STALNA potreba za snom, slaba koncentracija, brzo zamaranje, „teške noge“, i osećanje bezvoljnosti karakteristični su za prelazak iz zime u proleće. Ali, lekari kažu da bi, ako ovi simptomi dugo traju, za svaki slučaj trebalo proveriti krvnu sliku, jer se iza simptoma prolećnog umora, možda, krije manjak gvožđa, koji može da dovede do opšte tromosti organizma.
Nedostatak vitamina, posebno C, i povećanje nivoa holesterola i triglicerida u krvi najčešće su posledice zimske, „teške“ ishrane i fizičke neaktivnosti.
- Zimi se organizam, uglavnom fizički neaktivan, jako istroši u „borbi“ sa hladnoćom i teškom hranom i proleće se onda teško podnosi - kaže dr Nevena Dimitrijević, lekar u Domu zdravlja „Voždovac“. - Klimatske promene su u ovo doba česte, i organizam ne stigne da se adaptira, a vreme se promeni.
Dr Dimitrijević kaže da je prolećni umor fiziološka posledica disbalansa između hormona koji se pojačano stvaraju zbog promene godišnjeg doba, i smanjene količine serotonina u organizmu. Ovaj hormon, koji se smatra krivcem za pojavu depresije, luči se na nervnim završecima. On se zimi pojačano troši iz depoa, i organizam dočekuje proleće sa manjkom serotonina.
- Još se definitivno ne zna da li u proleće realno postoji slaba pokretljivost mišića, ili je opšta tromost koju manje-više gotovo svi osećamo posledica blage depresije, upravo zbog manjka serotonina - objašnjava dr Dimitrijević. - Prolećni umor nije medicinski značajan, ali otežava svakodnevni život. Jedni pacijenti uporno insistiraju na dijagnostičkim pregledima da saznaju šta im je, a drugi opet trpe, zanemaruju sve simptome, i tako se dešava da neko realno oboljenje ostane neprepoznato.
Ispitivanja počinju od biohemijskih analiza, a oni koji pate od prolećnog umora mogu sami sebi da pomognu unošenjem vitamina i minerala u organizam i fizičkom
aktivnošću. Iako mnogi koriste suplemente, dr Dimitrijević kaže da vitamine i minerale, ipak, treba unositi kroz sveže voće i povrće. Od fizičke aktivnosti preporučuje se ona koja aktivira sve grupe mišića, a to su šetnja, vožnja bicikla i plivanje. Preporučuju se šetnje u prirodi i pored reke, jer je tu najveća koncentracija negativnih jona, koji pomažu organizmu da se odmori, ojača, i smanjuju nervozu i nagomilan stres.
Otežavajuća okolnost je što se u proleće vremenski parametri - temperatura i vlažnost vazduha, barometarski pritisak i jačina vetra često menjaju. Organizam se taman adaptira, a vreme se promeni i tako ukrug. I na promenu režima ishrane, zbog prelaska sa jake, pikantne hrane, na lagane prolećne obroke organizam, takođe, reaguje umorom. U mladim rotkvicama, tikvicama, brokolima, šargarepi, karfiolu i zelenim salatama ima dovoljno vitamina, ali nema dovoljno kalorija, pa organizam posle takvog obroka brzo izgladni. Ali, sezonsko povrće je dragoceno, jer je bogato antioksidansima koji pomažu organizmu da se očisti od nagomilanih toksina.
Vecernje novosti