Skepticizam
Prikaz rezultata 1 do 3 od ukupno 3

Tema: Skepticizam

  1. #1

    Skepticizam

    Skepticizam (Σκεπτικισμός)


    Poceo je od cetvrtog stoleca pre Kr. do drugog stoleca pre Kr .Pre svega on se shvata kao jedna od filozofskih tradicija. Njen izvor postojanja,sushtina samog skepticizma je sunja,s toga ne treba mesati sa odredjenim opaskama,ciji su takodje izvor sunja. No treba posmatrati iz tog ugla ciji svaki stav je jedna klimava postavka,jer gde se sunja pojavi,svaki stav se moze uzdrmati i naravno rezultat je negativan.Dogma je veciti neprijatelj skepticizma.Sta je tacno skepticizam? Koja je njegova definicija? Hegel bi rekao:"Skepticizam je do kraja izveo glediste po kome je svako znanje subjektivno". Opste prihvacena definicija skepticizma je filozofsko ucenje o sunji.Znaci ona je filozofija koja nema sistem u sebi,niti ima potrebu za tim.U najstarijim vremenima skepticizam je vazio za strasnog neprijatelja filozofije,pa se cak i do dan danas smatra takvim. Zbog cega? Odgovor je jednostavan.Svaku hipotezu,tezu,teoriju moze da uzdrma i upotpunosti promeni njenu sustinu.Time da postavi sasvim drugu predpostavku.Po ovome deluje nepobedivo,neoborivo,ali postoji jedna mala mana u toj nepobedivosti.Skepticizam vazi samo za subjektivno ,ali mu nedostaje doza objektivnosti.Naprimer pozitivna filozofija ne uspeva da pobedi skepticizam,ali zato je skepticizam vrlo uspesan u tome. Zapravo on odlicno uspeva,ali u samom subjektivitetu.To nije prepreka da se ne izostavi cinjenica da je on neizostavan.Zasto? Upravo zbog toga sto svaki sud u sebi ima vise strana,ako bi se prihvatila samo jedna,onda postoji vrlo velika mogucnost da nije istinita. Tu nastupa sunja koja iz jednog suda ,pokusava da izvede i pronadje onaj istinit,da ne bi ni u kom slucaju bio lazan. Postoji i druga strana skepticizma u kome on vecito dovodi stvari do same neizvesnosti o onome sto je opste,vec ostaje kod onoga sto je negativno i najvise kod pojedinacne samosvesti.Misaoni skepticizam je takodje bitan. On se sastoji u tome sto hoce da dokaze o svemu odredjenome i konacnome da je nesto kolebljivo.Pozitivna filozofija pruza da u sebi ima negativnost skepticizma,on nije suprotan njoj,vec predstavlja samo jedan njen deo iliti momenat bolje receno.Ona pruza negativnost u njenoj istini kakvu skepticizam neposeduje.

    Postoji bitna razlika izmedju starog i novog skepticizma.Stari skepticizam,kao i sve sto je staro,ima vecu vrednost od novog skepticizma.Stari skepticizam je dublji,pravi,izvorni,a dok je novi pre epikurizma i za svoj osnovi ima cist subjektivitet.Na primer da sve sto vidim ocima je za mene istinito,a misli koje nadolaze moraju biti predmet sunje. Iz ovog primera se jasno vidi subjektivizam,koji se vezuje jedino za samu osobu koja posmatra stvari.
    Ta osoba sa tim uverenjem nije rekla nista do sopstvene prespekcije.
    Sto se tice starog skepticizma vezuje se za subjektivnost znaja,ali se on razvija i zasniva na misaonom ponistavanju svega sto vazi kao istinito i bistvujuce,tako da je onda sve promenljivo i nestalno.
    On uvek tvrdi ono sto je nestalno,sto se menja.Na primer ako kazem da je sada boja crna,ona kasnije moze biti isto i bela,jer spada pod boje.U daljem tekstu su navedeni glavni predstavnici skepticizma.
    I can wash dishes faster than mashina


    http://fliiby.com/folders/289899/my_music.html

  2. #2

    Odgovor: Skepticizam

    Prion

    Sam pocetak skepticizma i njegova istorija,pocinje sa Pironom,otuda i naziv pironizam.On je iz Elide ,anticke drzave,koja se nalazi na zapadu Peleponeza.
    O njemu postoji malo podataka,govori se da je ziveo oko 360- oko 270. pr.Kr.Njegovo ucenje raspolaze sa malo podataka.Jedan od njegovih ucitelja je Anaksarh ,on je bio jedan od Demokritovih ucenika.On je stariji od mnogih filozofa i njegov skepticizam je pripadao misljenju.Bio je protiv neposredne istine,onoga sto je culno,kao i onoga sto je moralno.Jedna od sacuvanih spisa koje je se mogu nazvati relavantne za Pironovu filozofiju je kratak izvod iz VII knjige O filozofiji ,autora Aristokla iz Mesene.U tom tekstu se vidi opsti prikaz njegove filozofije i napisan je u fragmentima.Jedan o tih fragmenata je sledeci : "Nuzno je da,pre svega, razmotrimo nase sopstveno znanje.Naime, ako je u nasoj prirodi da nista ne mozemo znati,onda nema potrebe da se upustamo u dalje istrazivanje drugih stvari".Ovaj fragmenat oznacava sustinu nedostiznog znanja,a izvorna misao polazi od radikalno-subjektivne sunje.Pored toga,sam fragmenat je kontradiktorne prirode.Ako vec razmatra prirodu znanja i dolazi do zakljucka da nista ne mozemo znati,zaboravlja da je upravo nesto saznao,a da su znjanja moguca odredjenim razumskim naporom.Ovo je pravi prikaz skepticizma,jer obelezava ne mogucnost vecih saznajnih mogucnosti od onih pocetnih.Drugi fragmenat govori o sreci.Prion nije nista napisao o tome,ali njegov ucenik je tvrdio da onaj ko zeli da bude srecan mora da sagleda tri stvar:

    1)Kakve su stvari po prirodi?
    2)Kakav stav treba zauzeti prema njima?
    3) Kakav ce biti ishod za one koji zauzmu odredeni stav prema njima?

    Kada se to obradi,time se saznaje kakva je sreca u njenoj biti i time ako znas kakva je njena sustina,znaces i kako da se odnosis prema njoj.Postoji uska veza sa ova tri pitanja,prvo pitanje navodi na drugo,a drugo na trece.To nije slucajno,jer bez saznanja prirode stvari se ne bi osnovao stav,a bez stava ne bi bilo ishoda.Najveci problem postoji upravo u prvom pitanju.Ukoliko se ono resi,cela slagalica je kompletna.Vraticu se na drugo pitanje "Kakav stav treba zauzeti prema njima" .Timon objasnjava da nasa ubedjenja,ni cula ne govore ni istinu ni laz,pa s toga ne treba ziveti sa ubedjenjem,a isto tako menjati svoj stav prema necemu.Jednostavno treba ziveti sa znanjem.

    Prinovci se ovde polagano gube,oni su postojali kao pojednicni,odvojeni pojednici.Kasnije u istoriji filozofije nasuprot peripateticarima,stoicarima i epkiurejcima vise vremena stoje samo jos akademicari i nekolio starijih skepticara koje se takodje spominju.
    I can wash dishes faster than mashina


    http://fliiby.com/folders/289899/my_music.html

  3. #3

    Odgovor: Skepticizam

    "Skepticizam je nadrazaj za mlade civilizacije, a sramota za stare"
    "Skepticizam suvise kasno siri svoje blagoslove nad nama,
    nad nasim licima ostecenim nasim ubedjenjima, nad nasim licima idealnih hijena"


    Cioran : Syllogismes de l' amertume
    ali zvuk oluje čuje samo ti...

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •