Prošle godine u septembru, koleginicin sin krene u školu. Djak prvak. Posle par dana, dolazi ona i kaže kako ih u razredu ima 36. Trideset šest djaka prvaka, dece koja još nisu naučila ni da sede u klupi kako treba, dece medju kojima ima i onih koji baš ne znaju najbolje čemu škola služi i kako se tamo treba ponašati.
Isto tako, po srednjim školama neretko nailazimo na slučajeve gde ima oko četrdesetak djaka u odeljenju. I onda su nam samo prosvetni radnici krivi jer deca ništa ne nauče.
A Ministarstvo prosvete i država odlučili su da još malo potpomognu u svemu ovome, tako što će sprovesti racionalizaciju u prosveti. Šta to znači? To znači da smatraju da ima isuviše zaposlenih u školama, pa će odeljenja da spajaju, a 'višak zaposlenih će svojevoljno otići u penziju'. I tako, u prvom osnovne imamo po 30 - 35 i više djaka, a evropski standardi kojima svi tako svesrdno težimo, kažu "ne više od 15".
Nije to sve. Pored ovoga, radi se na inkluziji dece sa posebnim potrebama. To znači da će ova deca ići u redovnu školu i biti u razredu sa jos 35 druge dece. Razlog za ovo je, kako kažu, da se lakše socijalizuju. A ja zaista ne znam kako jedan učitelj treba da se snadje u svemu ovome, ma koliko on dobar bio, niti kako će ovo pomoći deci kojoj je boravak u ovakvoj sredini već problem, jer zahtevaju posebnu pažnju. Pred prosvetare se postavljaju zaista neverovatni zadaci, a svaki adut im se dečjim pravima izbija iz ruku. I onda imamo stotine prosvetnih radnika, ljudi sa završenim fakultetima na Birou za zapošljavanje, bez mnogo nade da će posao naći jer su višak, i generacije dece koja nisu imala uslov da steknu adekvatno obrazovanje.
Da vidimo šta se u javnosti o ovome kaže.
Zemlja sa 1. 350.000 nepismenih
Racionalizacija prosvete u tri faze
15.9.2009, smedia
Ministar prosvete Žarko Obradović najavio program racionalizacije sistema obrazovanja. Racionalizacija počinje 1. januara iduće godine i ostvarivaće se u tri faze. Za sada se ne predividja otpuštanje zaposlenih čiji se broj postepeno smanjuje prirodnim odlivom, ali zabrinjava velika zastupljenost nenastavnog osoblja.
On je ukazao na specifičnosti našeg školstva, što teba imati u vidu prilikom realizacije preporuka medjunarodnih institucija.
Kao primer naveo je predlog da školska odeljenja imaju najmanje po 30 učenika, ali da se pritom ne uzima u obzir specifičnosti naših prilika.
"Očigledno je da takvi standardi ne mogu da se primene u sredinama sa višenacionalniom strukturom stanovništva i na slabo naseljenim područjima", rekao je Obradović i dodao da će verovatno biti ostavljeno lokalnim vlastima da same procene gde treba ostaviti mala odeljenja.
Obradović je ocenio da zemlja sa oko milion i 350.000 nepismenih ne trpi brze i nepromišljene promene u sistemu obrazovanja.
I naravno, dolazi do reakcije prosvetnih radnika.Racionalizacija u prosveti3.1.2010, RTS
U pripremi socijalni program za višak zaposlenih u prosveti. Odlazak zaposlenih na dobrovoljnoj osnovi, kaže ministar Obradović.
Ministarstvo prosvete i sindikati rade na socijalno-ekonomskom programu koji će omogućiti stimulativne otpremnine za višak zaposlenih u prosveti, izjavio je ministar prosvete Žarko Obradović.
Sindikati su dali svoj predlog kriterijuma socijalnog programa, sledi njihovo konačno uobličavanje, a potom i predlog Ministarstvu finansija, rekao je Obradović u intervjuu Tanjugu.
Prema istraživanjima Svetske banke i drugih institucija u oblasti obrazovanja, višak je izvestan broj zaposlenih u osnovnom obrazovanju, rekao je Obradović, dodajući da će odlazak biti dobrovoljan i bez prijema novih ljudi.
Sredstva za otpremnine isplaćivaće se od ličnih dohodaka zaposlenih koji odluče da odu i taj novac već je predviđen u budžetu za 2010. godinu jer, prema njegovim rečima, drugih para nema.
Prema različitim procenama, u prosveti je višak 15.000 ljudi, ali ministar Obradović smatra da je to pogrešna računica, ne iznoseći podatke ministarstva koliko je prekobrojnih.
Obradović je ranije najavio da će pitanje odlaska ljudi koji se budu pojavili kao tehnološki višak početi da se rešava u 2010. godini, a da je tokom 2009. godine započeta racionalizacija odeljenja sa malim brojem učenika.
"Uzećemo u obzir sve faktore, geografske, demografske, granične, jer negde jednostavno ne možete ukinuti neko odeljenje, pošto je to jedino mesto gde dete može da uči ili je jako daleko od matične škole", rekao je Obradović.
Tanak ovogodišnji "prosvetni budžet"
Racionalizacija u prosveti, matematički rečeno, jednačina je sa više nepoznatih, mnogo je tu faktora, imamo učenike i nastavnike, imamo škole i odeljenja, nastavni plan i program, imamo roditelje, zainteresovane sindikate", oceno je ministar prosvete.
Govoreći o budžetu za prosvetu u 2010. godini, Obradović je najavio da tokom januara treba da bude doneta odluka kojom će 800 miliona dinara iz sredstava Nacionalnog investicionog plana ući u budžet Ministarstva prosvete.
Ta sredstva biće namenjena investicijama za obrazovanje na svim nivoima, čime će "prosvetni" budžet za 2010. godinu praktično biti na prošlogodišnjem nivou, rekao je Obradović, podsetivši da budžetska sredstva namenjena obrazovanju u ovoj godini iznose blizu 107 milijardi dinara, što, kako je rekao, nije dovoljno.
"Obrazovanje nisu samo lični dohoci zaposlenih, iako ta stavka uzima više od 95 odsto budžeta", rekao je ministar, dodajući da će biti dragoceno ako sa Evropskom investicionom bankom bude realizovan kredit koji će omogućiti unapređenje infrastrukture i poboljšanje stanja opreme u školama.
Budžetom je za pripremni predškolski program namenjeno nešto više od dve milijarde dinara, za osnovno obrazovanje više od 51 milijarda, a za srednje oko 24 milijarde dinara.
Visokom obrazovanju pripala je gotovo 21 milijarda dinara, dok je za podršku realizacije procesa nastave na Kosovu i Metohiji za osnovno i srednje obrazovanje obezbeđeno je 140 miliona dinara.
Obradović je rekao i da će biti novca za jednokratnu uplatu školarina studentima, na osnovu nedavnih zaključaka vlade, kojima je ispunjena većina zahteva akademaca vezanih za olakšani upis godine.
"Suočavamo se u Ministarstvu prosvete sa tekućim stvarima koje nam objektivno usporavaju red poteza. Naravno da ćemo sve što smo potpisali ispuniti, i tu ne treba praviti famu, a pogotovo da se studenti dovode u situaciju da im se ne dozvoljava upis godine ili polaganje ispita zbog toga što mi nismo ispunili svoje obaveze", rekao je Obradović.
Imate li vi iskusta sa ovim, bilo kao roditelj ili kao djak, ili možda prosvetni radnik? Šta mislite o ovim potezima? Ja lično ne vidim da se ovde brine bilo o deci, bilo o prosvetnim radnicima, jedino se spominje budžet. Ili jednostavno treba da se naviknemo na činjenicu da ovoj zemlji nisu potrebni oni koji će da misle, nego samo oni koji će slepo da slušaju i rade šta im se kaže, ne razmišljajući o posledicama?Racionalizacija ugrožava kvalitet nastave
Sindikat prosvetnih radnika Vojvodine u Osnovnoj školi "Jovan Jovanović Zmaj" pozvao je sve prosvetne radnike na protest zbog smanjivanja broja odeljenja kao mere racionalizacije u prosveti.
Evropski standardi predviđaju da u odeljenjima bude 15 do 20 učenika, kako bi se postigao što veći stepen aktivnog i individualnog rada. Međutim, smanjenje broja odeljenja podrazumeva da se u njima nađe više od 25 đaka.
Kako za Radio 021 kaže Zoran Horvatov iz sindikata ove škole, rad u takvim uslovima je nekvalitetan i nepedagoški. "Rad u takvim odeljenjima praktično se svodi na čuvanje dece. Deca će dobiti jedno krajnje površno obrazovanje, jer je nastavniku u odeljenju sa više od 30 đaka nemoguće da radi, pa čak i da su to sve deca za čistu peticu, primernog vladanja i dobrog kućnog vaspitanja", ocenio je on.
Horvatov je istakao da bi prevelika odeljenja bila posebno problematična u slučajevima inkluzije dece sa posebnim potrebama. Naime, u takvim situacijama nastavnik ili učitelj ne bi imao vremena da se posveti deci kojoj je potrebno više pažnje.
Takođe, Horvatov smatra da je pre inkluzije potrebno obučiti nastavnički kadar za rad sa đacima sa posebnim potrebama. "Prosvetari moraju dobiti određena znanja iz defektologije, što mi nismo imali kada smo studirali", kaže on.
Horvatov je kao jednu od mogućih opcija pomenuo i otpočinjanje nove školske godine štrajkom. Kako je on ocenio, ovakva mera jeste štetna po đake, ali njene posledice su kratkoročne, za razliku od problema koje bi izazvala racionalizacija po svaku cenu.
radio 021