Racionalizacija prosvete
Prikaz rezultata 1 do 7 od ukupno 7
  1. #1

    Racionalizacija prosvete

    Prošle godine u septembru, koleginicin sin krene u školu. Djak prvak. Posle par dana, dolazi ona i kaže kako ih u razredu ima 36. Trideset šest djaka prvaka, dece koja još nisu naučila ni da sede u klupi kako treba, dece medju kojima ima i onih koji baš ne znaju najbolje čemu škola služi i kako se tamo treba ponašati.

    Isto tako, po srednjim školama neretko nailazimo na slučajeve gde ima oko četrdesetak djaka u odeljenju. I onda su nam samo prosvetni radnici krivi jer deca ništa ne nauče.

    A Ministarstvo prosvete i država odlučili su da još malo potpomognu u svemu ovome, tako što će sprovesti racionalizaciju u prosveti. Šta to znači? To znači da smatraju da ima isuviše zaposlenih u školama, pa će odeljenja da spajaju, a 'višak zaposlenih će svojevoljno otići u penziju'. I tako, u prvom osnovne imamo po 30 - 35 i više djaka, a evropski standardi kojima svi tako svesrdno težimo, kažu "ne više od 15".

    Nije to sve. Pored ovoga, radi se na inkluziji dece sa posebnim potrebama. To znači da će ova deca ići u redovnu školu i biti u razredu sa jos 35 druge dece. Razlog za ovo je, kako kažu, da se lakše socijalizuju. A ja zaista ne znam kako jedan učitelj treba da se snadje u svemu ovome, ma koliko on dobar bio, niti kako će ovo pomoći deci kojoj je boravak u ovakvoj sredini već problem, jer zahtevaju posebnu pažnju. Pred prosvetare se postavljaju zaista neverovatni zadaci, a svaki adut im se dečjim pravima izbija iz ruku. I onda imamo stotine prosvetnih radnika, ljudi sa završenim fakultetima na Birou za zapošljavanje, bez mnogo nade da će posao naći jer su višak, i generacije dece koja nisu imala uslov da steknu adekvatno obrazovanje.

    Da vidimo šta se u javnosti o ovome kaže.



    Zemlja sa 1. 350.000 nepismenih
    Racionalizacija prosvete u tri faze

    15.9.2009, smedia


    Ministar prosvete Žarko Obradović najavio program racionalizacije sistema obrazovanja. Racionalizacija počinje 1. januara iduće godine i ostvarivaće se u tri faze. Za sada se ne predividja otpuštanje zaposlenih čiji se broj postepeno smanjuje prirodnim odlivom, ali zabrinjava velika zastupljenost nenastavnog osoblja.

    On je ukazao na specifičnosti našeg školstva, što teba imati u vidu prilikom realizacije preporuka medjunarodnih institucija.

    Kao primer naveo je predlog da školska odeljenja imaju najmanje po 30 učenika, ali da se pritom ne uzima u obzir specifičnosti naših prilika.

    "Očigledno je da takvi standardi ne mogu da se primene u sredinama sa višenacionalniom strukturom stanovništva i na slabo naseljenim područjima", rekao je Obradović i dodao da će verovatno biti ostavljeno lokalnim vlastima da same procene gde treba ostaviti mala odeljenja.

    Obradović je ocenio da zemlja sa oko milion i 350.000 nepismenih ne trpi brze i nepromišljene promene u sistemu obrazovanja.



    Racionalizacija u prosveti
    3.1.2010, RTS

    U pripremi socijalni program za višak zaposlenih u prosveti. Odlazak zaposlenih na dobrovoljnoj osnovi, kaže ministar Obradović.

    Ministarstvo prosvete i sindikati rade na socijalno-ekonomskom programu koji će omogućiti stimulativne otpremnine za višak zaposlenih u prosveti, izjavio je ministar prosvete Žarko Obradović.


    Sindikati su dali svoj predlog kriterijuma socijalnog programa, sledi njihovo konačno uobličavanje, a potom i predlog Ministarstvu finansija, rekao je Obradović u intervjuu Tanjugu.

    Prema istraživanjima Svetske banke i drugih institucija u oblasti obrazovanja, višak je izvestan broj zaposlenih u osnovnom obrazovanju, rekao je Obradović, dodajući da će odlazak biti dobrovoljan i bez prijema novih ljudi.

    Sredstva za otpremnine isplaćivaće se od ličnih dohodaka zaposlenih koji odluče da odu i taj novac već je predviđen u budžetu za 2010. godinu jer, prema njegovim rečima, drugih para nema.

    Prema različitim procenama, u prosveti je višak 15.000 ljudi, ali ministar Obradović smatra da je to pogrešna računica, ne iznoseći podatke ministarstva koliko je prekobrojnih.

    Obradović je ranije najavio da će pitanje odlaska ljudi koji se budu pojavili kao tehnološki višak početi da se rešava u 2010. godini, a da je tokom 2009. godine započeta racionalizacija odeljenja sa malim brojem učenika.

    "Uzećemo u obzir sve faktore, geografske, demografske, granične, jer negde jednostavno ne možete ukinuti neko odeljenje, pošto je to jedino mesto gde dete može da uči ili je jako daleko od matične škole", rekao je Obradović.

    Tanak ovogodišnji "prosvetni budžet"

    Racionalizacija u prosveti, matematički rečeno, jednačina je sa više nepoznatih, mnogo je tu faktora, imamo učenike i nastavnike, imamo škole i odeljenja, nastavni plan i program, imamo roditelje, zainteresovane sindikate", oceno je ministar prosvete.

    Govoreći o budžetu za prosvetu u 2010. godini, Obradović je najavio da tokom januara treba da bude doneta odluka kojom će 800 miliona dinara iz sredstava Nacionalnog investicionog plana ući u budžet Ministarstva prosvete.

    Ta sredstva biće namenjena investicijama za obrazovanje na svim nivoima, čime će "prosvetni" budžet za 2010. godinu praktično biti na prošlogodišnjem nivou, rekao je Obradović, podsetivši da budžetska sredstva namenjena obrazovanju u ovoj godini iznose blizu 107 milijardi dinara, što, kako je rekao, nije dovoljno.

    "Obrazovanje nisu samo lični dohoci zaposlenih, iako ta stavka uzima više od 95 odsto budžeta", rekao je ministar, dodajući da će biti dragoceno ako sa Evropskom investicionom bankom bude realizovan kredit koji će omogućiti unapređenje infrastrukture i poboljšanje stanja opreme u školama.

    Budžetom je za pripremni predškolski program namenjeno nešto više od dve milijarde dinara, za osnovno obrazovanje više od 51 milijarda, a za srednje oko 24 milijarde dinara.

    Visokom obrazovanju pripala je gotovo 21 milijarda dinara, dok je za podršku realizacije procesa nastave na Kosovu i Metohiji za osnovno i srednje obrazovanje obezbeđeno je 140 miliona dinara.

    Obradović je rekao i da će biti novca za jednokratnu uplatu školarina studentima, na osnovu nedavnih zaključaka vlade, kojima je ispunjena većina zahteva akademaca vezanih za olakšani upis godine.

    "Suočavamo se u Ministarstvu prosvete sa tekućim stvarima koje nam objektivno usporavaju red poteza. Naravno da ćemo sve što smo potpisali ispuniti, i tu ne treba praviti famu, a pogotovo da se studenti dovode u situaciju da im se ne dozvoljava upis godine ili polaganje ispita zbog toga što mi nismo ispunili svoje obaveze", rekao je Obradović.
    I naravno, dolazi do reakcije prosvetnih radnika.

