 8 PrvaPrva ... 678

Slične teme

  1. Novosti i zanimljivosti iz sveta filma
    Autor silvia u forumu Film i pozorište
    Odgovora: 229
    Poslednja poruka: 30.03.2012, 10:20
  2. Zanimljivosti iz auto-moto sveta
    Autor alokin74 u forumu Auto-moto
    Odgovora: 30
    Poslednja poruka: 22.11.2011, 10:13
  3. Zanimljivosti iz životinjskog sveta
    Autor SQUAW u forumu Životinjsko carstvo
    Odgovora: 22
    Poslednja poruka: 23.04.2011, 22:13
  4. Vesti iz sveta zdravlja
    Autor silvia u forumu Zdravlje
    Odgovora: 140
    Poslednja poruka: 08.03.2011, 11:16
  5. Zanimljivosti iz sveta nauke
    Autor irnik u forumu Nauka i tehnologija
    Odgovora: 8
    Poslednja poruka: 30.03.2010, 19:21

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •