Heraklit
Prikaz rezultata 1 do 11 od ukupno 11

Tema: Heraklit

  1. #1

    Heraklit

    Heraklit (535-475) jedan od najistaknutijih grčkih mislilaca, začetnik dijalektike, aforistički, zgusnutim jezikom, saopštava svoje poimanje pojavnosti i sveta. Sin Blisonov, iz Efesa, najveće Jonske varoši posle Mileta. Heraklit bi bio prvi mislilac koji je filosofiju s puta kosmologije skrenuo na stvari koje imaju više veze sa životom na zemlji. Njegov život pada u vreme persijskih careva Darija I i Kserksa. Bio je kraljevskog porekla, jer je vukao lozu od atinskog kralja Kodra, čiji je sin Androkle bio osnivač Efesa. Ne samo po svom kraljevskom poreklu nego i po svojoj duhovnoj konstituciji on je bio radikalan aristokrat. Ne samo po duhu, nego i po lozi, on je srodnik Platonu, još jednom velikom Kodrovom potomku. Povukao se iz političkog života i predao izučavanju samog sebe. Misterije svoje mudrosti, od koje nam je sačuvano sto i trideset odlomaka, pisao je u sažetoj i nadahnutoj kratkoći, u antitezama punim sakrivene harmonije, u aforističkim i slikovitim nagoveštajima. Sve što Heraklit izlaže osniva se na vlastitom doživljavanju, i ovo daje snagu njegovim aforizmima, i otuda njihov proročko-pesnički jezik nikako nije spoljašnji ukras, nego adekvatan izraz njegovih dubokih osećanja. Svoju mudrost on je više izložio kao genijalni umetnik nego kao filosof koji uredno izgrađuje arhitektoniku svoga sistema. Duboka strasnost i gotovo nadljudsko znanje dali su oblik njegovom stilu.
    (iz predgovora dr Miloša Đurića)

    FRAGMENTI

    I UVOD. PRINCIP.

    1 Iako je ova Istina o kojoj ja govorim večito važeća, pokazuju se ljudi nesposobni da je shvate - i pre no što za nju čuju, i kad je jednom čuju.
    Jer iako se sve dešava po toj Istini, liče oni na neiskusne kad se okušaju u rečima i delima.
    A ja te reči i dela izlažem rastavljajući svako od njih prema njegovom postanku i pokazujući njegovu suštinu.
    Od ostalih pak ljudi ostaje skriveno ono što budni rade, baš isto onako kao što ne znaju šta u snu rade.

    113 Razumnost je pristupačna svima.

    114 Oni koji sa razumom govore, treba da svoje uporište traže u onom što je opšte za sve, isto onako kao država - u zakonu, i još mnogo čvršće.
    Jer svima ljudskim zakonima daje hranu jedan božanski: ovaj svojom moći doseže toliko daleko koliko hoće, i ima ga dovoljno za sve, i još preostaje.
    Navlačim dronje uz oronule tugujem domove eonima
    daleko od savršenog siromaštva

  2. #2

    Odgovor: Heraklit

    2 Zato se treba pokoravati onom što je opšte. Ali iako je ova istina opšta, živi svetina tako kao da ima svoju posebnu pamet.

    89 Budni imaju jedan jedini i opšti svet, (a i oni koji spavaju) - svako se okreće svome posebnom.

    73 Ne treba raditi i govoriti kao oni koji spavaju.

    17 Svetina ne shvata (spontano) stvari sa kojima se sudara niti ih razume kad stekne znanje o njima, nego to sebi uobražava.

    75 Iako spavaju ljudi su ipak radnici i saradnici u zbivanjima u svetu.
    Navlačim dronje uz oronule tugujem domove eonima
    daleko od savršenog siromaštva

  3. #3

    Odgovor: Heraklit

    72 Sa onim sa čime su u stalnom i neprestanom opštenju, naime sa Istinom, sa tim se razilaze, i ono sa čime se svaki dan sudaraju - čini im se tuđe.

    40 Sveznalaštvo ne uči ljude pameti! Jer inače bi naučilo Hesioda, Pitagoru, Ksenofona i Hekateja.

    107 Oči i uši su ljudima rđavi svedoci ako imaju varvarske duše.

    II KORELATIVNOST, JEDINSTVO I IDENTITET SUPROTNOSTI

    10 Spojevi (suprotnosti), celo i necelo, konvergentno i divergentno, harmonično i disharmonično - iz svega jedno i iz jednog sve.

    51 Oni ne shvataju da divergentno samo sebi konvergira: spoj koji u suprotnom pravcu teži, kao kod luka i lire.

    54 Nevidljivi spoj jači je od vidljivog.
    Navlačim dronje uz oronule tugujem domove eonima
    daleko od savršenog siromaštva

  4. #4

    Odgovor: Heraklit

    88 Jedno te isto su u nama: živo i mrtvo, budno i spavajuće, mlado i staro. Jer ovo drugo, promenivši se, postaje ono prvo, i obratno, ono prvo, promenivši se, - ovo drugo.

    26 Noću, kad mu se ugasi očnji vid, čovek ipak dodiruje svetlost. Iako živ, dodiruje on u snu mrtvaca, budan - dodiruje spavača.

    21 Što budni gledamo - jeste smrt, što u snu - jeste život.

    48 Luku je dakle ime život, a funkcija - smrt.

    23 Za ime pravde ne bi znali da nije toga (nepravdi).

    111 Bolest učini zdravlje prijatnim i dobrom, glad - sitost, zamor - otpočinak.
    Navlačim dronje uz oronule tugujem domove eonima
    daleko od savršenog siromaštva

  5. #5

    Odgovor: Heraklit

    58 Lekari seku i peku pa još i nagradu traže, ne zaslužujući uopšte da je prime: jer oni čine isto što i bolesti!

    59 Pravi i kružni put kod mašine za valjanje sukna - jedan je isti.

    126 Hladno postaje toplo, toplo - hladno, vlažno - suvo, suvo - vlažno.

    61 More je najčistija i najprljavija voda: ribama je pitka i spasonosna, ljudima nepitka i ubistvena.

    37 Svinje se kupaju u blatu, živina u prašini ili pepelu.

    13 Svinje se više raduju kaljuzi nego čistoj vodi.

    9 Magarci će pre izabrati sečku (slamu) nego zlato.

    3 Sunce je široko koliko čovečje stopalo.
    Navlačim dronje uz oronule tugujem domove eonima
    daleko od savršenog siromaštva

  6. #6

    Odgovor: Heraklit

    III KOSMOLOGIJA

    50 Ako ste počuli ne mene, već glas Istine, mudro je složiti se da je sve - jedno.

    30 Ovaj svet isti za sva bića, nije uredio niko od bogova i niko od ljudi, nego je uvek bio, jeste i biće večito živa vatra, koja se posle određenog perioda pali i posle određenog perioda gasi.

    90 Sve se menja za vatru i vatra za sve, isto onako kao roba za zlato i zlato za robu.

    7 Kada bi sve stvari postale dim, nozdrve bi ih raspoznale.

    67 Bog je: dan - noć, zima - leto, rat - mir, sitost - glad.
    Menja se isto onako kao vatra, kad se pomeša sa kadovima, pa dobija ime po mirisu svakog od njih.
    Navlačim dronje uz oronule tugujem domove eonima
    daleko od savršenog siromaštva

  7. #7

    Odgovor: Heraklit

    31 Preobraćanje vatre: najpre more, a od mora u jednakim delovima zemlja i prester.
    More se razliva, i dobija svoju meru u istom opsegu koji je imalo i ranije, pre no što je postalo zemlja.

    76 Vatra živi smrću zemlje, vazduh živi smrću vatre, voda živi smrću vazduha, zemlja živi smrću vode.
    Dakle: smrt zemlje rodi vodu, smrt vode rodi vazduh, smrt vazduha rodi vatru, i obratno.

    84a Menjajući se, (vatra) otpočiva.

    84b Zamorno je kulučiti istim gospodarima i pokoravati im se.

    103 Na periferiji kruga početak i kraj su na istom mestu.
    Navlačim dronje uz oronule tugujem domove eonima
    daleko od savršenog siromaštva

  8. #8

    Odgovor: Heraklit

    123 Postanak obično ostaje skriven.

    57 Hesiod je učitelj mnogih. Oni su ubeđeni da on najviše zna. On koji nije poznavao (suštinu) dana i noći; naime - jedno su.

    6 Sunce je svaki dan novo.

    94 Sunce neće prekoračiti svoje mere: inače bi ga Erinije, Pravdine pomoćnice, ščepale.

    99 Da nije sunca, po drugim zvezdama mogla bi biti noć.
    Navlačim dronje uz oronule tugujem domove eonima
    daleko od savršenog siromaštva

  9. #9

    Odgovor: Heraklit

    IV O DUŠI

    36 Dušama je smrt da postanu voda, a vodi smrt da postane zemlja. Pa ipak, od zemlje postaje voda, a od vode duša.

    60 Put naviše i naniže jedan je te isti.

    12 Onima koji zagaze u jedne iste reke - (stalno) druga i druga voda pritiče. (Tako je) i sa dušama, koje postaju isparavanjem vlage.

    115 Duša ima meru koja sama sebe povećava.

    45 Duši granica nećeš naći, pa da svim putevima prođeš; tako je duboko (skrivena) njena mera.
    Navlačim dronje uz oronule tugujem domove eonima
    daleko od savršenog siromaštva

  10. #10

    Odgovor: Heraklit

    117 Kad se čovek opije, vodi ga golobrado momče, i on tetura, ne primećujući kuda ide: to je zato što ima vlažnu dušu.

    77 Dušama je radost da postanu vlažne.

    118 Suva duša je najmudrija i najbolja.

    67a Kao god što pauk, sedeći na sredini svoje mreže, oseti čim mu muva raskine koju nit, pa zato brzo tamo potrči, kao da mu je žao što je nit presečena, tako isto i čovečja duša, ako je neki deo tela povređen, žurno kreće tamo, kao da ne može podneti povredu tela, za koje je čvrsto i u određenoj srazmeri (obimu) vezana.
    Navlačim dronje uz oronule tugujem domove eonima
    daleko od savršenog siromaštva

  11. #11

    Odgovor: Heraklit

    V OPŠTI RAT

    80 Valja znati da je rat opšti, i da je pravda - zavada, i da sve biva na osnovu zavade (razdora), i da tako treba da bude.

    42 Homer je zaslužio da bude izbačen sa javnih nadmetanja i šibom devetan, i Ahiloh (isto tako).

    125 I "kikeon" se razlaže (taloži), ako se ne meša.

    53 Rat je otac svih i kralj svih, i on jedne izbaci na videlo kao bogove, a druge kao ljude; jedne učini robovima, a druge slobodnima.
    Navlačim dronje uz oronule tugujem domove eonima
    daleko od savršenog siromaštva

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •