Neocekivani kaže:
RIKA NEBITNOG LIKA
Prosto ne mogu da se oslobodim utiska da bi me neočekivano i vrlo rado propustio kroz šake i slatko kamenovao...ali, nemožeš. I to te izjeda i kida ti dušu na komade...
Neocekivani kaže:
Koji tvrdi:Nikada nigde nije zabeleženo da postoji bilo kakva verska zajednica podimenom:Nedeljari!Dok sa druge strane Subotari su legitimno registrovani baš pod takvim nazivom
U rešenju o upisu u registar crkava i verskih zajednica u Srbiji br.080-01-5/2006-01 od29.01.2007.god.izdatog od Ministarstva vera Republike Srbije u tački 1 se kaže:
Upisuje se Hrišćanska adventistička crkva u Registar crkava i verskih zajednica u Srbiji koji vodi Ministarstvo vera-knjiga 1, odeljak VIII, reg.br.1, sa danom 29.01.2007. godine.Ovo je javni dokumenat i svako ko želi može ga nabaviti od pomenutog Ministarstva.
E sada moram sasvim direktno da te priupitam:
Da li si ti alkoholičar?
Da li konzumiraš lake/teške droge kada smišljaš ovake postove?
I da li si i sada pijan?
Ponoviću priču još jedared pošto vidim da uporno tvrdiš kako nisi "pripadnik", ali si sasvim sigurno njihov "veliki" advokat i zastupnik! A ti posle i dalje smišljaj materjal za tvoju predstavu pod (evo ideje) nazivom "Od Ali Babine pećine, preko vina i raznih opijata, do knezovog kotlića "
Naziv adventisti dolazi od latinske reči adventus, što znači dolazak! Oni su nastupili sa verovanjem da će Hristos uskoro doći da sudi svetu, pa su čak proricali i datum kada će se to desiti, i zato su prozvani adventisti. Međutim, taj naziv ne odgovara suštini njihovog učenja, jer svi hrišćani veruju u drugi dolazak Hristov, prema tome, svi su hrišćani adventisti. Njima daleko više odgovara naziv subotari, kako ih narod i naziva, jer je subota njihov specifični znak, pošto praznuju starozavetnu jevrejsku subotu umesto hrišćanske nedelje!
Njihov prvi učitelj i pokretač vere bio je Vilijem Miler, jedan američki farmer. On je, čitajući Sveto pismo, uvrteo sebi u glavu da može izračunati datum i godinu kada će Hristos doći po drugi put na zemlju da sudi svetu. Po njegovim računima, to je trebalo da se desi 21. marta 1944. godine. Mnogi su bili oduševljeni njegovim pronalascima i računom! Jedna adventistička proročica Helena Vajt, tvrdila je da su Milera u tumačenju Svetog pisma poučavali anđeli (čitaj->pali andjeli-demoni), i da ga je nadahnjivao sam Duh Sveti (čitaj-> sotona).
Helena Vajt je najviše doprinela za uvođenje subote kao dana praznovanja.
Najkarakterističnija tačka adventističkog verovanja, ono što je upravo specifično njihovo i što ih odvaja od ostalih hrišćana, jeste odbacivanje nedelje i vraćanje na praznovanje starozavetne subote.
Neocekivani kaže:
Da bih bio poštovalac sedmog dana-subote, nije mi potrebno da pripadam bilo kojoj ( dez) organizaciji
Niko i nije rekao da moraš biti pripadnik sekte! Sasvim je dovoljno da si obožavaoc, zastupnik i advokat iste, i to te čini ->subotarom! Kraj priče...the end...konec!
Neocekivani kaže:
Pošto je uhvaćen u flagrantnoj laži debelokožac Gogsy pribegao je već dobro isprobanom receptu:napad je najbolja odbrana. Ali opet se po ko zna koji put prevario pošto je zaboravio da ko napada treba da ima i dobru odbranu da ne bi bio izrešetan.
Misliš izrešetan kao-> pečen na ražnju ? Hmm...
Možeš da bacaš kamen na mene, ali zar ne vidiš na te poluzatvorene oči, da ti se kamen vraća kao bumerang?
Moj napad nije nikakav napad, već-> istina, koju ti i tebi slični krijete kao "zmija noge"...
A istina boli, više nego ijedna bol nastala od kamena...a tebe boli, jer nisi očekivao...nisi očekivao da se sasvim neočekivano kao kula od karata urušava tvoja ušuškana vučja jazbina...Jazbina u kojoj se suboti podredjuju dve najveće zapovesti koje nam Bog dade: "LJUBI GOSPODA BOGA SVOGA SVIM SRCEM SVOJIM I SVOM DUŠOM SVOJOM I SVOM MIŠLJU SVOJOM!" I druga, koja je ista kao i prva: "LJUBI BLIŽNJEGA SVOGA KAO SAMOGA SEBE" (Mat. 22-34)
Neocekivani kaže:
Dokazani prevarantu, tvoja laž je navedena i zvanično dokazana a na tebi je da navedeš koje sam to ja laži izgovorio a zatim i da dokažeš to tvoje buncanje.
Kad baš želiš, evo jedne od tvojih laži ((pošto te smatram obrazovanim, ovo mogu protumačiti samo kao tvoju čistu laž, manipulaciju i obmanu neupućenih...)) !!! Neočekivani kaže->
Neocekivani kaže:
Molim sve pristalice svetkovanja prvoga dana da me obaveste kada i kako je to Hrist skinuo blagoslov i posvećenje sa sedmoga dana da bi blagoslovio i posvetio prvi dan. A kada i kako je to učinio antihrist Konstantin dobro je poznato.
Pred vama je da izaberete: Hrista ili barabu Konstantina. Valovi sveštenici i njihove pristalice su svoj izbor već davno izvršili i Hrista odbacili.
Dakle, naš prijatelj neočekivani pokazuje neočekivanu neobrazovanost po pitanjima istorijskih činjenica! On u svom pijanstvu prenebegava činjenicu da baraba Konstantin nije taj koji je uveo nedelju i posvetio je za praznovanje! Nedelju su praznovali prvi hrišćani mnogo pre barabe Konstantina, a i antihrista pape...
Njegova netačna subotarska tvrdnja da je praznovanje nedelje uveo papa, razotkrivena je činjenicom da se nedelja praznovala daleko pre nego što se digla srednjevekovna papska moć. Isto tako nije tačna tvrdnja da je praznovanje subote ukinuo car Konstantin i uveo praznovanje nedelje svojim ukazom. U tom carskom ukazu subota se uopšte ne spominje, a nedelju su hrišćani praznovali daleko pre nego što se zacario car Konstantin. Najzad, nije tačna ni adventistička tvrdnja da su praznovanje nedelje uveli hrišćanski apologeti (branitelji vere), jer apologeti su bili učeni hrišćani koji su branili veru od jevrejskih i mnogobožačkih napada, ali nisu imali nikakvu vlast da bi mogli nešto nametnuti celoj Crkvi. Oni su samo svedoci da su hrišćani u njihovo vreme praznovali nedelju!
Evo i jednog vanbilijskog nehrišćanskog istorijskog svedočanstva da su hrišćani već u prvom veku hrišćanske ere praznovali nedelju->
Plinije Mladji u izveštaju caru Trajanu piše o hrišćanima da se okupljaju u odredjeni dan u zoru i pevaju pesme Hristu kao Bogu. Taj dan je bila nedelja, dan vaskrsenja, a pošto je u toj grupi hrišćana o kojim on piše bilo i takvih koji su već više od dvadeset godina hrišćani, a pismo je pisano početkom drugog veka, to znači već u prvom veku hrišćanske ere hrišćani su praznovali nedelju. A tada nije postojao ni car Konstantin, ni apologeti, niti papska vlast nad celom crkvom!!!
Prema tekstu Biblije, Adamu u raju nije data nikakva zapovest da deli dane na radne i praznične. Jedina zapovest koja mu je dana jeste da obradjuje i čuva vrt edemski (1. Mojsije 2, 15), i jedina zabrana da ne jede ploda sa drveta poznanja dobra i zla (1. Mojsije 2, 16 17). Nigde više ne piše ni o kakvom prazniku, pa ni o suboti!
Četvrtom Božijom zapovešću Bog je ustanovio sedmični period, to jest sedmicu, a ne dekadu ili pentadu. To jest Bog hoće da čovek šest dana radi, a sedmi da posveti Bogu! Ne da Bogu i odmoru posveti svaki trinaesti ili svaki deseti, ili petnaesti, nego svaki sedmi! Zašto baš svaki sedmi dan, a ne svaki deseti, ili petnaesti? Zato što je Bog stvorio svet u toku šest dana stvaranja. A zašto da taj sedmi dan bude baš subota, a ne neki drugi dan? Evo šta o tome kaže Bog Jevrejima kroz Bibliju->
I pamti da si bio rob u zemlji Misirskoj i Gospod Bog tvoj izvede te odande rukom krepkom i mišicom podignutom. Zato ti je Gospod Bog tvoj zapovedio da svetkuješ dan od odmora (5. Mojsije 5, 15).
Činjenica je da se u Bibliji nigde ne spominje da je iko praznovao subotu pre izlaska Jevreja iz Misira. Tek u 16. glavi Druge knjige Mojsijeve subota se izričito spominje prvi put kao praznik, dat Izrailjskom narodu. Tek tada je subota, padanjem mane, označena kao sedmi dan. Naime, Bog je obećao izgladnelom Jevrejskom narodu da će mu sutra poslati hleb, to jest manu, i ona je zaista tog jutra počela padati u toku šest dana, a sedmog dana nije padala, da bi osmog dana opet produžila svih šest dana da pada. Time je bog rekao Mojsiju da objavi narodu da je sutra subota, i šta je subota. I tek tada Biblija prvi put kaže: I počinu narod u sedmi dan (2. Mojsije 16, 30).
Bog pokraj subote zapoveda Jevrejima da praznuju i druge praznike tako da je subota kao i Pasha, izrazito jevrejski praznik, dat izričito Jevrejima, da bude znak između Bog i Izrailja (2. Mojsije 31, 13).
Obredni zakon u Starom zavetu imao je samo pripremni karakter, da pripremi izrailjski narod za dolazak Hristov. Smrću i vaskrsenjem Hristovim taj zakon je prestao da važi, pa kao što je jevrejska Pasha i ostali praznici neobavezni za hrišćane, tako isto i subota.
Zato apostol Pavle, koji je dobro poznavao i smisao starozavetnih jevrejskih praznika pa i subote, piše Kološanima:
Da vas, niko ne osuđuje za kakav praznik ili za mladine ili za subotu; ovo je samo sen onoga što će doći (Kol. 2, 16).
Dakle, subota je samo sen novozavetne stvarnosti -> vaskrsenja i nedelje. O tome da je starozavetno obredni zakon prestao da važi u Novom zavetu apostol Pavle izričito i opširno piše u Poslanici Galatima i u Poslanici Jevrejima. U ovoj poslednjoj on izričito kaže da->
Kada se promeni sveštenstvo, mora se i zakon promeniti (Jevr. 7, 12), Tako se ukida predjašnja zapovest... a postavi se bolji nad kroz koji se približujemo Bogu (Jevr. 10, 9).
Hristos, apostoli i mironosice, kao članovi jevrejskog naroda zaista su praznovali subotu i ostale praznike > pre vaskrsenja. Jer do vaskrsenja nije posojao nikakav razlog za praznovanje nedelje. A dan vaskrsenja svakako je bio i Hristu i apostolima dan radosti i slave. Eno piše u Jevanđelju da je Hristos pred svoje stradanje rekao učenicima da će oni biti žalosni, ali da će se njihova žalost obratiti na radost, koju im niko neće oduzeti (Jovan/Matej 28, 8; Luka 24, 41). U Jevanđelju po Jovanu piše da je Hristos rekao svojim učenicima pred svoje stradanje->
Zaista vam kažem da ćete vi zaplakati i zaridati, a svet će se radovati; i vi ćete žalosni biti, ali će se vaša žalost okrenuti na radost (Jovan 16, 20).
Jednom Neočekivanom subotaru-adventisti koji je tvrdio da se u Svetom pismu nigde ne govori o nedelji, pročitao sam ove reči i upitao ga: koji je to dan kad su Hristovi učenici, bili žalosni i plakali?
Petak i subota, kad je Hristos bio raspet i sahranjen, reče on!
A koji je to dan radosti kada su se obradovali?
On lako porumene u licu pa tiho procedi kroz zube-> dan vaskrsenja!!!
E, pa nemoj više nikom da pričaš da se nedelja uopšte ne spominje u Svetom pismu. Spominje se, eto, kao prvi dan sedmice kad su se i Hristos i učenici obradovali pobedi Hristovoj nad smrću, spominje se kao dan vaskrsenja, spominje se i kao Dan Gospodnji, jer jevanđelista Jovan kaže da je bio u duhu u dan Gospodnji (Otkr. 1, 10), kad mu je dato Otkrivenje. Spominje se nedelja kao dan kada je Duh Sveti sišao na apostole i ispunio ih radošću, snagom i hrabrošću, kao dan kad je rodjena Crkva Hristova (Dela apostolska 2, 1 41). Spominje se kao dan u koji su se hrišćani apostolskog doba skupljali da lome hleb, to jest na pričešće (Dela apostolska 20, 7 8 ), i spominje se kao dan u koji su se hrišćani skupljali na bogosluženja i tu prikupljali svoje priloge za siromašne hrišćane.
A u Starom zavetu spominje se nedelja kao dan u koji će Gospod uzeti grehe zemlje (Zaharija 3, 9), kao dan radosti i odmora u koji će ljudi zvati svoje bližnje pod smokvu i vinovu lozu (Zaharija 3, 10); kao dan kada će Gospod izbaviti narod svoj (Zaharija 9, 16), dan za koji je prorečeno u Starom zavetu: Evo dana koji je stvorio Gospod da se radujemo njemu (Psalm 118, 24)!!!
Ako uz ovo spomenemo da je u Starom zavetu prorečeno ukidanje subote kao praznika, kao i svih ostalih praznika jer Gospod preko proroka Osije govori o starozavetnoj jevrejskoj verskoj zajednici->
Ukinuću svaku radost njezinu, svetkovine njezine, mladine njezine i subote njezine (Os. 2, 11),
i ako uz to dodamo činjenicu da u celom Novom zavetu nigde nema nikakve zapovesti da treba praznovati subotu, i da je Spasitelj subotom činio čudesna dobra dela kao i svakim drugim danom, i da je naredio isceljenom čoveku kod banje Vitezde da ponese u subotu svoju postelju kući, što je bilo direktno zabranjeno starozavetnim zakomom (Jeremija 17, 21), i ako dodamo činjenicu da je Spasitelj rekao toga subotnog dana->
Otac moj dosad dela pa i ja delam (Jovan 5, 1 17), onda će nam biti jasno zašto su apostoli na saboru, rukovođeni Duhom Svetim, razrešili hrišćane od starozavetnog zakona i starozavetnih praznika, pa i od subote (Dela apostolska 15).
Neocekivani kaže:
Jedan od tvojih bisera bila je tvoja tvrdnja da je frenologija okultna nauka.Baš me interesuje gde to piše.Vujaklija o tome (da je okultna) ništa ne zna.
E kukavni sine neočekivani...kakoja bre Vujaklija? Pa zar Vujakliju uzimaš naspram Svetog Pisma?
Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije :
Frenologija je nauka koja proučava oblik lobanje i na osnovu njega ukazuje na mentalne sposobnosti i karakterne osobine. Franc Jozef Gal prvi je uspostavio princip po kojem svaka od urođenih mentalnih karakteristika počiva u određenoj oblasti mozga, čija veličina odražava važnost ili izraženost koju ta osobina ima za datu osobu i koja se očitava na površini lobanje. Neki frenolozi su podelili površinu lobanje na zone koje su nazvali po karakteristikama kao što su borbenost, oprez i moć zapažanja. Iako je bila popularna sve do pred kraj XIX veka, frenologija je u potpunosti odbačena.
Ti ili si stvarno pijan, ili si s Marsa pao?
Frenologiju su upražnjavali i još uvek upražnjavaju okultisti: Vračari, magovi beli i crni, vidovnjaci, astrolozi...i ostali gledači u dlan, karte, pasulj i šoljicu kafe....
Otidni kod vidovnjaka pa ćeš doživeti "fantastično" iskustvo opipavanja lobanje uz gledanje u dlan i tabane, ne bi li ti "videli" prošlost i budučnost....A i ti i ja znamo šta Hristos kaže za "vračare" i gatanje po zvezdama ((čitaj-> dlanovima i lobanji)) .... eeeeee jadni moj neočekivani....cccc....nije ni čudo što si zglajzo i podobro zagazio jednom nogom u kotlić....Spašavaj se dok je vreme! Jer, ide nevreme....
A tada ti ni jedan gatar, pasujdžija i frenolog neće pomoći...