    Racionalizacija ugrožava kvalitet nastave

    Sindikat prosvetnih radnika Vojvodine u Osnovnoj školi "Jovan Jovanović Zmaj" pozvao je sve prosvetne radnike na protest zbog smanjivanja broja odeljenja kao mere racionalizacije u prosveti.
    Evropski standardi predviđaju da u odeljenjima bude 15 do 20 učenika, kako bi se postigao što veći stepen aktivnog i individualnog rada. Međutim, smanjenje broja odeljenja podrazumeva da se u njima nađe više od 25 đaka.
    Kako za Radio 021 kaže Zoran Horvatov iz sindikata ove škole, rad u takvim uslovima je nekvalitetan i nepedagoški. "Rad u takvim odeljenjima praktično se svodi na čuvanje dece. Deca će dobiti jedno krajnje površno obrazovanje, jer je nastavniku u odeljenju sa više od 30 đaka nemoguće da radi, pa čak i da su to sve deca za čistu peticu, primernog vladanja i dobrog kućnog vaspitanja", ocenio je on.
    Horvatov je istakao da bi prevelika odeljenja bila posebno problematična u slučajevima inkluzije dece sa posebnim potrebama. Naime, u takvim situacijama nastavnik ili učitelj ne bi imao vremena da se posveti deci kojoj je potrebno više pažnje.
    Takođe, Horvatov smatra da je pre inkluzije potrebno obučiti nastavnički kadar za rad sa đacima sa posebnim potrebama. "Prosvetari moraju dobiti određena znanja iz defektologije, što mi nismo imali kada smo studirali", kaže on.
    Horvatov je kao jednu od mogućih opcija pomenuo i otpočinjanje nove školske godine štrajkom. Kako je on ocenio, ovakva mera jeste štetna po đake, ali njene posledice su kratkoročne, za razliku od problema koje bi izazvala racionalizacija po svaku cenu.

    radio 021
    Imate li vi iskusta sa ovim, bilo kao roditelj ili kao djak, ili možda prosvetni radnik? Šta mislite o ovim potezima? Ja lično ne vidim da se ovde brine bilo o deci, bilo o prosvetnim radnicima, jedino se spominje budžet. Ili jednostavno treba da se naviknemo na činjenicu da ovoj zemlji nisu potrebni oni koji će da misle, nego samo oni koji će slepo da slušaju i rade šta im se kaže, ne razmišljajući o posledicama?
    Poruku je izmenio Cecara, 13.04.2010 u 12:29

  2. #2

    Odgovor: Racionalizacija prosvete

    Ono što ja znam kao nezaposleni prosvetni radnik jeste, da neke moje koleginice iz mlađih generacija rade. Kako ? Ne znam. Ja već nekoliko godina ne radim, a neke osobe koje su završile fakultet posle mene, rade. Neka podobnost?
    Ili ovako - ispada da mi nismo potrebni. To izgleda nije tačno. Pa i ako jesmo neki višak, zašto su nas onda primali na fakultete. Postoji li neki plan kamo idemo? Imamo li neki plan šta ćemo sa obrazovanjem nacije? Na osnovu čega se planira upis novih studenata na fakultete koji su u vezi sa nastavnim kadrom?
    Ili postoji neko drugo objašnjenje?
    Čini mi se da se i problemu prosvete pristupa nekako stihijski. Reaguje se tek kada se mora. Na primer, ovde. Šta znači ovo? To što i sami kažu -smanjivanje troškova budžeta. I ništa više. U suprotnom, važno je da neki "njihovi" rade. Ne znam ko su ti "oni", ali oni ne opterećuju budžet. Oni su potrebni, neki drugi nisu. Sve ostalo, sva ostala pitanja koja bi se mogla potegnuti u vezi sa tako ozbiljnom institucijom, kao što je prosveta jednog naroda, nekako nikako da dospu na red. Nešto je trulo u državi Danskoj. Ovde smrdi već godinama.

    Raditi sa 30 učenika? U najmanju ruku će biti neuspešno. Žao mi je i učenika i profesora.

    Stvari se menjaju nabolje, hteli mi to ili ne... [SIGPIC][/SIGPIC]

  3. #3

    Odgovor: Racionalizacija prosvete

    Citat Cecara kaže: Pogledaj poruku
    Imate li vi iskusta sa ovim, bilo kao roditelj ili kao djak, ili možda prosvetni radnik? Šta mislite o ovim potezima? Ja lično ne vidim da se ovde brine bilo o deci, bilo o prosvetnim radnicima, jedino se spominje budžet. Ili jednostavno treba da se naviknemo na činjenicu da ovoj zemlji nisu potrebni oni koji će da misle, nego samo oni koji će slepo da slušaju i rade šta im se kaže, ne razmišljajući o posledicama?
    Moji dečaci su od jesenas đaci prvaci i od tada sam malo više upoznata sa novim sistemom i organizacijom nastave u našim školama. U razredu mojih klinaca ima 27 upisane dece, a među njima je sistemom inkluzije uključeno i jedno dete sa teškoćama u razvoju. Meni je to ok. i ovakav vid rada ja podržavam, samo ukoliko ta učiteljica i svo nastavno osoblje u školi bude pravilno edukovano da na najbolji način pomogne takvoj deci tokom školovanja.

    Druga stvar koja je tu bitnija i koja je veći (po meni) problem jeste taj što učiteljica NEMA dovoljno, pa u razredima za boravak sedi po 40-tak dece u klupama jer Ministarstvo nije na početku godine odobrilo dovoljan broj potrebnih kadrova. Tokom prošlog polugodišta smo se obraćali kao roditelji svima u školi, jer to nisu bili dobri uslovi za boravak dece po više sati, a onda je od januara zaposleno još dve učiteljice i situacija se popravila. Sad, da li je to učinjeno zato što smo se ''bunili'' ili što dete dotičnog čike iz pokrajnskog vrha ide u prvi razred iste škole, ne znam tek, svanulo nam je svima od 2. polugodišta!

    Ovim sistemom smanjivanja kadrova čime bi se uštedelo u budžetu, ne dobija se ništa, nego se naprotiv gubi u osnovnim i najbitnijim segmentima dečijeg života....deca idu u pretrpane razrede, rade sa mnogo manje elana i oni i učiteljice, uključuju decu sa teškoćama u razvoju, a izostaje podrška stručnih službi i manjak edukacije za takav rad
    Najgore je od svega što tu mi kao roditelji malo tj. ništa ne možemo da učinimo....

  4. #4

    Odgovor: Racionalizacija prosvete

    Hiljadu nastavnika bez pune norme



    Novi Sad - Iako je Ministarstvo prosvete najavilo za predstojeću godinu novi krug racionalizacije, u školama na području Vojvodine dosta je urađeno pošto je racionalizacija početa još pre četiri godine godine. Tamo gde se moglo, mala odeljenja su pripajana i stvarana kombinovana, pa sada ako se gleda samo broj odeljenja, u Vojvodini kao da ima nekoliko škola manje.

    Još se ne zna koliko nastavnika će ostati bez posla: Osnovna škola Đorđe Natošević
    - Lane smo na početku školske godine imali u 196 škola Južnobačkog i Sremskog okruga, čak 67 odeljenja manje. Zbog tog sažimanja 66 zaposlenih 1. septembra postalo je višak, a 154 nije imalo odgovarajuću radnu normu. Iz istih razloga ove godine u oba okruga višak su 72 prosvetna radnika, a 920 nastavnika i profesora radiće sa umanjenom normom - kaže za Blic načelnik Školske uprave u Novom Sadu za Južnobački i Sremski okrug Petar Viđikant.

    On dodaje da je dve trećine onih koji su bili višak preraspoređeno u druge škole. Tako je u Novom Sadu, gde ima najviše škola, pa i viška profesora, taj broj spao na šest neraspoređenih, a 14 sa umanjenim procentom norme. Viđikant se ipak nada da će do kraja septembra sadašnji višak nastavnika preraspodelom u druge škole biti bar prepolovljen.

    Najteža situacija je u Irigu, Rumi, Titelu, Baču, Šidu. Jer, po rečima Viđikanta, među zaposlenima koji su ostali bez dela ili cele norme, ravnomerno su zastupljeni i nastavnici razredne i predmetne nastave, a među ovim drugim najviše je nastavnika muzičkog, likovnog, fizičkog i srpskog jezika.

    Kadrovski problemi u školama, kaže Viđikant, nastaju jer u mnogima još ima i nezakonito zaposlenih, pa tako ima i slučajeva da za jedan predmet u školi direktor primi pet izvršilaca u stalni radni odnos i to svih pet na po petinu norme.
    - Iako problem tehnološkog viška ima skoro svaka škola, direktori raspisuju konkurse i primaju nove ljude, a prethodno ne proveravaju da li radnika odgovarajuće struke mogu preuzeti iz neke druge škole, gde je proglašen tehnološkim viškom. To je čista samovolja kojom se zaobilaze svi važeći zakoni.

    Jer, na izbor direktora nema uticaja Ministarstvo prosvete, nego lokalne samouprave. S druge strane, kako Ministarstvo finansira plate, možemo da ne dajemo plate za nove radnike ako ih je direktor samovoljno primio. Trenutno je tako u pet škola - objašnjava Viđikant.

    Iz tih razloga onomad je poništen konkurs za zaposlenje profesora koji je objavila Ekonomska škola iz Novog Sada jer nastavnika koje je tražila ova škola ima kao tehnoloških viškova u drugim na područja grada.

    Po rečima Staniše Banjanina, načelnika Školske uprave za Banat, iako je sažeto 90 odeljenja, prošle godine je samo pet radnika proglašeno viškom, a koliko će ih biti naredne znaće se tek krajem septembra.

    - Ovakva nesrazmera posledica je neretko malverzacija pri zapošljavanju, na koje nije pravovremeno reagovala prosvetna inspekcija, pa se dešavalo da su direktori škola radnike na određeno vreme zadržavali i kada prestane potreba za njihovim radom. Pri sažimanju odeljenja striktno smo poštovali kolektivni govor i uputstvo ministra prosvete, a rezultat toga je bila ušteda od oko šest miliona dinara mesečno - kaže Banjanin.

    On kaže da je i Ministarstvo prihvatilo predlog da se pri sažimanju koristi mekša varijanta, pa se, recimo, od četiri minijaturna odeljenja u nižim razredima nisu pravila dva, nego tri. Pored toga, nijednom detetu koje nastavu sluša na nekom od jezika nacionalnih manjina to nije onemogućeno.

    Kada je pre četiri godine započeta racionalizacija na severu Bačke bilo je 168 nastavnika viška. Najveći broj njih je preraspoređen, a mnogi nastavu drže u dve-tri škole. Kakva je situacija danas niko zvanično ne može da kaže pošto je načelnica školske uprave nedavno podnela ostavku. Međutim, kako kažu u pokrajinskom Sekretarijatu za obrazovanje, istina je da u školama Zapadnobačkog i Severnobačkog okruga i dalje ima patuljastih odeljenja s četiri-pet učenika, ali uglavnom su to odeljenja s nastavom na jezicima manjina na koja se gleda drugačije.

    Direktori jači od zakona
    Najteskobnije je u manjim sredinama, ali ni veće nisu pošteđene. Tako u školi u Mladenovu na 101 učenika nižih razreda radi čak 11 učitelja. Iako škola pripada Bačkoj Palanci, u gradu je primljen novi učitelj. U Tovariševu i u Obrovcu, takođe selima u ataru Palanke, zaposlena su čak tri nova učitelja bez obzira na to što će mnogi od 1. septembra postati višak.



    Blic Online


    Ovakve laži i umanjene brojeve nisam davno pročitala. Ja videla nisam nijedan jedini konkurs mesecima da se u bilo kojoj školi u Vojvodini traži nastavnik ili učitelj. I apsolutna je neistina da direktor može da primi nekog. Ne može ni svoje dete, dok se ono ne prijavi na Vidjikantov spisak i ne dodje na red da bude negde pozvano. Ljudi rade po 5 godina kao zamene na 20%, bez nade za nešto ozbiljno. Ne da su je racionalizovali, svaka im čast.
    Isn't it funny how day by day, nothing changes, but when you look back, everything is different?
    C. S. Lewis

  5. #5

    Odgovor: Racionalizacija prosvete

    U vezi sa temom da i ja nesto kazem i priupitam ako neko zna da mi odgovori.U skoli u kojoj ja radim kao predavac engleskog jezika izvrseno je bodovanje kadra zbog tehnoloskih viskova.Ja po radnom stazu i rezultatima nisam na listi za odstrel ali zakon je cudan pa i to moze da se desi.
    Evo kako.Tri koleginice.od nas pet ukupno,su zasticene kao beli medvedi.Dve su trudne,a jedna se upravo vratila sa porodiljskog odsustva i dok dete ne napuni dve godine i ona je zasticena.Upravo one su na zacelju liste,a direktor ne sme da im smanjuje normu po kolektivnom ugovoru.Bas zgodno,priznacete.U tom slucaju niko nije razmisljao o ostalim zaposlenima,jer se u skoli casovi dele,pa ako ne smanjis jednom moras da smanjis drugom,zar ne?I tako,u naredne dve godine nas dve sa najvecim brojem bodova treba da izgubimo posao po toj logici jer nema druge alternative...Da li ima neko da je bio u slicnoj situaciji i mozemo li ikako da se zastitimo od otkaza zbog ovakvih stvari?

  6. #6

    Odgovor: Racionalizacija prosvete

    Нисам компетентан, али по свој логици ствари, ако тако ствари стоје, једино што те спашава је трудноћа...
    У бившој фирми када су најавили да ће у наредних пар месеци делити отказе, мислим да се јавило минимум десет нових трудница у року два-три месеца.... Чуо сам и за још једну појаву да млади брачни парови након што добију дете формално се разведу, јер има по закону цака да самохрана мајка/отац до не знам ког дететовог доба такође не могу добити отказ.... Народ се довија како уме... Страшно! Док други гледају понуде за тендере да набоду бољи.....
    Боље је наставити да пијеш, него престати кад не треба.

  7. #7

    Odgovor: Racionalizacija prosvete

    Otkazi za prekobrojne prosvetare


    U okviru dosadašnjeg programa racionalizacije broja zaposlenih u školama u Južnobačkom i Sremskom okrugu, 77 nastavnika je u potpunosti izgubilo normu, dok njih 920 radi sa umanjenom normom. Načelnik školske uprave za Južnobački okrug, Petar Viđikant, kaže za Radio 021 da će se upražnjena radna mesta popunjavati sa liste tehnoloških viškova i radnika sa manjom normom. On je ocenio da je u školama prošle godine racionalizacija bila prioritet, što je negativno uticalo i na nastavu.
    "Zbog toga je naš cilj da se to što pre realizuje kako bismo ušli u novu školsku godinu sa normalnim načinom rada i kako bi težište rada bilo na onome što je osnovni zadatak škole, a to je nastava", rekao je on za 021.

    Među viškovima je najviše učitelja, a velik je broj i nastavnika muzičkog, likovnog i fizičkog, a viškovi su češći u mestima van Novog Sada. S druge strane, u gradu su se pojavili viškovi u stručnim školama, budući da se ove godine upisao manji broj učenika.
    "Problem je što bi u ovim školama mnogo da bude viškova ne samo iz opštih, već i iz stručnih predmeta, zbog čega bi se u tim slučajevima preraspodela mogla teže realizovati. Mislimo da ćemo ipak i to rešiti. Prošle godine je preraspodeljeno oko 75 odsto profesora koji su izgubili normu, i to uglavnom u svojim opštinama", kaže Viđikant za 021.
    Racionalizacija je obuhvatila 203 škole, u kojima trenutno radi 15.000 zaposlenih.

    021

    Ja godinama nisam čula ni za jedno upražnjeno radno mesto u nekoj školi. Blago nama.
    Isn't it funny how day by day, nothing changes, but when you look back, everything is different?
    C. S. Lewis

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •