Београд - Strana 3
Strana 3 od 3 PrvaPrva 123
Prikaz rezultata 31 do 37 od ukupno 37
  1. #31

    Odgovor: Београд

    BEOGRAD

    Beograd je jedina evropska prestonica na dve međunarodne reke, na obalama Save i Dunava. Srednjovekovni Singidunum, koji se od od 878. pominje po današnjem, slovenskom imenu, nastao je na uzvišenju gde su Beogradska tvrđava i park Kalemegdan, nad ušćem dve reke. Tek u prošlom veku, grad se širi najpre na desnoj obali Save, gde je nastao Novi Beograd, koji je povezao Beograd sa Zemunom, a poslednjih godina i na desnoj obali Dunava u pravcu Pančeva.


    Enlarge this imageReduce this image Click to see fullsize


    Beograd je jedan od najstarijih gradova u Evropi . Njegova istorija traje punih 7000 godina, a najstariji arheološki nalazi sežu u peti milenijum pre nove ere. Zbog izuzetnog povoljnog geografskog položaja bio je na putu mnogih civilizacija i osvajača, a smenjivali su se Kelti, Tračani, Rimljani, Huni, Goti, Vizantinci, Mađari, Turci. Beograd je osvajalo 40 armija, a 38 puta je podizan iz pepela.


    Enlarge this imageReduce this image Click to see fullsize


    Srpska vladavina Beogradom počinje 1284. godine, kada srpski kralj Dragutin kao zet i vazal mađarskog kralja Ladislava IV dobija na upravu Mačvu sa Beogradom. To je bio period intenzivnog naseljavanja srpskog življa i jačanja uticaja Srpske pravoslavne crkve, a novosagrađena Saborna crkva, bila je oličenje snage i bogatstva mlade srpske države. Smrću kralja Dragutina na presto dolazi njegov brat Milutin, koji kratko vreme vlada Beogradom, jer grad, 1319. godine, osvajaju i do temelja ruše Mađari. Porušeni i zapusteli grad postaje pogranična baza ugarskom odupiranju širenju srpske države sa juga, u vreme cara Dušana. U takvom stanju Beograd dočekuje XV vek, kada na istorijsku scenu Evrope stupaju Turci, nova velika osvajačka sila.


    Enlarge this imageReduce this image Click to see fullsize


    U želji da se što spremnije odupru turskoj najezdi i na Savi i Dunavu imaju jako uporište, Mađari dozvoljavaju izgradnju Beograda za vreme despota Stefana Lazarevića. On je Beogradom vladao od 1403. do 1427. godine, i to je vreme pravog procvata grada. Beograd je ne samo prestonica srpske države, već i najvažniji privredni, kulturni i verski centar. Godine 1521. Beograd osvaja Sultan Sulejman Veličanstveni i Turci, sa manjim ili većim razmacima ostaju u gradu do 1867. godine kada ga konačno napuštaju. Dobijanjem nezavisnosti na Berlinskom kongresu, 1882. Srbija postaje kraljevina a Beograd njena prestonica. Već sledeće godine u Beogradu se uvode prve telefonske linije, sagrađena je železnička stanica i železnički most na Savi, 1892.godine puštena je u rad prva vodovodna mreža u gradu i uvedeno je električno osvetljenje, pa je krajem 19. veka srpska prestonica imala tramvaj na električni pogon, ali i Srpsku akademiju nauka i umetnosti, nacionalnu biblioteku, muzej i pozorište. Grad je bio sedište Beogradskog univerziteta, osnovanog 1808. kao Velika škola i Univerziteta umetnosti.


    Enlarge this imageReduce this image Click to see fullsize


    Beograd je u Drugom svetskom ratu doživeo velika razaranja, mnogo ljudi je poginulo, pa je srpska prestonica, period obnove dočekala sa nekoliko stotina hiljada stanovnika. Sada broji oko 1,6 miliona žitelja. Grad ima veliki saobraćajni značaj za ceo region, a i prestonica je kulture, obrazovanja i nauke. Simboli grada su spomenici kulture kojih ima oko 300, više od 70 biblioteka, 30 pozorišta, oko 50 muzeja, 40 crkava i više od 700 arheoloških nalazišta. Beograd se ponosi i nizom izvanrednih istorijskih i kulturnih objekata, od kojih se posebno izdvajaju Beogradska tvrđava i Saborna crkva.


    Enlarge this imageReduce this image Click to see fullsize


    Kao turistička destinacija, srpska prestonica je poznata po noćnom životu na splavovima, gastronomskoj ponudi u mnogobrojnim restoranima i sve boljoj hotelskoj ponudi. Nadomak grada su izletišta, planine Avala i Kosmaj, a u samom gradu prirodno dobro Veliko ratno ostrvo sa vizitorskim centrom za posmatranje oko 200 vrsta ptica i 50 vrsta životinja iz roda sisara. Beograd ima svoje more, Adu Ciganliju koja je samo 4 kilometra od centra grada. To je poluostrvo na reci Savi koje je nekada bilo ostrvo, a danas na njegovim šljunkovitim obalama leti se rashlađuju stotine hiljada posetilaca, uz mogućnost da se preko cele godine rekreiraju različitim sportovima. Gostima Beograda se preporučuje obilazak Skadarlije, boemske četvrti iz 19. Veka,kao i Knez Mihailove ulice, pešačke i trgovačke zone, čije urbanističko postojanje datira još iz doba Rimljana.
    izvor:glassrbije

    Osmeh je jedna kriva linija koja može da ispravi mnoge stvari.

  2. #32

    Odgovor: Београд

    BEOGRADSKA IZLETIŠTA

    Gradska izletišta u Srbiji poslednjih decenija su sve posećenija mesta tokom vikenda. Beogradjani su predah tražili od gradske buke na lokalnim izletištima, ali i u zelenilu krajolika na sat vremena vožnje od srpske prestonice.


    Enlarge this imageReduce this image Click to see fullsize


    Za prvi maj okupljali su se u šumi Košutnjak na tzv. prvomajskom uranku i u prirodi porodično i sa prijateljima provodili ceo dan. Posle mnogo godina, beogradska izletišta doživljavaju renesansu. Beograd, kao turistička destinacija, goste mahom privlači zbog poslovnih putovanja, kongresa, sajmova, ali nije zanemarljiv broj onih koji dolaze u naš grad sa željom da upoznaju njegove kulturno-istorijske znamenitosti i lepotu U segmentu izletničke ponude značajno mesto ima sedam prigradskih opština, Surčin, Obrenovac, Lazarevac, Barajevo, Sopot, Mladenovac i Grocka.


    Enlarge this imageReduce this image Click to see fullsize


    Najdužu izletničku tradiciju imaju Grocka, planine Avala i Kosmaj. Pre nekoliko godina na Kosmaju je udruživanjem kapitala iz nekoliko evropskih zemalja izgrađen pravi raj za odmor, hotel Kantri klub Babe, koji ima dva bazena na otvorenom, sportske terene, padok za jahanje i jezero za sportske ribolovce. Izgradnja hotela, kako to Srbi ocenjuju, kao da je povukla nogu pa je i u najmlađoj gradskoj opštini Surčin, potpisan ugovor za izgradnju golf kompleksa na 300 hektara a investior je konzorcijum tri firme iz Austrije, Izraela i SAD-a. Pored terena sa 18 rupa nadomak reke Save, gradiće se hoteli, rezidencijalni objekti, veštačko jezero i drugi sadržaji koji će u narednih deset godina zaokružiti kompletnu ponudu turističkog kompleksa Oaza. Surčin će biti i centar nautičkog turizma, jer je počela izgradnja nekoliko pristana na obali Save. Grocka, i kao opština i kao izletište ima mnogo dužu tradiciju, pre svega, zahvaljujući vikendašima, kako su nekada zvali Beograđane koji su tu gradili kuće za odmor. To je vinogradarski i voćarski kraj pored Dunava, pa je raj za pecaroše. Interesantno je i drugim turistima zbog arheološkog nalazišta vinčanske kulture sa tragovima života iz doba neolita.

    Sa arheološkog nalazišta, u Barajevu, prikupljeno je mnogo starog novca i oružja koji se, uz ikone i crkvene knjige, čuvaju u Crkvenoj riznici u selu Vranić, poznatom po crkvi brvnari iz 18. veka. Iz istog perioda datira svetinja u opštini Obrenovac poznate i po šumi koja ima stazu zdravlja, a proteže se do uređene plaže na Savi.


    Enlarge this imageReduce this image Click to see fullsize


    Priča o raznolikosti ponude beogradskih izletišta nije do kraja ispričana ako ne spomenemo opštinu Mladenovac u čijem centru je banja Selters, poznato prirodno lečilište u Srbiji. Tu dolaze pacijenti sa koštanim i reumatskim oboljenjima , kao i gosti zbog odmora. Ono po čemu se Beograd razlikuje od evropskih prestonica je Ada Ciganlija, omiljeno kupalište sa mnoštvom sportskih sadržaja, na samo 4 kilometra od centra grada. To je poluostrvo na Savi koje je nekada bilo ostrvo sa šljunkovitom plažom na kojoj se leti rashlađenje traži više stotina hiljada posetilaca kaže Olivera Lazović, direktorka Turističke organizacije Beograda.

    Na međunarodnim turističkim sajmovima posebnu pažnju posetilaca privlači podatak o našoj metropoli koja gostima nudi u okviru gradskih granica dve šume, dva jezera, dve međunarodne reke i dve planine.

    izvor:glassrbije

    Osmeh je jedna kriva linija koja može da ispravi mnoge stvari.

  3. #33

    Odgovor: Београд

    PARKOVI BEOGRADA

    Zelene površine u Beograda razvijane su i menjane saglasno urbanističkim potrebama da gradjanima bude što prijatnije. U anale razvoja gradskog zelenila zapisano je da je prvo plansko ozelenjavanje započeto u Topčideru oko knez Miloševih dvoraca (konaka) 1831. godine. U ovom parku senovite oaze se i danas, među 1170 stabala, nalazi najstariji platan u Beogradu. Visok je oko 35 metara, raspon krošnje gotovo 50, a pravi hladovinu na površini od 1885 metara kvadratnih. Platan ima oko 17o godina i kao značajno prirodno dobro je zaštićen zakonom.


    Enlarge this imageReduce this image Click to see fullsize


    U doba kneza Miloša, 1836. godine uređen je i prvi gradski park nazvan Finansijski, a nalazi se između današnjih ulica Nemanjine i Kneza Miloša. Izgrađen je u engleskom stilu – sa vijugavim stazama i domaćim vrstama drveća.


    Enlarge this imageReduce this image Click to see fullsize


    Deceniju kasnije Beograd dobija i prvi ulični drvored. U današnjoj ulici Kraljice Natalije sa obe strane trotoara, na dužini od jednog kilometra, tada su bili zasađeni jablanovi. Samo u deset gradskih opština sada zelene površine pokrivaju oko 67 hiljada stabala koja prave oko 130 kilometara drvoreda, 90 od njih je zakonom zaštićeno. Najstarije stablo nalazi se u centru grada, na Cvetnom trgu. To je hrast lužnjak. Procenjuje se da ima više od dva veka i da je jedini preživeli iz nekadašnje lužnjakove šume koja je iskrćena. Po visini i raskošnoj krošnji može se uporediti sa platanom u Topčideru. Sličan hrast lužnjak nalazi se i u Pionirskom parku, kako se zove zeleno-cvetni prostor između dve impresivne zgrade skupštine grada i republike.


    Enlarge this imageReduce this image Click to see fullsize


    Jedan od malobrojnih parkova u gradu koji se može pohvaliti trajanju dužem od jednog veka je Kalemegdan, zelena površina u sklopu i oko Beogradske tvrđave. Njegovo uređenje je počelo 1867. godine kada su Turci predali Beogradsku tvrđavu srpskom knezu Mihailu Obrenoviću. Više od tri hiljade stabala, mahom četinara, dominira ovim prostorom koji predstavlja najveću oazu u centru grada. Na primeru Kalemegdana potvrđuje se činjenica da se parkovi u gradskom jezgru, tu spada i Tašmajdanski, nalaze se na najlepšim lokacijama u gradu i zelena su pluća Beograda. Priča se da se u parku Topčider nalazi najstarija česma u gradu, da je Karađorđev park formiran posle podizanja prvog javnog spomenika u Beogradu 1848. godine a u parku Tašmajdan prva Seizmološka stanica na ovim prostorima izgrađena 1909. godine.


    Enlarge this imageReduce this image Click to see fullsize


    Ipak, jedinstvenu priču o nastanku i uređenju ima Park prijateljstva na novobeogradskoj strani između tzv. Palate federacije i ušća Save u Dunav. Izgradnja je počela 1961. godine u čast Prve konferencije šefova država i vlada nesvrstanih zemalja. Deo protokola predviđao je da svi tadašnji gosti posade po jedno drvo u parku, kao simbol mira, progresa i prijateljstva.Praksa je nastavljena i kasnije i u Aleji mira, deo parka oko 130 državnika zasadilo je sadnice kao simbol zemlje iz koje dolaze.

    izvor:glassrbije

    Osmeh je jedna kriva linija koja može da ispravi mnoge stvari.

  4. #34

    Odgovor: Београд

    Pored mog zavičaja, Beograd mi je posebno drago mjesto. O Beogradu ima toliko toga zapisano, a zapravo ga je vrlo teško riječima opisati. Njega treba doživjeti punim plućima. Samo jedna šetnja kroz ovaj grad može vam otkriti mnogobrojne kulturne, istorijske i društvene tajne koje ovaj grad čuva. Nije to bilo koji grad, to je grad sa burnom istorijom tokom koje je bio sjecište i prag raznih sila. Svaka od njih je ostavila neki svoj trag. Ovaj grad može da ispriča priče o nekim drugim vremenima u kojem su živjeli i stvarali velikani, kraljevi, carevi, kneževi, pisci, slikari i mnogi drugi. Neću da vas zamaram istorijom ovog grada, jer i sami možete o tome čitati ako vas zanima. Neću ni da pišem o svojim utiscima, jer oni se mogu razlikovati od vaših. Predstavit' ću vam grad kroz slike..

    Ime: kalis.jpg Pregleda: 1553 Veličina: 74.4 KB

    Ime: kiss.jpg Pregleda: 295 Veličina: 77.5 KB

    Ime: usce.jpg Pregleda: 311 Veličina: 67.7 KB
    moomoo meee jooouu

  5. #35

    Odgovor: Београд

    KALEMEDAN
    - pun krug -


    Na staroj fotografiji vidim sebe na Kalemegdanu davnooo.

    Odlazio sam na Kalemgdan još dosta puta; pa vodio svoje klince, i na kraju unuke.

    Nekako, za mene Kalemegdan nije obična turistička destinacija, to je mesto prvog 'hodočašća' u našu istoriju.

    Ime: 0.jpg Pregleda: 340 Veličina: 119.3 KB

    Ime: 0 (1).jpg Pregleda: 277 Veličina: 80.9 KB

    Ime: 0 (2).jpg Pregleda: 353 Veličina: 119.5 KB

    Ime: 0 (3).jpg Pregleda: 355 Veličina: 164.3 KB

    Ime: 0 (4).jpg Pregleda: 307 Veličina: 187.3 KB

    Ime: 0 (5).jpg Pregleda: 325 Veličina: 174.7 KB

    Ime: 0 (6).jpg Pregleda: 277 Veličina: 148.4 KB

    Ime: 0 (8).jpg Pregleda: 432 Veličina: 191.5 KB

    Ime: 0 (7).jpg Pregleda: 394 Veličina: 210.7 KB

    Ime: 0 (9).jpg Pregleda: 374 Veličina: 198.2 KB

    Ime: 0 (10).jpg Pregleda: 358 Veličina: 192.7 KB

    Ime: 0 (11).jpg Pregleda: 449 Veličina: 130.6 KB

    Ime: 0 (12).jpg Pregleda: 342 Veličina: 66.2 KB

    Ime: 0 (13).jpg Pregleda: 263 Veličina: 155.5 KB

    Ime: 0 (14).jpg Pregleda: 252 Veličina: 177.9 KB

  6. #36

    Odgovor: Београд

    e bas super da si stavio ove crno-bijele slike.. bas se ljepo vidi koliko je svo to drvece izraslo od onda
    moomoo meee jooouu

  7. #37

    Odgovor: Београд

    POVRATAK U SKADARLIJU

    U Skadarliji sam bio desetak puta; poslednjih nekoliko puta u razmacima od po 5 - 10 godina. Za nas iz 'unutrašnjosti' to i nije tako malo jer, kad dodjemo u Beograd, poslom ili tek tako, ne možemo zapostvaiti i ono drugo što treba videti i gde vredi biti.

    Skadarlija je suviše poznata da bi bilo umesno o njoj govoriti, pa ovde samo utisak koji foto-aparat beleži.

    Ime: BG.JPG Pregleda: 335 Veličina: 301.2 KB

    Ime: BG (1).JPG Pregleda: 320 Veličina: 304.2 KB

    Ime: BG (2).JPG Pregleda: 359 Veličina: 308.7 KB

    Ime: BG (3).JPG Pregleda: 305 Veličina: 251.1 KB

    Ime: BG (4).JPG Pregleda: 274 Veličina: 244.4 KB

    Ime: BG (6).JPG Pregleda: 314 Veličina: 269.0 KB

    Iako je na prvih nekoliko pogleda Skaradlija ista kao i pre, ipak pomalo i nije. Uostalom, k'o i sva znamenita mesta iz turističkih ponuda. Pomalo se nazire da je sada Skadarlija takva kakva jeste, više zbog turista a manje da joj je to 'u krvi'. Ja lično ne mogu da previdim ono 'lovljenje' gostiju ispred kafana.

    No, uvek je bilo, pa je to i sada sigurno tako: bitno je u kakvom društvu i raspoloženju si negde.

    Ime: BG (7).JPG Pregleda: 329 Veličina: 289.3 KB

    Ime: BG (8).JPG Pregleda: 289 Veličina: 267.9 KB

    Ime: BG (10).JPG Pregleda: 332 Veličina: 255.5 KB

    Zagledanje Skadarlije u zimsko vreme, kada krošnje ne smetaju ima svoje prdnosti: vidi se kako je nekadašnja Bajlonijeva pivara (BIP) lepo oslikana.

    Ime: BG (11).JPG Pregleda: 320 Veličina: 297.2 KB

    Ime: BG (12).JPG Pregleda: 365 Veličina: 258.1 KB

    Ime: BG (13).JPG Pregleda: 262 Veličina: 243.3 KB

    Nešto se ne sećam česme na dnu Skadarske ulice, a i poznata mi je. Pročeprkao sam i evo: Česma je kopija one sa Baščaršije, poklon grada Sarajeva gradu Beogradu 1989.

    Ime: BG (14).JPG Pregleda: 360 Veličina: 303.7 KB

    Ime: BG (15).JPG Pregleda: 336 Veličina: 266.0 KB
    'Bitef teatar' iza Bajlonijve pijace.

    Ime: BG (16).JPG Pregleda: 332 Veličina: 292.1 KB
    U blizini je i crkva Aleksandra Nevskog - još jedna od znamenitosti Beograda.

    Kada namerim u Beograd, ako je ikako moguće biram da to bude nedeljom ili praznikom. Da bar malo povećam šanse da se lakše i brže parkiram, po mogućstvu ne predaleko od cilja.

    A beogradski saobraćaj podsetio me je na milicajca koji je ostao deo istorije Beograda.

    Ime: 1.jpg Pregleda: 404 Veličina: 125.5 KB

    ''Јован Буљ (1939 — 3. фебруар 2010) је био београдски саобраћајни милиционер.

    Почетком 70-их година 20. века био је заштитни знак југословенске престонице. Саобраћај је регулисао на изласку из теразијског тунела, код Дома омладине али и на Теразијама. Кажу да је завршио вишемесечни курс балета у Народном позоришту у Београду и да је зато имао тако грациозне покрете.

    Био је редован гост на пријемима у Скупштини града, чак и код Јосипа Броза Тита. На позив британских колега, своје умеће је приказао на лондонском Пикадилију. На светском првенству у грациозном регулисању саобраћаја заузео је треће место. Представљен је и краљици Елизабети. После прераног пензионисања 1980. године радио је дуго година као продавац у трафици у блоку 70 на Новом Београду, заједно са својом супругом Евом, а након тога и као чувар паркинга испред сплавова.'' (Vikipedija)

Strana 3 od 3 PrvaPrva 123

Slične teme

  1. Odgovora: 14
    Poslednja poruka: 25.06.2013, 00:01
  2. Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 03.08.2012, 10:56
  3. Богдан Богдановић
    Autor Turkmenbashi u forumu Nauka
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 14.02.2010, 23:29
  4. Трговци: ко све пљачка народ
    Autor yossarian u forumu Društvo oko nas
    Odgovora: 17
    Poslednja poruka: 26.12.2007, 20:48
  5. Odgovora: 5
    Poslednja poruka: 24.04.2006, 01:02

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •