Dijagnoza iz krvi
POPULARNI testovi intolerancije na hranu, koji se masovno rade da bi se izbacivanjem problematičnih namirnica smanjila telesna težina, nisu primenjivi na svakog. Kod ove, kao i kod drugih analiza funkcionalne medicine, svaki pacijent se procenjuje pojedinačno i donosi odluka da li se i koji test radi.
Dok su klasični biohemijski testovi krvi prvi korak ka dijagnozi pacijenta, koji pruža preciznu informaciju o stanju pacijenta i postojanje bolesti, Funkcionalni testovi ne dijagnostikuju bolest. Oni nam pokazuju kako naše ćelije funkcionišu i šta eventualno treba dodati, ili izbaciti iz ishrane kako bi održali biohemijsku ravnotežu i samim tim i dobro zdravlje - kaže za „Novosti“ dr Milka Popović, doktor medicinske biohemije.
- Ove analize se rade u cilju prevencije i kontrolisanja određenih stanja kao što su alergije, gojaznost, dijabetes, artritis, problemi s varenjem, autizam, depresija, menopauza, hroničan umor - kaže dr Popović. - Koristimo klasične biohemijske u kombinaciji sa funkcionalnim analizama.
Funkcionalna ispitivanja obuhvataju veliki broj različitih testova. Na pitanje šta se danas, osim klasičnih biohemijskih analiza krvi, najčešće radi, naša sagovornica ističe nutritivne. Takva je, na primer, analiza minerala iz crvenih krvnih zrnaca, koja sagledava koncentraciju minerala na nivou ćelija i preciznija je od onog koji se radi iz plazme, ili seruma. Proverava se i nivo esencijalnih masnih kiselina, vitamina, amino-kiselina.
Ali, nisu svi pacijenti kandidati za sve analize. Na primer, umesto masovnih testova na intoleranciju (IgG4) da bi se primenili u dijeti, ove analize treba da se rade samo kod onih osoba koje imaju određene simptome. To su najčešće pojačani sekret u grlu, astma, česte infekcije uha, retke stolice, učestale urinarne infekcije, ekcem ili drugi oblici dermatitisa.
Naša sagovornica naglašava da mora da se vodi računa koji se test radi. Skrining testovi, najčešće zastupljeni na tržištu, nisu uvek merodavni. Oni se rade iz kapi krvi i po njima pacijent mahom ima netoleranciju na više od deset namirnica.
- Treba voditi računa o ovakvim analizama i uzeti u obzir da blaga reakcija na određenu hranu ne znači da je ne treba uopšte jesti - upozorava dr Milka Popović. - Često ljudi, koji se podvrgnu ovoj analizi, isključe veoma bitne namirnice iz ishrane i na taj način dovedu zdravlje u pitanje. Ovo je naročito opasno kod dece u razvoju. Intolerancija na hranu, standardno se radi iz arterijske krvi ELISA metodom i meri se takozvani IgG4 antitela. Na osnovu rezultata tačno može da se odredi jačina intolerancije. Tek s dobijenim najvišim nivoima intolerancije namirnica se isključuje iz ishrane i to samo na određeno vreme.
Pacijenti najčešće dolaze na ovo testiranje zbog dijetetskog režima i mršavljenja. Dr Popović napominje da ukoliko je pacijent radio bilo kakve biohemijske analize, ili druge pretrage korisno je da ih donese na prvu konsultaciju. Na osnovu toga se procenjuje koje bi eventualno dodatne analize mogle da se obave, kako bi se dobila kompletna zdravstvena slika. Ukoliko se radi o pacijentu koji je gojazan, on najčešće dobije zadatak da tačno popuni realan unos hrane i pića u periodu od četiri dana. Na osnovu takvog dnevnika, dobijamo precizniju sliku o ishrani i načinu tretmana.
- Danas često radimo utvrđivanje nivoa toksičnih metala i drugih toksina kao što su ftalati (najčešće prisutni u plastičnim ambalažama). Ukoliko se toksični metali identifikuju u krvi to ukazuje na intoksikaciju. Opterećenje toksičnim metalima i njihovo taloženje u organizmu dešava se mnogima i nepovoljno utiče na zdravlje. Ako uzmemo u obzir da se u Srbiji još koristi olovni benzin i da su parkovi, u kojima se naša deca igraju puni olova, zaključak je da su opterećenja ovim metalom normalna kod nas. Još nije izvesno šta je posledica, ali se pouzdano zna da, na primer, olovo može da utiče na razvoj, da je sve više autistične dece, malignih bolesti. Bolesti današnjice su skup mnogih faktora iz okoline, a toksini su jedan od njih.
OSNOVNE ANALIZE
ZDRAVE osobe treba da rade osnovne laboratorijske analize jednom godišnje, a kod nekih bolesti se rade na šest meseci. Funkcionalne analize se obično rade na godinu dana u cilju prevencije, ili na šest meseci ukoliko se ustanovi problem.
Klasične analize iz krvi obuhvataju: krvnu sliku, glukozu, ukupni holesterol kao i HDL (dobar holesterol), LDL (loš holesterol), trigliceride, aspartat aminotransferazu (AST), alanin amniotransferazu (ALT), bilirubin, proteine, elektrolite.
KRVNE GRUPE I DIJETA
DIJETA po krvnim grupama, prethodnih godina veoma popularna, po mišljenju dr Popović, potpuno je neutemeljena. Po toj dijeti, naime, ljudi treba na osnovu krvne grupe kojoj pripadaju da jedu samo određene namirnice. Po toj teoriji, krvna grupa je važna za biohemiju čitavog organizma i na osnovu redosleda kojim se javila kroz istoriju i namirnica koje su ljudi s tom grupom jeli i savremeni čovek treba da prilagodi svoju ishranu. - Ne može se ishrana čoveka svesti samo na četiri krvne grupe. Svakoj osobi, njenom zdravlju i ishrani mora da se prilazi individualno - uverena je dr Popović.
vecernje novosti