Beočin i sela opštine beočinske - Strana 2
Strana 2 od 2 PrvaPrva 12
Prikaz rezultata 16 do 21 od ukupno 21
  1. #16

    Odgovor: Beočin

    Citat nenad.bds kaže: Pogledaj poruku
    Dani grožđa u Banoštoru

    ''U Banoštoru, u opštini Beočin, od 2. do 5. septembra se održavaju Dani grožđa.
    Na ovoj, 15. jubilarnoj manifestaciji, program počinje u petak izložbom fotografija "Tradicija berbe banoštorskog dragulja", koja će biti otvorena u Udruženju "Majkina radionica".
    Osim starih fotografija iz berbe i vinograda posetioci će moći da vide i alatke koje su naši preci koristili za orezivanje vinograda, kao i aparate za ceđenje grožđa, burad, čaše i olbe za vino...
    U dvorištu stare porodične kuće biće dočarani i običaji vezani za berbu i održavanje vinograda (doručak na njivi, uz pogaču, slaninu, paradajz...).
    'Majkinu radionicu' smo videli, a o njoj sledeći put.
    I evo malo o 'Majkinoj radionici' i onome što smo videli:




    Sa sajta 'Majkine radionice':

    ''Majkina radionica” je dobrovoljno, nevladino i neprofitno udruzenje gradjana. Registrovano je u septembru 2010. godine radi ocuvanja i negovanja vojvodjanske tradicije. Ciljevi Udruzenja su upoznavanje, negovanje i ocuvanje starih zanata, decijih igara i obicaja, muzike, gastronomije i istorijskog nasledja. “Majkina radionica” se bavi izradom i prezentacijom suvenira i vezenih proizvoda. Osnivaci Udruzenja su Radoslava Jankovic, Zlatica Radovic i Jovan Aksentijevic...''


    ''...Udruzenje je nastalo u znak secanja na Jovanku Rakic(1892-1972.) iz Banostora, koja je bila jedna od najpoznatijih krojacica i trukerki u Sremu. Praunukama Radoslavi Jankovic i Zlatici Radovic baka Jovanka je ostavila vise od 700 sema za vez i cak 450 monograma za trukovanje. Ova zbirka mustri je verovatno najbrojnija ocuvana kolekcija u nasoj zemlji. Osim sema za trukovanje, ocuvana je masina marke “Pfaff” na kojoj je Jovanka Rakic sila, kao i njen lenjir, pegla, makaze, pa cak i cipele. Posebnu draz u “ozivljavanju” vremena u kojem je zivela i radila imaju i modni casopisi, od kojih su neki u Banostor stizali cak iz Pariza. U njima su pored modela ostala zapisana i imena zena koje su bile njene musterije. ..''





    Suveniri

    ''Udruzenje se bavi prezentacijom vezenih proizvoda poput torbi, jastuka, stolnjaka, kao i slikanjem na tradicionalnom biber crepu...Osmislili smo i autentican suvenir naseg mesta, Banostora, koji bi mogao da postane i obelezje Srema, pa i Vojvodine. To je drvena varjaca, na kojoj su oslikani vojvodjanski motivi. Varjaca bi mogla biti pravi suvenir iz ovog kraja, jer vazi pravilo da se u Vojvodini dobro kuva. Poznato je da su zene u ovom kraju oduvek bile dobre domacice, a bije ih glas da imaju i preku narav, znaju da varjacom priprete deci, ali i muzevima. Klikom na sledeci link, otvara se galerija koja sadrzi slike sa nasim proizvodima.''










    Najstarija medju porodičnim fotografijama - verovatno radjena u tehnici dagerotipije koja je bila u upotrebi sredinom XIX veka.




    Jedna od slika o berbama nekada.


    Stari supen-topf sa novom namenom




    Zlatica nas je predusretljivo povela do obližnjeg vinskog podruma, no nismo imali sreće - vinari su bili pored Dunava, pa obilazak banoštorskih vinarija ostaje za neki drugi put.


    Štand 'Majkine radionice' na manifestaciji 'Banoštorski dani gožđa' (istina već prikazana slika).

  2. #17

    Odgovor: Beočin

    RAKOVAC

    Festival hrane i pića
    Al’ se nekad dobro jelo, baš!


    U prethodnom postu o Rakovcu manji deo je posvećen Udruženju žena 'Gorska ruža'. Ovom prilikom ceo post je o manifestaciji koju ovo udrženje organizuje. Ovogodišnji Festival 'Al se nekad dobro jelo, baš!' održan je 21. aprila.


    Predsednica 'Gorske ruže' i predsednik Opštine Beočin otvaraju Festival.

