Sudska praksa i pravosuđe u Srbiji - Strana 2
Strana 2 od 3 PrvaPrva 123 PoslednjaPoslednja
Prikaz rezultata 16 do 30 od ukupno 43
  1. #16

    Odgovor: Sudska praksa i pravosuđe u Srbiji

    Uglavnom se slazem sa vama, posebno u poslednje vreme, u pravosudju je haoticno, svima se drmaju stolice, reizbor je u toku, od prvog januara pocinje sve iznova. Radim u carinskim prekršajima, svasta sam procitala, tuzno i ruzno, a narocito neujednacenost prakse...Za istu stvar jedan organ ce vas odrati, u okviru granica kazne propisanih zakonom, drugi ce ublaziti kaznu ispod minimuma, sa slicnim cinjenicnim stanjem, mozete proci za vise stotina hiljada dinara kazne jeftinije.
    Kao drugostepeni organ borimo se protiv toga, zaista radimo pošteno. Ima mnogo sudija koji se trude da zaista savsno rade, ali upadaju u oci ovakvi pojedinacni pimeri. Cilj kazne nije represija, vec prevaspitanje i prevencija, ali nije lako odmeriti, tako da ni tog cilja nema bez represije.
    Iako su napravili kriterijume za izbor novih-starih sudija, oni su nerealni za stvarni zivot i rad, i ne garantuju da ce, u slucaju da se poštuju, biti izbrani oni koji to svojim radom zasluzuju,jer uopšte ne znaci da onaj koji je bio bubalica i završio fakultet u roku i sa visokim prosekom, radio naucne radove, mora biti i dobar prakticar, obicno je suprotno tome.
    "Ljepota nije u licu; ljepota je svjetlost u srcu."

  2. #17

    Odgovor: Sudska praksa i pravosuđe u Srbiji

    Citat sneza58 kaže: Pogledaj poruku
    uglavnom se slazem sa vama, posebno u poslednje vreme, u pravosudju je haoticno, svima se drmaju stolice, reizbor je u toku, od prvog januara pocinje sve iznova. Radim u carinskim prekršajima, svasta sam procitala, tuzno i ruzno, a narocito neujednacenost prakse...za istu stvar jedan organ ce vas odrati, u okviru granica kazne propisanih zakonom, drugi ce ublaziti kaznu ispod minimuma, sa slicnim cinjenicnim stanjem, mozete proci za vise stotina hiljada dinara kazne jeftinije.
    Kao drugostepeni organ borimo se protiv toga, zaista radimo pošteno. Ima mnogo sudija koji se trude da zaista savsno rade, ali upadaju u oci ovakvi pojedinacni pimeri. Cilj kazne nije represija, vec prevaspitanje i prevencija, ali nije lako odmeriti, tako da ni tog cilja nema bez represije.
    Iako su napravili kriterijume za izbor novih-starih sudija, oni su nerealni za stvarni zivot i rad, i ne garantuju da ce, u slucaju da se poštuju, biti izbrani oni koji to svojim radom zasluzuju,jer uopšte ne znaci da onaj koji je bio bubalica i završio fakultet u roku i sa visokim prosekom, radio naucne radove, mora biti i dobar prakticar, obicno je suprotno tome.

    Свака част на труду !! ал шта ће мо са остатком, мислим на оне којисамо само гледају у чију корист треба пресудити ???

  3. #18

    Odgovor: Sudska praksa i pravosuđe u Srbiji

    Joj, sta da Ti napisem, ljudi ko ljudi, svuda ima i postenih i savesnih, i baraba u svakoj profesiji, naravno, sudija, lekar i profesor treba da budu cisti ko suza, nije to isto kao kad pekar stavlja kakao u crni lebac, ili moler donese alat, i zbrise da kreci drugi stan, jer ima vise kompleta alata, da zauzme vise poslova... da li ce se od prvog januara nesto promeniti, ne znam...i ja sam u g....mozda ostanem bez posla, sudija nisam ni sada niti cu biti.
    "Ljepota nije u licu; ljepota je svjetlost u srcu."

  4. #19

    Odgovor: Sudska praksa i pravosuđe u Srbiji

    Juče je objavljen svih sudija u Srbiji.Čini mi se da će se dići mnogo prašine oko izbora (i neizbora).
    Već danas sam samo na jednom sajtu pronašao dva teksta o izboru:
    Peščanik - Novo sudstvo u najnovijoj Srbiji
    Peščanik - Vreme je za Press


    Šta li će tek biti sledećih dana (i meseci)?

  5. #20

    Odgovor: Sudska praksa i pravosuđe u Srbiji

    Ja poznajem neke sudije i po njima vidim da im ova nova reorganizacija bas i ne prija.Ne mogu da pricam da li to tako treba ili ne,jer jednostavno pravosudje me ne interesuje

  6. #21

    Odgovor: Sudska praksa i pravosuđe u Srbiji

    Ето сада сви можемо видети шта је, како, зашто и због кога тако рађено !

    Не пада снег да покрије брег већ да свака зверка покаже свој траг !


    Свако јутро чим се пробудим поцрвеним од стида, због својих поступака 2000 год, и оних којима сам помогао да дођу на власт !!!!

  7. #22

    Odgovor: Sudska praksa i pravosuđe u Srbiji

    PLIVAJUĆA PRAVDA
    Iako imamo uzornog Šefa države (plaća kaznu kad gucne šampanjac, neće prvi da se vakciniše kako bi se narod prvi vakcinisao, nudi nas Evropi i pre nego što nas Evropa hoće), zatim, odgovornog premijera (otkrio da knjigovođe muvaju s državnim budžetom), ministre s vizijom , državotvorne nevladine organizacije (Sonja Liht određuje pravce spoljnopolitičkog delovanja), iako gradonačelnici imaju razvijena estetska čula bez obzira na cenu (đilas i most preko Ade Ciganlije), iako na vreme otplaćujemo penale za sve promašaje mi još nismo pravna država!
    Niko ozbiljan neće da investira u Srbiju...
    Mi sami sebe rastavljamo (Statut Vojvodine o trošku Srbije), a ne sastavljamo. Ono što čak ni Broz nije uspeo, uspeće Boris Tadić raskomadaće Beogradski pašaluk na više nahija nego u tursko doba!
    Izvesni Kostreš mu već bez zazora kaže u lice da će Vojvodina biti država...
    Ni od kakve pomoći neće biti Tadićerv kič marketing, a kad zagusti napustiće ga i majstori prizemnih dosetki Šaper i đilas, po klasičnom srpskom političkom obrascu...
    Mi, dakle, zaista nismo pravna država.
    Naš slučaj je još 1842. opisao Nikolaj Vasiljevič Gogolj.
    Mi u Visoki savet sudstva biramo mrtve duše!
    U Osnovnom sudu u Požegi, na spisku je i Ljubiša đurić, koji je, na žalost, preminuo 28. oktobra. Dobro, desilo se, birokratska greška. Predsednik Visokog saveta sudstva Nata Mesarović kaže da je "zatečena" ovom informacijom, a u Ministarstvu pravde tvrde da ih niko nije obavestio o đurićevoj smrti.
    To je naizgled tako, ali to istovremeno znači da se dva meseca pred izbor niko nije bavio ličnošću sudija, osim što su možda ažurirane partijske kadrovske liste, a Nata Mesarović se (ima indicija!) bavila temom ko se kome, ili njoj lično, dopada ili ne dopada... Morala je, na primer, da misli kako da se u Vrhovni kasacioni sud ugura Sonja Brkić, koja je istovremeno bila sudija Vrhovnog suda i predsednik Republičke izborne komisije (zarada 2,673 miliona dinara odbila je da vrati!), što je Zakonom o sudijama izričito zabranjeno.
    Sonja je izabrana, ali nije izabrana predsednik Društva sudija Srbije Dragana Boljević, što je, kažu, u normalnim zemljama nezamislivo. Iako je izabran za sudiju Apelacionog suda u Beogradu, član Društva sudija Omer Hadžiomerović kaže da postupak izbora nije bio transparentan, da će Društvo sudija formirati pravni tim koji će pokušati da pomogne neizabranim sudijama, a Dragana Boljević, koja je dobar sudija, ostaće i dalje predsednik Društva sudija Srbije. Neizabrani mogu da se žale samo Ustavnom sudu, a onda im preostaje Strazbur...
    Što je korisno za evroatlantske integracije!?
    Na nebu srpske pravde i prava u međuvremenu je zasijala nova zvezda koja se zove Slobodan Homen. Po zanimanju je državni sekretar u Ministarstvu pravde, znači drugi čovek. Uzalud je prvi čovek, ministar pravde Snežana Malović, vratila one pare koje sudija Sonja Brkić nije; ispala je naivna nje nigde nema, a Slobodan Homen svakodnevno daje izjave, opseda male ekrane i slika se po novinama.
    Slobodan Homen ima jaka leđa. Kako bi inače preživeo pismeni nalog sudovima koje sporove da ne uzimaju u razmatranje i da zamrznu izvršenje već donetih pravosnažnih sudskih odluka iz sfere radnih odnosa.
    U toj pravednoj borbi protiv radnika pomogao mu je kolega iz Ministarstva ekonomije Nebojša Ćirić. Republički odbor za rešavanje o sukobu interesa zaključio je da su Homen i Ćirić uticali na sudsku vlast, povredili zakon i da bi ih trebalo razrešiti.
    Nisu, naravno, razrešeni, Vlada Cvetković Tadić stala je iza njih!?
    Našao sam nešto podataka o Slobodanu Homenu, koji mu se ne moraju dopasti. Homen je svojevremeno bio uticajna osoba u nevladinoj organizaciji "Otpor" koja se kasnije, sa šerpama ili bez njih, kao stranački aparatčik vinula do uticajne funkcije u strukturi vlasti. Nije tajna da je zadatak nekih NVO da omoguće realizaciju ciljeva američkih globalnih političkih i ekonomskih interesa, što će, naravno, biti nagrađeno, "keš" ili na neki drugi prikladan način. "Otpor" je finansirala američka nevladina organizacija IRI. Predstavnik Zadužbine za razvoj demokratije potvrdio je da je od 1998. ova Zadužbona potrošila tri miliona dolara, od čega je najveći deo otišao OTPORU, a Američka agencija za međunarodni razvoj dodala je još 25 miliona.
    Onda je izbila afera. Koordinator OTPORA iz Subotice tražio je 2004. kontrolu finansija OTPORA od 1999, zbog sumnje da su tadašnji rukovodilac Slobodan Homen, tada advokat, današnji državni sekretar, i njegov brat od tetke Nenad Konstantinović nezakonito raspolagali s 10 miliona dolara koje su do te godine dobili na ime pomoći iz SAD. Samo oni znaju kako je stvar razjašnjena ili zataškana. Ako je to u ovom času važno, pripadnike OTPORA a svako je dobio nešto, makar 130 dolara i mobilni telefon obučavali su penzionisani oficiri CIA i drugih američkih tajnih službi, jedan pukovnik doputovao je iz Burme da predaje u Budimpešti, okolo se vrzmala i Sonja Biserko, ostalo je istorija.
    Posle promena 2000. godine OTPOR se utopio u Demokratsku stranku (veći deo), mada je "tvrda sruja" povremeno pokušavala i sa izvozom revolucije. Išli su da pomognu Sakašviliju (Gruzija) i Juščenku (Ukrajina), ali su procenili da im ta proleterska solidarnost ne pruža tako briljantnu perspektivu kao Zapad. Vratili su se kući. I to je, u stvari, bio njihov jedini izlet na Istok.
    Najudobnije je na Andrićevom vencu. A i isplati se...


    sa sajta srpskadijaspora

  8. #23

    Odgovor: Sudska praksa i pravosuđe u Srbiji

    Tokom 2008. i 2009.
    Svaki drugi ubica osuđen na kaznu ispod minimuma

    Vuk Z. Cvijić | 25. 01. 2010. - 00:02h | Foto: A. Isaković | Komentara: 4

    Beograd - Sudije u Srbiji su tokom 2008. i do oktobra 2009. godine nastavile da za najteža krivična dela ubistva, silovanja, trgovinu drogom u grupama izriču manje kazne i od minimuma predviđenog zakonom, pokazuju najnovije statistike Ministarstva pravde Srbije.


    Tako je u tom periodu za krivično delo ubistva, gde je zaprećena kazna od pet do 15 godina zatvora, čak 63 odsto izrečenih kazni ispod zakonskog minimuma. Za teška ubistva gde je predviđena kazna od 10 do 40 godina, čak 52 odsto kazni je ispod zakonskog minimuma. Za teži oblik silovanja gde je kazna od tri do 15 godina, 50 odsto svih silovatelja je u okružnim sudovima kažnjeno ispod zakonskog minimuma. Za lakši oblik silovanja u opštinskim sudovima čak 100 odsto kazni je do zakonskog minimuma od godinu dana, iako je maksimalna kazna osam godina. Za trgovinu drogom u grupi gde je zaprećena kazna od pet do 15 godina zatvora, čak 80 presuda je ispod zakonskog minimuma.
    Državni sekretar Ministarstva pravde Slobodan Homen kaže da su oni baš zato što su u ranijim statistikama uočili da sudovi izriču manje kazne inicirali promene propisa, koji su stupili na snagu u septembru 2009.
    - Po novim propisima za neka krivična dela je zabranjeno izricanje kazni ispod zakonskog minimuma ako je silovanje nemoćne osobe, ili deteta, otmica, iznuda, trgovina drogom, ljudima i krijumčarenje ljudi. Za sva krivična dela je zabranjeno izricati kaznu ispod zakonskog minimuma ako je u pitanju povratnik. Promenili smo i propise tako da više niko ko je pravosnažno osuđen ne može da izađe kada odsluži polovinu kazne, kako je bilo u starom zakonu, već mora najmanje da odsluži dve trećine kazne - kaže Homen.
    On ističe da je Ministarstvo uradilo svoj deo posla sa novim propisima, ali da je na sudijama da uzmu u obzir statistike i da više ne izriču minimalne kazne za najteža krivična dela.
    - Kazne se mogu stalno povećavati donošenjem novih zakonskih odredaba, ali to nema smisla ako sudije ne uvide gde je problem - napominje Homen.
    Profesor Goran Ilić sa Pravnog fakulteta u Beogradu navodi da osim što zakonodavac pooštri kazne, mora da obezbedi i dovoljno mesta i u zatvorima.
    - U srpskim zatvorima prema evropskim standardima može da bude 4.500 zatvorenika, a krajem 2009. bilo ih je više od 11.000, i taj broj stalno raste. Svi oni koji su osuđeni za neka lake dela treba da se kažnjavaju sa alternativnim kaznama, da bi bilo mesta za one koji su počinili teška krivična dela. Ne može se zbog lakših saobraćajnih prekršaja ići u zatvor, jer mora biti mesta za ubice, silovatelje, dilere droge - objašnjava profesor Ilić.
    Jedna od poslednjih presuda potvrđuje da se sudovi teško odriču stare prakse sa minimalnim kaznama. Tako je Viši sud u Zrenjaninu 21. januara osudio Ljubišu Milojkovića (29) iz sela Stajićeva u zrenjaninskoj opštini na četiri i po godine zatvora zbog ubistva komšije Mileta Jovanovića (40) posle kafanske svađe. Ubistvo se desilo 14. marta prošle godine u kafani "Stela rosa" u njihovom selu Stajićevu nakon što su se Milojković i Jovanović, koji su sedeli i pili zajedno, sukobili. Jovanović je išamarao Milojkovića koji je potom otišao kući po pištolj i ubio Jovanovića.
    Profesor Goran Ili objašnjava da će se nove, strože odredbe odnositi na sva krivična dela počinjena posle njihovog usvajanja u septembru 2009. godine.



    Statsistika sudskih presuda od početka 2008. do oktobra 2009.

    Obična ubistva
    Zaprećena kazna od pet do 15 godina zatvora
    Izrečene presude u Okružnim sudovima
    Do šest meseci 3 %
    Od šest meseci do godinu dana 7 %
    Od jedne do tri godine 27 %
    Od tri do pet godina 26 %
    Od pet do 10 godina 21 %
    Od 10 do 15 godina 16 %

    Teška ubistva
    Zaprećena kazna od 10 do 40 godina
    Izrečene presude u Okružnim sudovima
    Od šest meseci do godine 1 %
    Od jedne do tri godine 15 %
    Od tri do pet godina 10 %
    Od pet do 10 godina 26 %
    Od 10 do 20 godina 25 %
    Od 30 do 40 godina 23 %

    Silovanja (presude u okružnim sudovima)
    Za lakši oblik zaprećena kazna od dve do 10 godina
    Izrečene presude u Okružnim sudovima
    Do šest meseci 5 %
    Od šest meseci do godine 21 %
    Od jedne do tri godine 40 %
    Od tri do pet godina 22 %
    Od pet do 10 godina 12 %
    Za teži oblik zaprećene kazne od tri do 15 godina
    Izrečene presude u Okružnim sudovima
    Do šest meseci 15 %
    Od šest meseci do godine 10 %
    Od jedne do tri godine 25 %
    Od tri do pet godina 25 %
    Od pet do 10 godina 20 %
    Od 10 do 15 godina 5 %

    Presude za silovanja u Opštinskim sudovima
    Zaprećena kazne od jedne do osam godina
    Izrečene presude
    Od šest meseci do godinu dana 100 %
    Zaprećena kazna od dve do 10 godina
    Izrečene presude
    Od jedne do tri gotdine 100 %

    Razbojništva
    Zaprećena kazna od tri do 15 godina
    Izrečene presude u okružnim sudovima
    Do šest meseci 2 %
    Od šest meseci do godinu dana 18 %
    Od jedne do tri godine 55 %
    Od tri do pet godina 25 %
    Preko pet godina Samo jedna presuda

    Nasilje u porodici
    Zaprećene kazne od šest meseci do tri godine
    Izrečene presude
    Do šest meseci 53 %
    Od šest meseci do godinu dana 40 %
    Od jedne do tri godine 7 %
    Zaprećene kazne od jedne do osam godina
    Izrečene presude
    Do šest meseci 54 %
    Od šest meseci do godinu dana 31 %
    Od jedne do tri godine 15 %
    Od tri do osam godina 0 %
    Zaprećena kazna od tri do 12 godina
    Izrečene su samo dve presude u Srbiji i obe su ispod zakonskog minimuma

    Falsifikovanje novca
    Zaprećena kazna od dve do 12 godina
    Izrečene kazne u okružnim sudovima
    Do šest meseci 25 %
    Od šest meseci do godinu dana 24 %
    Od jedne do tri godine 38 %
    Od pet do 10 godina 13 %

    Trgovina drogom u grupi
    Zaprećena kazna od pet do 15 godina
    Izrečene presude u okružnim sudovima
    Do šest meseci 11 %
    Od šest meseci do jedne godine 16 %
    Od jedne do tri godine 46 %
    Od tri do pet godina 7 %
    Od pet do 10 godina 20 %
    Od 10 do 15 godina 0 %

    Primanje mita
    Zaprećena kazna od tri do 15 godina
    Izrečene presude u okružnim sudovima
    Od jedne do tri godine 100 %
    Zaprećena kazna od dve do 12 godina
    Izrečene presude u okružnim sudovima
    Do šest meseci 38 %
    Od šest meseci do godinu dana 19 %
    Od jedne do tri godine 39 %
    Od tri do pet godina 4 %
    Od pet do 12 godina 0 %
    Zaprećena kazna od jedne do osam godina
    Izrečene presude
    Do šest meseci 33 %
    Od jedne do tri godine 67 %
    Od tri do osam godina 0 %

    Izvor: Blic



  9. #24

    Odgovor: Sudska praksa i pravosuđe u Srbiji

    Волео бих да можеш допунити свој пост, који је од ових судија што су срамете ПРАВОСУЂА остао не реизабран !!!???

  10. #25

    Odgovor: Sudska praksa i pravosuđe u Srbiji

    Nemam predstavu, ovo su u Blicu objavili.



  11. #26

    Odgovor: Sudska praksa i pravosuđe u Srbiji

    Citat turkmenbashi kaže: Pogledaj poruku
    nemam predstavu, ovo su u blicu objavili.
    Ниси једини, већ дуже тражим да видим имена и како их сазнајем то ме више страх да објавим !!!


    пс.

    И даље не могу читати поруке, па чак ни ову најновију од морпхеа, слао сам одговор ал не знам да ли га је добио !

  12. #27

    Odgovor: Sudska praksa i pravosuđe u Srbiji

    Sudija sa 3,14 promila alkohola izazvao udes

    17. februar 2010. 11:17 > 11:24

    Novoizabrani sudija pirotskog suda G. Đ. prelazio ulicu sa čak 3,14 promila alkohola u krvi kada je na njega naleteo automobil. Protiv sudije koji je lakše povređen policija će podneti prekršajnu prijavu.

    G. Đ., novoizabrani sudija pirotskog suda, mrtav pijan izazvao je saobraćajnu nesreću u Pirotu.

    Kako "Press" saznaje, sudija je sa čak 3,14 promila alkohola u krvi prelazio ulicu kada je na njega naleteo automobil! G. Đ. je zadobio lakše povrede, a policija će protiv njega podneti prekršajnu prijavu.

    Sagovornik "Pressa" blizak istrazi kaže da se saobraćajka dogodila pre nekoliko dana u Pirotu.

    "Nesreća se dogodila u večernjim satima na raskrsnici kod Kalea. G. Đ. je izašao iz autobusa i nameravao da pređe ulicu. On se odjednom pojavio iza zadnjeg dela autobusa i naleteo na automobil pirotskih tablica. Sudija je udario glavom u šoferšajbnu i zadobio lakše povrede", kaže ovaj sagovornik i dodaje:

    "Vozač automobila pozvao je policiju. Povređeni pešak se čudno ponašao, pa je u bolnici urađen alko-test. Ustanovljeno je da sudija ima čak 3,14 promila alkohola u krvi. Policajci su bili šokirani kada je aparat pokazao 3,14! Vozač automobila nije imao alkohola u krvi.

    Izvor novina kaže da će policija protiv pijanog sudije podneti prekršajnu prijavu.

    "Pred zakonom su svi jednaki bez obzira na funkciju koju obavljaju. Neće biti nikakvih povlastica ni za pijanog sudiju", poručio je ovaj sagovornik.

    Po novom zakonu, pijanom sudiji preti visoka novčana kazna.

    "Policajac ima pravo da natera pešaka na alko ili narko-test i ako se posumnja da je pod dejstvom nedozvoljenih supstanci. Kazne su od 15.000 do 30.000 dinara ili zatvor do mesec dana, u zavisnosti koji prekršaj pešak napravi", kaže izvor iz istrage.

    Damir Okanović, direktor Komiteta za bezbednost saobraćaja Srbije, kaže da pešaci često izazovu saobraćajne nesreće, ali da se protiv njih skoro nikada ne povede postupak zbog toga što uvek zadobiju povrede.

    "Čak je i novi zakon nejasan kada je reč o obavezama vozača prema pešacima. Dešava se da vozači budu okrivljeni i u slučajevima kada pešaci naglo stupe na kolovoz i nalete na automobil. Zato u ovom slučaju treba detaljno ispitati odgovornost i vozača i pijanog pešaka", rekao je Okanović.

    (MONDO)
    Podvukoh rečenicu koja me iritira.
    Mislim da ne možemo i ne smemo biti baš svi isti pred zakonom.
    Ono, niko NE SME biti povlašćen, ali neki moraju biti u nemilosti.

    Za ovakve slučajeve dopunio bi zakon sa obavezom izricanja maksimalne kazne.

    Šta reći za sudiju koji na takav način krši zakone koje je on dužan da sprovodi?!
    Ako je iko svestan šta bi moglo da ga snađe kada krši zakon, onda je to sudija.
    Hoće li onda minimalna kazna da ga opasulji?
    Teško je reći, ali maksimalna ima više šanse.

    Primetiste da nisam ni reč rekao o načinu na koji su nedadvno izabrane i "testirane" sudije.

    Volim prijateljski da karam, bez obaveze da mi se uzvrati. © Maski

  13. #28

    Odgovor: Sudska praksa i pravosuđe u Srbiji

    E kamo sreće da smo bar isti pred zakonom svi čuli ste kako je kažnjena sekretarica iz skupštine, neće moći 4 godine da napreduje na poslu, sirotica. A samo je skoknula od Beograda do Zaječara (mislim, to je odmah tu blizu kao do pijace) i usput zgazila leš... službenim kolima bez putnog naloga. Ima l' tu krivične odgovornosti?! A što se sudije tiče, jbg radi se o narodski rečeno gologuziji. Šta je bilo sa lekarom koji je uhvaćen na delu da je primio mito? Stao ministar izanjega eeej. Pojeo vuk magare. Nego 3, 14 brate

    E sad, sve ovo nije baš direktno sa sudskom praksom, jer nema presude koju bi prokomentarisali. Ali da naše pravosuđe još kako može da bude efikasno kada je državni interes u pitanju imamo još jednu svežu potvrdu:

    BEOGRAD - Specijalni sud privremeno je oduzeo niz nepokretnosti i novac od osumnjičenog Darka Šarića i njegovih bliskih srodnika, potvrdila je sudija Maja Kovačević-Tomić, portparol Posebnog odeljena beogradskog Višeg suda za borbu protiv organizovanog kriminala.

    Šarićima oduzeti nekretnine i novac | Glas javnosti



  14. #29

    Odgovor: Sudska praksa i pravosuđe u Srbiji

    Da li konačno sledi epilog "slučaja Kovačević"? To je odavno trebalo da se desi. Ne, kod nas sve mora da ide komplikovano jer je u pitanju naš čovek koji se, eto, branio, šta li je umislio, pa je za svaki slučaj prebio čoveka. U pitanju su bile jasne stvari, na prvi pogled, pa opet, komplikacije gde god se okreneš. Jedostavno, siledžiju, nasilnika i problematičnu osobu treba osuditi, ne za primer, ali da se pokaže da pravna država funkcioniše, još uvek.

    MILADIN KOVAČEVIĆ OPTUŽEN U SRBIJI
    Izvor:B92

    Beograd -- Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Miladina Kovačevića zbog nanošenja teških povreda Brajanu Stajnhaueru maja 2008. godine.

    Slučaj Miladina Kovačević konačno će biti pred domaćim sudom. Prvo osnovno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Kovačevića, zbog sumnje da je u Sjedinjenim Američkim državama teško povredio kolegu s fakulteta, Amerikanca Brajana Štajnhauera i nakon toga, s falsifikovanim ispravama, pobegao iz Amerike u Srbiju.

    Optužnica je podignuta i protiv nekadašnjih konzula i vicekonzula srpske ambasade u Vašingtonu Igora Miloševića i Slobodana Nenadića.

    Stravične slike 23-godišnjeg Brajana Štajnhauera, koji se u bolničkom krevetu bori za život, dobiće uskoro sudski epilog.

    Miladin Kovačević optužen je u Srbiji za nanošenje teških povreda opasnih po život, falsifikovanje isprava i podstrekivanje na zloupotrebu službenog položaja.

    Mladi košarkaš optužen je da je u maju pretprošle godine, ispred diskoteke u Njujorku teško pretukao Brajana Štajnhauera, koji je zbog toga više nedelja proveo u komi.

    Kovačević j e posle tuče uhapšen, ali je pušten da se brani sa slobode, što je iskoristio da u srpskom konzulatu u Njujorku izvadi novu putnu ispravu, s kojom je pobegao u Srbiju.

    Zbog toga što je ta putna isprava izdata, pred sudom će se naći i bivši konzul i vicekonzul Srbije u Njujorku Igor Milošević i Slobodan Nenadić.

    Portparol tužilaštva Tomo Zorić kaže da je podizanje optužnice rezultat dobre saradnje američkog i srpskog pravosuđa.

    Podizanje optužnice u ovom slučaju je logičan rezultat dobre saradnje između američkog i srpskog tužilaštva, a samo ustupanje predmeta srpskim pravosudnim institucijama bez rezervi i uslovljavanja predstavlja izraz poverenja u naš pravosudni sistem, ocenjuje Zorić.

    U međuvrmenu, na osnovu tužbe porodice Štajnhauer, u Njujorku su dvojica Kovačevićevih drugova - Sanel Softić i Edin Džubur - zbog učešća u toj tuči osuđeni na po dve godine zatvora.

    Kovačevićev branilac, Borivoje Borović, najavljuje žalbu na optužnicu i poručuje da je odbrana spremna za suđenje.

    Ukoliko je u Americi napravljen sporazum o krivici sa dvojicom učesnika tog krivično-pravnog događaja, gde su oni osuđeni na zatvorske kazne, onda je statusni proces Miladina Kovačevića, naravno, veoma dobar. Ostaje stvar kako će sud ceniti dokaze koje ćemo mi predlagati i one dokaze koje je do sada isticalo Tužilaštvo, kaže Borović.

    Slučaj Kovačević izazvao je veliku pažnju javnosti najviše zbog novca koji je Srbije isplatila porodici Brajana Štajnhauera.

    Informacije o tome da je Srbija dala 900 000 dolara za njegove troškove lečenja, prvobitno su sakrivene pod izgovorom da se radi o državnoj tajni, da bi Vlada Srbije pod pritiskom javnosti na kraju priznala da je dala novac.

    Na taj način sprečene su dalje političke implikacije celog slučaja, jer je slučaj Miladina Kovačevića pretio da pokvari odnose i između SAD i Srbije.
    Prvi utisak uvek vara

  15. #30

    Odgovor: Sudska praksa i pravosuđe u Srbiji

    Uhapšen bivši zamenik tužioca

    05. maj 2010. 11:35 > 21:12

    Pripadnici policije uhapsili su doskorašnjeg zamenik tužioca u Požegi Časlava Maslarevića i stručnog saradnika u tom tužilaštvu Duška Đorđevića zbog primanja mita.

    Uhapšen je, kako se navodi, i vlasnik firme d.o.o. "Diskont Prijanović" iz Požege Slavko Prokopijević koji je podmićivao Maslarovića i Đorđevića.

    Kako je objašnjeno, Prokopijević je podneo oko 140 prijava protiv lica koja su mu dugovala novac, a Maslarević i Đorđević su te dužničke prijave aktivirali da bi dužnici Prokopijeviću vratili novac.

    U dogovoru s Prokopijevićem oni su, kako je navedeno, dobijeni novac delili.

    Tužilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljević izjavio je večeras za RTS da je Maslarević za pokretanje krivičnih postupka protiv dužnika preduzeća "Prijanović" očekivao novčani poklon od 30.000 evra.

    Radisavljević je napomenuo i da je osumnjičeni primio deo te sume.

    Ministarka pravde Snežana Malović ocenila je da je hapšenje Maslarevića dokaz da je reforma pravosuđa u Srbiji bila nužna.

    Ona je Tanjugu izjavila da u reformisanom pravosuđu nema mesta za nedostojne bilo da je reč o bivšim, sadašnjim ili budućim nosiocima pravosudnih funkcija.

    "Pored stručnosti i osposobljenosti, veliki problem sa kojim se srpsko pravosuđe suočavalo dugi niz godina bila je i nedostojnost, odnosno korupcija nosilaca pravosudne funkcije", rekla je Malović.

    Ona je izrazila očekivanje da današnja akcija Tužilaštva za organizovani kriminal i policije u kojoj je upapšen doskorašnji zamenik javnog tužioca u Požegi nije kraj već početak akcije na suzbijanju korupcije.

    "Ova akcija je samo početak ledenog brega korupcije u pravosuđu. Otvoreno ću reći da u tome ne sme biti nedodirljivih", naglasila je ministarka.

    Malović je istakla da je upravo korupcija bila jedan od razloga zbog čega je poverenje građana u pravosudne organe u prethodim godinama bilo na niskom nivou.

    (Tanjug)

    __________________

    Maslarević i Đorđević, ako se dokaže krivica, bajbokana.

    Ali me nešto mučno oko ovog Prokopijevića. Da skratim.

    Podmićivao je. OK. Jeste, kriv je. Ali kako i koliko?!
    Jebte, pa on je podmićivao ljude, ako je sve do sada izneto i tačno, da bi oni radili svoj posao, a ne da bi radili na nečiju štetu, a u njegovu (i njihovu) korist!
    To kao da bi zatvorili očajnika koji da pare doktoru da prisustvuje porođaju njegove žene.
    Koji krasni je on kriv?!?
    Pa čovek je podneo desetine tužbi i ništa. Ili previše sporo.
    Pa zar nije normalno da proba i ovako?!
    Koju drugu opciju je imao?
    Kome se mogao obratiti?
    Poruku je izmenio AdrijanKronauer, 06.05.2010 u 00:05 Razlog: par slova. :kez:

    Volim prijateljski da karam, bez obaveze da mi se uzvrati. © Maski

Strana 2 od 3 PrvaPrva 123 PoslednjaPoslednja

Slične teme

  1. (ne)pismenost u Srbiji
    Autor exploited u forumu Obrazovanje
    Odgovora: 10
    Poslednja poruka: 15.03.2018, 15:54
  2. Volim u Srbiji...
    Autor yossarian u forumu Društvo oko nas
    Odgovora: 54
    Poslednja poruka: 10.07.2013, 15:46
  3. Monopol u Srbiji?
    Autor maleni u forumu Ekonomija
    Odgovora: 20
    Poslednja poruka: 28.09.2012, 14:56
  4. Dokumentarac o srbiji
    Autor potsisvajz u forumu Spomenar
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 17.08.2009, 02:22
  5. Ambasade u Srbiji
    Autor goldie u forumu Turizam i putovanja
    Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 26.06.2008, 18:53

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •