Iako se svi uglavnom zgražavamo i pri samoj pomisli na ovu sitnu i potencijalno veoma opasnu, parazitski orijentisanu životinjicu, činjenica je da krpelji nastanjuju gotovo identičan prostor kao i njihovi toplokrvni [nešto ređe i hladnokrvni] "domaćini". Za početak treba reći da su krpelji beskičmenjaci iz podreda Ixodida reda Parasitiformes iz podklase Acari. Postoje tri familije krpelja: tzv." meki" krpelji [Argasidae], i Nuttalliellidae i Ixodidae tj. tvrdi krpelji. Vizuelno se mogu razlikovati po tome što se kod "tvrdih" rilice na glavi mogu videti sa gornje strane dok su kod mekih ti organi nalaze sa donje strane tela. Familiju Nuttalliellidae čini samo jedna veoma retka vrsta koja živi u Africi, a raste i do 3cm u dužinu. Svi krpelji su paraziti koji piju krv svog domaćina i mogu se naći u svim krajevima sveta. Predstavljaju veoma opasne prenosnike zaraznih bolesti od kojih neke mogu imati i fatalan ishod. Njihova staništa su najčešće šume, visoke trave i predeli pokriveni žbunastom vegetacijom koja im je neophodna kako bi mogli da "skaču" [zapravo padaju ili se kače] na životinje i ljude koji prolaze.

Krpelji podjednako "vole" i ljude i ostale životinje ali je kod pasa i mačaka njihovo otkrivanje dosta otežano zbog prisustva dlake i zbog toga što krpelj u početku ima prečnik od samo 1-2 mm. Mehanizam pronalaženja domaćina se kod krpelja oslanja na njuh. Larve se spuštaju sa biljaka na svoje nove domaćine u trenutku kada osete miris butanske kiseline koju preko kože luče svi sisari. Pomenuta kiselina se može osetiti [doduše u mnogo jačem intenzitetu] kada užegne puter. Kada jednom dospeju na pogodnog domaćina krpelji traže mesto na kome će zariti svoje rilice i hraniti se krvlju dok ne prikupe dovoljnu količinu. Uvećana do neprepoznatljivosti u odnosu na početni stadijum, ženka krpelja tada otpada sa domaćina i polaže jaja na zemlju. Jaja se u proleće razvijaju u larve koje pronalaze svoje prve domaćine, najčešće glodare ili neke druge sitne životinje. Do jeseni larve rastu a zatim miruju preko zime da bi se na proleće pretvorili u mlade krpelje, svoju najagresivniju fazu. Kako u toku života menjaju nekoliko domaćina, počevši od prvog zaraženog, krpelji svakom narednom prenose zarazne bolesti.