Da bi razumeli kako funkcionišu botanička imena biljaka, neophodno je ukratko objasniti kako su biljke podeljene, uzimajući u obzir da se struktura njihovog imena određuje na osnovu taksonomskih jedinica na koje su podeljene. Sva živa bića, pa tako i biljke, su klasifikovana u skladu sa sistemom koji je razvio švedski botaničar Karl Line u 18. stoleću.


FAMILIJA

Rodovi su grupisani u veće jedinice koje se zovu familije, od kojih se neke mogu lako prepoznati a neke ne. Za baštovane, pripadnost nekoj familiji može označavati uslove koji su neophodni za uspešno gajenje. Većina ih ima naziv koji se sastoji od završetka aceae i baze koja predstavlja rod unutar familije (npr. Violaceae). Ovo uvek označava razliku između imena familije od imena roda i drugih biljnih grupa.


ROD

Vrste koje dele jedan broj značajnih osobina su grupisane zajedno u rodove. Karakteristike roda je obično vrlo lako prepoznati, čineći možda i najlakši nivo na kome se biljke mogu razlikovati u praksi. Uobičajeno je da se biljka naziva npr. Viola sp. gde je sp. skraćenica engleskog naziva za vrstu i označava neidentifikovanu vrstu unutar jednog roda. Rod može varirati u veličini od samo jedne vrste do preko hiljadu, uključujući u sebe sezonske cvetnice, trajnice, žbunove i drveće.


VRSTE

Osnovna jedinica klasifikacije biljaka su vrste koje mogu biti definisane kao grupe srodnih biljaka koje proizvode, manje ili više, slične potomke a razlikuju se od drugih srodnih biljaka po nekoliko ključnih karakteristika. Unutar roda Viola razlikujemo vrstu npr. Viola alba. Naziv roda se uvek piše velikim slovom a naziv vrste malim.


PODVRSTE

Kada su biljke široko rasprostranjene u prirodi, prirodna selekcija ide u različitim pravcima, naročito ako su populacije geografski izolovane. Takve populacije se obično obeležavaju kao podvrste (skr. subsp.). Tako npr. Malva sylvestris supsp. mauritanica se razlikuje od klasične supsp. sylvestris po tome što ima robusniji izgled i veće, tamije purpurne cvetove.


VARIJETETI I FORME

Populacije i biljke koje pokazuju manje razlike u botaničkoj strukturi ili razlike u boji lista, cveta ili ploda unutar vrste se obeležavaju kao varijeteti i forme (npr. Malva alcea var. fastigiata ili Rosa rugosa f. alba)

HIBRIDI

Neke vrste biljaka, ako rastu zajedno u prirodi ili bašti, se slučajno ili namerno ukrste i stvore novu vrstu hibrid. Ukrštanje se uglavnom dešava između vrsta unutar istog roda ( Viola x wittrockiana). Znak x označava hibrid.

KULTIVARI

To je biljka koja je odabrana ili nastala veštačkim putem u prirodi ili bašti. Njegove osobine se čuvaju određenim načinima kontrolisanog razmnožavanja. Označavaju se kao npr. Rosa rugosa Scabrosa. Naziv kultivara se piše velikim slovom u polunavodnicima.


SINONIMI

Iako je idealna situacija da svaka biljka ima samo jedan naziv, često se dešava da u raznim delovima sveta jednu vrstu biljke zovu različitim imenima. Takva imena su poznata kao sinonimi, obična ili narodna imena. Takav primer je Lonicera sp., koju mi zovemo i orlovi nokti, kozja krv ili kukavičnjak, dok u engleskom govornom području postoji još nekoliko sinonima za ovu biljku. Još jedan često zbunjujući slučaj je i sa rodom Pelargonijum. Sve do 19. veka biljke iz ovog roda su bile uključene u rod Geranium i bez obzira što to više nisu. još uvek se popularno zovu geranijumi.

Zbog toga je važno imati jedan, zvaničan naziv koji može biti korišćen tako da i baštovan sa Tibeta, Brazila ili Srbije zna sa sigurnošću o kojoj se biljci radi.


izvor: bastovanstvo