Juce sam ovo stavila u vesti iz sveta zdravlja, ali mislim da ovako nesto zasluzuje posebnu temu..treziste nam je pretrpano kojekakvim carobnim pilulama, cajevima, napicima, ima ih svuda, od apoteka, marketa, kioska..reklame su na svakom cosku, u svakom casopisu, na TV-u i jako su primamljive jer nude resenje problema bez odricanja i za jako kratko vreme..
Zdrave navike bolje od pilula
Država priprema novi zakon o bezbednosti hrane kojim će se bolje kontrolisati promet dijetetskih proizvoda. Procenjuje se da građani Srbije na ove proizvode godišnje troše između 50 i 100 miliona evra.
Procenjuje se da građani Srbije na dijetetske proizvode godišnje troše između 50 i 100 miliona evra.
Za razliku od lekova, koji se strogo kontrolišu, prodaju dodataka ishrani uređuje Zakon o bezbednosti hrane, donet pre četvrt veka.
Država priprema novi, kojim će se bolje kontrolisati promet tih proizvoda.
Kada nas dobra reklama ubedi u svemoć nekog proizvoda često ga bez razmišljanja kupujemo u apoteci. Jer, tamo se, po pravilu, prodaje samo ono što je ispitano.
Milana Dučić iz Apotekarske ustanove Beograd kaže da reklame imaju veliki uticaj na pacijente.
"Naši pacijenti podležu agresivnim reklamama. U reklamama se potenciraju neke stvari koje i ne stoje", istakla je Dučićeva.
Profesorka Jagoda Jorga, specijalista za ishranu, kaže da potrošači ne sumnjaju u ispravnost nekog proizvoda ukoliko postoji žig neke državne institucije.
"Svaki čovek koji uđe u apoteku i vidi da taj proizvod stoji iza leđa farmaceuta, da je na tom proizvodu žig Instituta za zaštitu zdravlja, misli da je nemoguće da će država pustiti u promet nešto što može biti štetno", rekla je Jorga.
Dobar marketing i nedovoljna informisanost građana, dobitna je kombinacija za velike kompanije koje ostvaruju profit.
Vukosava Stevanović iz Udruženja "Framceutsko jezgro" ističe kako je cilj proizvođača dijetetskih proizvoda profit, a ne zdravlje građana.
Cilj je profit, a ne zdravlje
"Ima jedna stvar koja svim građanima treba da bude jasna - farmaceutska industrija, proizvođači dijetetskih proizvoda, sve je to privreda. Njihov cilj je profit, a ne zdravlje građana", objasnila je Stevanovićeva.
Sredstva za mršavljenje: kvalitet prepušten savesti proizvođača
Iako svesni da bez muke, nema rezultata, potrošači su ipak skloni da poveruju da njihovu slabost može da ispravi magični proizvod.
Na primer, da mršavite dok spavate ili dok jedete, pa čak i da prestanete da pušite i pre nego što ostavite cigarete.
Milana Dučić naglašava da pilule ne rešavaju loše navike.
"Naše loše navike ne možemo lečiti pilulama. Niko ne može tabletom da promeni svoju lošu naviku", istakla je Dučićeva.
U sukobu profita i etike, odnosno privrede i medicine, država novim zakonom pokušava da zaštiti građane, strogom kontrolom prometa dijetetskih proizvoda.
Profesor Ivan Stamenković iz Komisije za izradu zakona o bezbednosti hrane kaže da će svaki dijetetski suplement morati da ima rešenje koje izdaje Ministarstvo zdravlja.
"Predviđena je registracija dijetetstskih suplemenata. Svaki dijetetski suplement će kao i lek morati da ima rešenje koje izdaje Ministarstvo zdravlja".
Međutim, sastav proizvoda neće biti kontrolisan, tako da se i novi zakon oslanja na savest proizvođača.
Kontroliše se samo ono što je navedeno u deklaraciji. Međutim, zbog skupih analiza, nemoguće je kontrolisati sve ono što jedan proizvođač može da stavi u proizvod.
rts
Zasto ljudi toliko veruju u ove carobne pilule, cajeve, napitke?
Zasto je lakse rizikovati zdravlje, nego postepeno korigovati lose navike?
A svi smo svedoci da malo, malo izadje vest da je taj i taj proizvod zabranjen i povucen iz upotrebe jer je opasan po zdravlje..
I nisu u pitanju samo sredstva za mrsavljenje, vrlo cesto su u pitanju i preparati koji navodno poboljsavaju zdravstveno stanje..