    Iz biltena Udruženja 'Gorska ruža':

    ''Udruženje žena “Gorska Ruža” iz Rakovca osnovano je 2009. god. u cilju očuvanja tradicije i kulture, afirmacije ženskih prava i humanitarnog rada usmerenog ka ugroženoj deci, osobama ometenim u razvoju I invalidnim licima. Udruženje broji oko 20 članova uzrasta od 16 do 80 godina. Od početka svog postojanja članice ovog udruženja istakle su se velikim trudom i radom predstavljajući sebe i opštinu Beočin na mnogobrojnim manifestacijama i projektima.''


    Na otvaranje Festivala predstavio se nekoliko folklornih ansambala.














    Najmlađi - polaznici škole folklora su sa posebnom pažnjm praćeni.








    Na festivalu je učestvovalo više udruženja žena sa kojima 'Gorska ruža' održava veze.


    Bilo je tradicionalnih slanih...


    ... i slatkih užitaka za oči i usta.


    I malo veselja uz muziku dok se posetioci ne skupe.

    Opet iz biltena 'Gorske ruže':

    ''Festival je postao tradicionlalna manifestacija koju naše udruženje organizuje svake godine u aprilu mesecu sa ciljem aktivacije i afirmacije umetničkog stavaralaštva žena u lokalnoj zajednici sa namerom da vremenom preraste u regionalnu manifestaciju.
    Prošlogodišnji program je realizovan uz učešće 100 žena organizovanih u 10 Udruženja. U programu je učestvovalo oko 35 umetnika svih profila a manifestaciji je prisustvovalo oko 350 posetilaca i 20 specijalnih gostiju (predstavnika državnih ustanova i institucija, OCD, fondacija i donatora)...''








    Izloženi su i suveniri koje su osmislile i izradile žene u svojim udruženjima.




    Bačkopetrovčanke su izložile minijaturne metle - suvenire jer je Bački Petrovac i podalje poznat po metlama od sirka.


    Srem i vino su nerazdvojni...





    ''Žene ‘Gorska ruže’ učestvovale su na mnogim sličnim manifestacijama .''




    Posetioci su mogli kupiti nekoliko domaćih jela i naravno, popiti nešto.




    Žena koja je sve ovo 'zakuvala' - predsenica 'Gorske ruže' Tanja Ajeti.

    Ovakve i slične manifestacije koje se održavaju u mnogim mestima Srema i cele Vojvodine su nastojanje da se podigne turistički potencijal tih sredina uz istovremeo oživljavanje društvenog angažmana, u ovom slučaju žena.

  3. #18

    Odgovor: Beočin

    '...Udruzenje je nastalo u znak secanja na Jovanku Rakic(1892-1972.) iz Banostora, koja je bila jedna od najpoznatijih

    Svaka čast gosn.Nenade.A ja se sećam starice Jovanke Rakić.Eto bila je navek vesela i orna za lep divan.Naravno beše to davnoooooooo,jer i ja sam sada u godinama u kojima je bila ona kada sam je poznavala.

    A juče opet prolazila kroz Rakovac i videh mali sajam.

    Uskoro ni o meni ni o tebi niko neće pričati niti znati,neki drugi ljudi živet će ovde...mi nećemo nikome nedostajati

  4. #19

    Odgovor: Beočin i sela opštine beočinske

    SUSEK



    ''Сусек је једна од најстаријих месних заједница у беочинској општини и по катастарским књигама са површином од 3940 хектара највећа је у општини Беочин. ..Највећи део породица у Сусек се доселио за време сеобе Срба 1690. године. У списима се Сусек појављује и као Сасек, да би од 18 века носио данашњи назив. Име је, како се верује, добио по положају села јер ту Дунав засеца и рони обалу под планином..''(Сајт Општине Беочин)


    ‘’Susek po svojoj starosti spada u najstarija sela, jer se pominje još u prvom veku naše ere kada je imao i svoje utvrđenje i zvao se Cornacum. U sistemu rimske granične odbrane na Dunavu, Susek se nalazio između važnih utvrđenja u Banoštoru i Iloku. Brojni su rimski pojedinačni nalazi i ostaci arhitekture...’’

    U ovom naselju na severnim obroncima Fruške gore otkriveno je dosta arheoloških materijala. utvrđeni su tragovi života iz mlađeg kamenog doba, zatim iz bronzanog i gvozdenog doba. Pored ostalog materijala značajan je praistorijski zlatni nakit iz Suseka.

    U srednjem veku granica između sremske i vukovarske županije išla je linijom od Suseka do Laćarka (kod S. Mitrovice). Istočno od te linije bila je sremska županija. U papskim spisima Susek se navodi i kao Silzek ili Zilzek. U Mađarskom odbranbenom pojasu na Dunavu na tom mestu se nalazio utvrđeni grad. Mesto je zabeleženo 1445. godine. U vreme uspona plemićke porodice Iločki u njihovom posedu su bili Susek, Neštin i druga mesta...''


    ’’U starije doba bilo je ime ovog sela: Sasek. U starim beleškama ima traga da se tako zvalo, ali je kasnije, a naime pri svršetku prošlog XVIII veka svugde jasno zabeleženo Susek.
    Ime je prema položaju sela, jer tu Dunav zaseca i roni obalu pod planinom, šta više i sam glavni put koji vodi ovuda od Kamenice k Iloku morali su krajem brega duž dunavske ravni saseći, o cemu se svaki putnik moze uveriti…’’
    (Ovo je odlomak o mestu Susek iz knjige "Trideset dana na ubavu putu" koju je napisao prota karlovački Vasilije Konstantinović, a izdata je u Sremskim Karlovcima 1899.godine. Prota Konstantinović je dobio nalog da 1896.godine pregleda karlovačku protopopiju i da o tome napiše detaljan izveštaj, koji je kasnije pretočen u knjigu.)



    ''За већину од 1150 становника Сусека пољопривреда је основна делатност. Сусечани као познати узгајивачи говеда (2.900 комада), свиња (6.000 комада) и оваца (преко 1.000 комада) већ другу годину за редом успешно организује изложбу стоке. Крај априла је термин за ову манифестацију која окупља бројне узгајиваче и купце широм Срема и Војводине. ..''(Сајт Општине Беочин)


    ''Село има основну школу "Јован Поповић", до осмог разреда коју похађају после четврте године школовања и ђаци из околних места беочинске општине, из Луга, Свилоша и Грабова. Сусек има пошту, амбуланту, недавно изграђену вишенаменску салу и спортску дворану која је при основној школи. Фудбалски клуб Партизан и одбојкашки клуб као и бројна удружења попут ловаца, фолклорне секције-стетиште су пре свега младих Сусечана. ..''(Сајт Општине Беочин)


    Bista Jovana Popovića na ulazu u školu.


    ’’Interesantna tradicija u Suseku, malom mestu na Fruškoj gori su petlovi koje đaci prvaci donose učitelju na svoj prvi školski čas, što znači da će i đak jednog dana biti kao i petao vredan, ranoranioc, glasan, jasan a jednog dana i gazda u svom dvorištu. Koliko je ova tradicija u Suseku stara ne zna niko u selu jer na prvom času petla su učitelju poklanjali i roditelji ovih prvaka, njihove babe, dede, prababe i pradede.’’ (sajt Škole)


    ‘’ Nakon turskih osvajanja broj stanovnika se smanjio i o ovom mestu ima vrlo malo podataka. Posle mira u Sremskim Karlovcima 1699.godine veći deo Srema je podeljen na vlastelinstva. Iločko vastelinstvo je imalo 28 naselja, među kojima je bio i Susek.

    Broj stanovnika u Suseku bio bi veći da nije bilo Drugog svetskog rata kada je poginulo i streljano 336 meštana ovog naselja. Tim palim borcima je u centru Suseka podignut spomenik

    Sada Susek broji oko 1150 stanovnika’’



    ''Сусечани Дан месне заједнице обележавају 23.августа, док је црквена слава села Св. Архангел Гаврило - 26 .јул. ..''(Сајт Општине Беочин)





    ‘’Selo ima danas svoju lepu crkvu sa 235 srpskih kuca, u kojima zivi 1406 srpskih dusa.
    Urednu musku i zensku skolu polazi 154 deteta.

    Narod je ovde dosta pitom i blag, a i dosta marljiv za sve poslove i svaki rad.

    Okolina je vrlo prijatna i mila, više brežuljaka i nekoliko divnih dolova.
    Vinogradarstvo je ovde pre 15 godina dosta lepo napredovalo, a danas je stara loza uništena, a nov se sad tesko diže…’’ (‘Trideset dana na ubavu putu’)


    ЦРКВА СВ. АРХАНЂЕЛА ГАВРИЛА

    ‘’Црква, подигнута 1770, припада уобичајеном типу једнобродних грађевина насталих педесетак година након изгона Турака из Војводине...''




    ‘’…Иконостас из 1779. рад је Теодора Крачуна, најоригиналнијег српског барокног сликара, док је резбарија барокно рокајних форми рад непознатог мајстора из друге половине XVIII века. Развијени иконостас исликан је у шест зона, са 64 поља. У соклу су параболе, а у зони престоних икона царске двери са Благовестима и медаљонима св. Саве и Симеона, док су на бочним дверима ликови цара Уроша и кнеза Лазара... Испод Распећа исписан је текст приложника са годином 1798. Иконостас је пресликан 1901.’’
    Црква је споменик културе од великог значаја.
    ( ''Споменичко наслеђе Србије'' – Завод за заштиту споменика културе Србије)






    Podno crkve teče potok.


    ‘’… Za Susek je vezano postojanje jednog davno isčezlog manastira. Još 1549.godine u jednom turskom dokumentu pominje se manastir Akalovo, gde se kaluđerima dozvoljava da poprave monaške ćelije. Znači da manastir tu postoji od ranije. Dugo se nije znala lokacija ovog manastira, ali u Susečkom ataru i danas postoji potes Vakalova, koji treba povezati sa posedom despotice Jelene iz 1520.godine. I kasnije turski popisi beleže zemljište Akalova između Suseka i Koruške. Manastir je izgleda posle 1614.godine potpuno napušten. Kasnije se samo spominje ribnjak Akalova kod Suseka koji pripada manastiru Šišatovac…’’


    ‘’…Nošnja se u ovom selu malo razlikuje od nošnje u ostalim planinskim selima. Ta je razlika u šeširima i prslucima koje nosi osobito mladje muškinje. Narod je srednjeg rasta, dosta bujno razvijen i temeljno zdrav.

    I govori se i pesma se peva čistim srpskim jezikom.

    Mane su im, kao i kod ostalih. Psovka je umerenija. Medju sobom neguju ljubav i prijateljstvo. Samo bi trebalo malo više mara i pregalaštva u svakom poslu…’’ (‘Trideset dana na ubavu putu’)






    ‘’…Сусечани су заинтересовани за сеоски туризам и с тим у вези планирају туристички комплекс на Рибњаку у којем се налази велик број рибарских-викенд кућа.’’ (sajt Opštine)


    Čarda na izletištu Koruška









    Desno od jablana su one vrbe sa prethodne, zimske, slike.


  5. #20

    Odgovor: Beočin i sela opštine beočinske

    Новогодишња представа КУД „Бриле“ u Beočinu

    Ми верујемо у Деда мраза


    И ове године чланови Аматерског позоришта КУД „Бриле“ за своје најмлађе суграђане приредили су новогодишњу представу са Деда мразом, у режији Ратке Дулић.
    Представа је изведена 27. децембра за децу запослених у ЈКП „Беочин“, Општинске управе Беочин и Културног центра општине Беочин. Најмлађи су новогодишњу представу лепо примили, у њој и сами учествовали и на крају се радовали Деда мразу који их ни ове године није заборавио.

    Uskoro ni o meni ni o tebi niko neće pričati niti znati,neki drugi ljudi živet će ovde...mi nećemo nikome nedostajati

  6. #21

    Odgovor: Beočin i sela opštine beočinske

    Ovako trenutno izgleda Špicerov dvorac u Beočinu

    Ime: b.jpg Pregleda: 309 Veličina: 81.8 KB

    Ime: bb.jpg Pregleda: 350 Veličina: 90.9 KB

    Ime: bbb.jpg Pregleda: 338 Veličina: 138.8 KB

    Ime: be.jpg Pregleda: 278 Veličina: 106.4 KB

    Ime: beo.jpg Pregleda: 349 Veličina: 102.4 KB

    Ime: beoč.jpg Pregleda: 282 Veličina: 82.0 KB

    Ime: beoć.jpg Pregleda: 313 Veličina: 121.2 KB

    Ime: beoći.jpg Pregleda: 293 Veličina: 123.3 KB
    Volim je od štala do neba, od blata do pšenice, toplu od ciganskih gudala i blagdanskih očenaša, vršidbenu i zadušničku, smeđu kao devojačke pletenice, tu zemlju čardaša, čaša i bezemljaša ...tu Vojvodinu bogomojačku, i bezbožničku, i ivnsku, belju od jaganjaca, crnju od paljevina, tu Vojvodinu svetonikoljsku, velikogospojinsku...

Strana 2 od 2 PrvaPrva 12

Slične teme

  1. Abeceda sela
    Autor pedja.gogic u forumu Igre bez granica
    Odgovora: 114
    Poslednja poruka: 05.11.2019, 18:16
  2. Moj rođak sa sela
    Autor Lilith_021 u forumu Televizija i ostali mediji
    Odgovora: 6
    Poslednja poruka: 10.08.2018, 10:53
  3. Istorija vašeg grada / sela
    Autor Invisibleman u forumu Istorija
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 20.09.2013, 11:28
  4. Aromatične (začinske) biljke
    Autor Bombica u forumu Biljno carstvo
    Odgovora: 7
    Poslednja poruka: 27.07.2012, 21:32
  5. Znamenitosti vašeg grada/sela
    Autor Kunic u forumu Vojvođanski bircuz
    Odgovora: 33
    Poslednja poruka: 06.04.2010, 23:01

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •