Milena Dravić




(Beograd, 5. oktobar 1940.)


Filmska, televizijska i pozorišna glumica Milena Dravić,
od svoga prvog filma "Vrata ostaju otvorena" - koji je kao tinejdžerka 1959. snimila pod redateljskom palicom izuzetnoga, pokojnoga Františeka Čapa,
češkoga emigranta stalno nastanjenog u Sloveniji - izrasla je u miljenicu gledalaca.

Svojim šarmom i spontanošću se nametnula, pa ubrzo snima:

"Diližansu snova" (Soja Jovanović, 1960)
"Zajednički stan" (M. Vajda, 1960)
"Bolje je umeti" (Voja Nanović, 1961)
"Uzavreli grad" (Veljko Bulajić, 1961)
"Leto je krivo za sve" (Puriša Đorđević, 1961)

Motivisana uspehom koji je do tada postigla upisuje Akademiju za film, pozorište, radio i televiziju. Kada za svoju šestu ulogu - seoske devojke koja kao prekobrojna kreće za momkom na radnu akciju u Prekobrojnoj (1962), reditelja Branka Bauera, osvaja Zlatnu arenu na festivalu u Puli, postalo je jasno da je jugoslovenska kinematografija dobila izuzetnu glumačku osobenost.
Od tada, sarađujući sa više od trideset reditelja svih generacija, neprekidno igra uglavnom glavne uloge u više od pedeset filmova najrazličitijih žanrova, postavši jednim od glumačkih postulata srpske kinematografije, iako je često igrala i u drugim sredinama.
Svoju drugu Zlatnu arenu dobija za ulogu krojačice koja se prudržuje partizanskome biciklističkom bataljonu u
Biciklistima (Puriša Đorđević), 1970).

Dobitnica je i pet Srebrnih arena:
godine 1964. za komičnu ulogu u
Litu vilovitom O. Gluščevića, zatim,
godine 1966. za suptilnu ulogu supruge u
Rondu Z. Berkovića, te za ulogu u ratnom filmu
Do pobede i dalje Žike Mitrovića,
1967. za komičnu ulogu u
Nemirnima Kokana Rakonjca, te za tragičnu ulogu u
Jutru Puriše Đorđevića,
1969. godine za komičnu ulogu prvakinje u filmu
Kros kantri Puriše Đorđevića, te za dramsku ulogu prodavačice novina koju siluje grupa dokonih mladića u *Horoskopu Bore Draškovića, te napokon godine
1974. za ulogu žene iz polusveta
Depsu Antona Vrdoljaka. Za upečatljivu ulogu usamljene žene u palanačkoj sredini u
Posebnom tretmanu (Goran Paskaljević, 1980.) nagrađena je nagradom za epizodu na festivalu u Kanu.
Od brojnih drugih filmskih nagrada i priznanja ističe se titula ''Prve dame jugoslovenskog filma'', koja joj je dodeljena na petim Filmskim susretima u Nišu 1970. godine.

Prvi deo njene karijere obeležen je kontinuiranom saradnjom sa Purišom Đorđevićem, a kasnije se, težeći da iskoči iz okvira stereotipa - približuje avangardnim rediteljima okupljenim oko Bioskopskog kluba "Beograd" i ostvaruje zapažene uloge u delima Dušana Makavejeva
Čovek nije tica (1965.), kao mlada frizerka u središtu ljubavnog trougla, i
Misterije organizma (1971.), kao razbarušena revolucionarka koja propagira seksualnu revoluciju, te u Klaksonu (Kokan Rakonjac, 1965.) i
Zasedi (Žika Pavlović, 1969).

Iako je u nizu filmova uspešno igrala dramske uloge, njene najizrazitije predispozicije su, prema vlastitom uvetrenju, ''karakterne uloge sa elementima komedije''; to je došlo do punog izražaja u verovatno najboljoj seriji zabavnih televizijskih emisija u Jugoslaviji - Obraz uz obraz televizije Beograd. Uspešno je igrala i u velikom broju televizijskih serija i drama, a okušala se i u pozorištu i to uglavnom i neformalnim, alternativnim grupama, te i u Ateljeu 212. Bila je foto-model modnog kreatora Aleksandra Joksimovića.

Pozorište

Debituje u pozorištu Atelje 212 u Beogradu sa rolom u komadu Bore Ćosića, 1971. godine u predstavi
''Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji'', u režiji Ljubomira Draškića. Odmah potom dobija ulogu u komadu
''Lulu'' Frenka Vedekinda,
''Kod lepog izgleda'' Edena Fon Horvata, u režiji Paola Mađelija, zatim ulogu Juce u
''Kir Janji'' u režiji Dejana Mijača,
''Čudo u Šarganu'' Ljubomira Simovića u režiji Mire Trailović. Ulogu Emilije igra u alternaciji sa Sekom Sablić. U komadu Jelice Zupanc
''Crnjanski ili lako je Andriću'' igra jednu od glavnih uloga uz veliku Rahelu Ferari.
Glavnu ulogu uz Petra Božovića i Dragana Nikolića (supruga) igra u
''Dekameronu'' u režiji čuvenog evropskog reditelja Roberta Ćulija.
Sa predstavom
''Ptic i ptica'' Slobodana Stojanovića, režija Dejan Mijač, sa suprugom Draganom Nikolićem, debituje u Zvezdara teatru u kome radi i danas. U
''Urnebesnoj tragediji'' Dušana Kovačevića igra ulogu Rajne uz Batu Stojkovića, Anicu Dobru, Lazu Ristovskog, Dragana Nikolića, Ljiljanu Dragutinović, i dr. U režiji Branka Pleše, a po tekstu Novice Savića ''Kako potamaniti gamad'', igra uz Đuzu Stojiljkovića, Branimira Brstinu, Raleta Milenkovića, Milicu Mihajlović i dr. U predstavi
''Lari Tompson - tragedija jedne mladosti'' Dušana Kovačevića ostvaruje lik Katarine, upravnice pozorišta uz Boru Todorovića, Miodraga Krivokapića, Ljiljanu Dragutinović, Batu Stojkovića, Branku Petrić i dr. Odigrala je i ulogu
''Velike Mame'' u rimejk predstavi ''Kosa''.
U Kult teatru dobija ulogu u komadu
''Oksimoron'' Svetislava Basare u režiji Dejana Mijača. Partneri u toj predstavi su Bogdan Diklić, Dragan Nikolić, Dragan Zarić, Lane Gutović, i dr.
U međuvremenu radi na mono predstavi
''Milena u svetu muškaraca'' Dušana Radovića a u režiji Miloša Radovića. Sa ovom predstavom gostovala je u Sloveniji, Makedoniji, Kipru, Budimpešti, Beču, Njujorku, Torontu, Vankuveru.
U Kruševačkom pozorištu igra u Joneskovoj
''Ćelavoj pevačici'', u režiji Jagoša Markovića.
2000. godine dobija poziv da svojim učešćem u predstavi
''Bokeški D-mol'' Stevana Koprivice u režiji Milana Karadžića pomogne stvaranju jednog novog pozorišta u Tivtu. Predstava postiže ogroman uspeh. Ulogu Marije, majku mlade junakinje Katarine, koju tumači Jelena Džokić igra sa velikim zadovoljstvom. Direktnog partnera u ulozi muža igra Mladen Nelević.
Početkom 2004. godine sprema ulogu u predstavi Tivatskog pozorišta,
''Jelena Savojska''. Igra Margaretu Savojsku, kraljicu, ženu kralja Umberta Savojskog tj. majku Viktorija Emanuela trećeg u režiji Roberta Raponje.
Kako poseduje i srpsko i crnogorsko državljanstvo, iskrsao je sukob 2009. zbog restriktivnog pristupa crnogorskog ministarstva unutrašnjih poslova, posle ostamostaljenja Crne Gore 2006. godine.


Nagrade

Nagrada ''Ćuran'' za ulogu u predstavi ''Ptic i ptica'' na festivalu Dani komedije, u Jagodini,
Nagrada ''Ćuran'' za ulogu u predstavi ''Ćelava pevačica'' na festivalu ''Dani komedije'' u Jagodini
Nagrada ''Žanka Stokić'' koja se dodeljuje za celokupni životni umetnički opus i doprinos.
Za ulogu u filmu ''Prekobrojna'' Branka Bauera, dobija nagradu ''Zlatna arena'' na tada najprestižnijem filmskom festivalu u Puli,
Za ulogu u filmu ''Jutro'' u Veneciji dobija nagradu ''Zlatna ruža'',
Za ulogu u koprodukcionom filmu češke i američke produkcije ''Voda nešto nosi'', čuvenog pisca Lajoša Zilahija, a u režiji oskarevaca Jan Kadara i Elmara Klosa, dobija evropsku nagradu ''Zlatni David'', kao najbolja evropska glumica 1978. godine.
Za film ''Specijalni tretman'' Gorana Paskaljevića i Dušana Kovačevića dobija nagradu u Kanu 1980. godine.



Filmografija


1959. Vrata ostaju otvorena
1960. Diližansa snova
1960. Bolje je umeti
1960. Zajednički stan Ljubica
1961. Leto je krivo za sve
1961. Uzavreli grad
1962. Prekobrojna
1962. Kozara
1962. Peščani grad
1963. Dugme za peti sprat
1963. Pješčani zamak
1963. Radopolje Mrvica
1964. Narodni Poslanik
1964. Destination Death
1964. Lito vilovito
1964. Službeni položaj
1965. Devojka
1965. Klakson
1965. Čovek nije tica
1965. Čovik od svita
1965. Le Soldatesse Aspasia
1966. Do pobedata i po nea
1966. Pogled u zjenicu sunca
1966. Rondo
1967. Hasanaginica
1967. Nemirni
1967. Non-existing Story
1967. Jutro
1967. Dim
1968. Švabica
1968. Bez trećeg
1968. Sirota Marija
1969. Cross country
1969. Zaseda
1969. Touha zvana Anada Žužka
1969. Bezimena zvezda
1969. Plava Jevrejka
1969. Sedmina - Pozdravi Marijo
1969. Horoskop Girl
1969. Bitka na Neretvi
1970. Biciklisti
1971. Od svakog koga sam volela
1971. Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji a
1971. Jedan čovek - jedna pesma
1971. Ceo život za godinu dana
1971. [[W.R. - Misterije organizma]]
1971. Makedonski deo pakla
1972. Prvo ubistvo
1972. Kako su se volele dve budale
1972. Ženski razgovori
1972. Ko pride lev
1973. Pjegava đevojka
1973. Samrtno proleće
1973. Sutjeska Vera
1974. Nocturno Jelena
1974. Deps Depsova đevojka
1972-1974. Obraz uz obraz
1974. Njurci
1974. Predstava 'Hamleta' u Mrduši Donjoj
1974. Strah
1975. Pavle Pavlović
1975. Pozorište u kući 3
1975. Život je lep
1976. Povratak otpisanih
1976. Beogradska deca
1976. Izvinjavamo se, mnogo se izvinjavamo
1977. Mala noćna muzika
1977. Ančika Dumas
1977. Topovska završnica
1977. Ljubavni život Budimira Trajkovića
1977. Gruppenbild mit Dame
1978. Trener
1978. Tamo i natrag
1978. Čardak ni na nebu ni na zemlji
1978. Kvar
1978. Ljubav u jedanaestoj
1978. Povratak otpisanih
1979. Večera za Milicu
1979. Povratak
1980. The Return
1980. Osam kila sreće
1980. Snovi, život, smrt Filipa Filipovića
1980. Rad na određeno vreme
1980. Poseban tretman
1981. Laf u srcu
1981. Sijamci
1981. Šesta brzina
1981. Počnimo život iz početka
1982. Moj tata na određeno vreme
1982. Ukazanje Gospe u selu Grabovica
1982. Nedeljni ručak
1982. Priče iz radionice
1983. Čovek sa četiri noge
1983. Priče iz Nepričave
1983. Noć poslije smrti
1983. Šećerna vodica
1984. Divlja patka
1984. Pozorište u kući 5
1984. Una Mišelova
1985. Horvatov izbor
1985. Nije lako sa muškarcima
1985. Antikazanova
1985. Na istarski način
1986. Lijepe žene prolaze kroz grad
1986. Razvod na određeno vreme
1986. Putovanje u Vučjak
1986. Osveta
1987. Soba 405
1987. Dogodilo se na današnji dan
1988. Čavka
1988. Špijun na štiklama
1989. Boj na Kosovu Velislava
1989. Gospođa ministarka
1989. Čudo u Šarganu
1989. Najbolji
1990. Gala korisnica: Atelje 212 kroz vekove
1990. Metla bez drške 2
1990. Čudna noć
1991. Sekula se opet ženi
1991. Metla bez drške
1992. Policajac sa Petlovog brda
1992. Sekula nevino optužen
1993. Metla bez drške 3
1993. Niko nije savršen
1993. Suza i njene sestre
1993. Policajac sa Petlovog Brda
1995. Dvoboj za troje
1995. Treća sreća
1997. Svaštara
1997. Ljubav, ženidba i udadba
1997. Tri letnja dana
1997. The Dark Side of the Sun
1998. Bure baruta
1999. Nebeska udica
2001. Normalni ljudi
2001. Bumerang
2001. Metla bez drške 5
2002. Mala jutarnja priča
2002. Zona Zamfirova
2003. Picknick p kurkogrden
2003. Ledina Zorica
2003. M(j)ešoviti brak
2003. Sjaj u očima
2005. Lost and Found
2006. Od danas do sutra
2007. Agi i Ema
2007. Pozorište u kući
2008. Bližnji
2007-2008. Lud, zbunjen, normalan
2008. Ljubav i drugi zločini
2008. Sveti Georgije ubiva aždahu
2008. Točka bez povratka
2009. Balkan ekspres 3


izvor: vikipedija