Vraćamo se za trenutak na Suboticu, kada se sa trga od gradske kuće krene prema Korzou, gotovo na ulazu u Korzo se nalazi palata Vojnića. palata je građena za Matu Vojnića sa kraja 19. veka. Vojnić je bio gradski činovnik i vojni senator. Plemstvo je zaradio za zasluge u ratovima sa Turcima. Na pomenutoj palati nalazi se figura kopljonoše koja pridržava grb Vojnića.
Palata
Figura sa štitom na kojiem je grb
Grb Vojnića
Na gradskoj kući se takođe nalaze grbovi. Na fasadi je izvedeno nekoliko grbova grada:
Grbovi na gradkoj kući
U Subotici ulica Rudića nosi ime po Baronu Rudiću koji je svoje plemstvo takođe zaradio u ratovima sa Turcima. Josif Rudić je bio pravnik, političar i pesnik. Plemstvo je stečeno 1755. za vreme Marije Terezije a imali su posede u Aljmašu, Kunbaji i Subotici. Ime Barona Rudića je poznato i kao Josif Rudić Aljmaški. Baron je imao jednoga sina koji je bio poslednji u plemenitoj lozi Rudića.
Grb Rudića
dobro vece,trba mi gospodin koji toliko zna o heraldiki....
tukrmenbashi kao prvo htjeo bih da vam cestitam na ovoliko znanju odusevljen sam i radi vas sam se prijavio na ovaj forum,imao bih za vas nekoliko pitanja ako ste raspolozeni da mi pomognete,ja sam rodom iz bosne,tacnije iz sela rastosnica,selo na majevici planini,imam veliku zelju da saznam odakle smo tacnijr doselili,znam da je iz crne gore po pricama,prezivamo se petrovici,i skupio sam podaka od predaka podatke imena do cukundjeda mitra,posto je za vreme zadnjeg rata sva dokumentacija popaljena neznam gdje da se dalje informisem,pa ako mi mozete pomoci mnogo bi vam bio zahvalan.kao drugo bih vas pitao dali postoje grbovi nekih plemica sa podrucja majevice?u nadi da je moja familija imala nesto takoi kao trece jel znate koje i kada davao spomenice na prvi srpski ustanak,sa jedne strane lik karadjordja a sa druge strane pecat serbski praviteljstvujusi sovijet 1804 god,mislim na tom pecatu pise na ruskom ali sam ja samo preformulisao .unapred vam mnogo hvala.
Dobro došli na forum, zanje je iz knjiga i online literature daleko od toga da sam neki stručnjak.
Istraživanjem porekla se bavi genealogija, rodoslovlje. Ja se time uglavnom nisam mnogo bavio, moje interesovanje je ograničeno na same grbove. Za istraživanje porekla su svakako najvažniji arhivi, probate u lokalnim arhivama gde su se već vodile knjige vaših predaka, ako je arhiva stradala u ratu traganje će sigurno biti teže. Postoje naša društva koja se bave genealogijom, možete ih potražiti na internetu (mogu Vam poslati i neki link do njih), pa možda oni mogu nešto da pomognu, a neki i pružaju usluge istraživanja.,ja sam rodom iz bosne,tacnije iz sela rastosnica,selo na majevici planini,imam veliku zelju da saznam odakle smo tacnijr doselili,znam da je iz crne gore po pricama,prezivamo se petrovici,i skupio sam podaka od predaka podatke imena do cukundjeda mitra,posto je za vreme zadnjeg rata sva dokumentacija popaljena neznam gdje da se dalje informisem,pa ako mi mozete pomoci mnogo bi vam bio zahvalan.
Pa ne bih znao. Danas žive potomci uglavnom onih koji su nobilizirani u vreme Austrougarske odnosno Habzburške monarhije. Bilo je tu ljudi različitog porekla koji su naselili poranične delove monarhije i kasnije dobili plemstvo za zasluge (ratovi sa Turcima uglavnom). Čak i ako je neko bio plemić ne mora da znači da je imao i grb.kao drugo bih vas pitao dali postoje grbovi nekih plemica sa podrucja majevice?u nadi da je moja familija imala nesto tako
Ne znam zaistai kao trece jel znate koje i kada davao spomenice na prvi srpski ustanak,sa jedne strane lik karadjordja a sa druge strane pecat serbski praviteljstvujusi sovijet 1804 god,mislim na tom pecatu pise na ruskom ali sam ja samo preformulisao .unapred vam mnogo hvala.
hocete mi poslati link na poruke na ovom forumu?hvala vam u svakom slucaju
Pod br. 7 citata je navedeno da se radi o grbu Kraljevine Srbije iz 1822. što je greška.
------
U Muzeju II srpskog ustanka u Takovu slikao sam rekonstrukciju zastave Kneževine Srbije koja je ustanovljena sultanovim fermanom iz 1838. godine.
Prema onome što sam ovde pregledao, nisam video da se takav grb u dosadašnjim prikazima nalazi. (Sasavim je moguće i da sam prevideo u mnoštvu prikazanih grbova.)
Interesantne su četiri šestougaone zvezde u uglu zastave: označavaju sizerenstvo Turske nad Srbijom. One su zvanično nestale sa zastave 1872. kada je Srbija postala nezavisna država. No, i u medjuvremenu se nisu dosledno stavljale na zastavu.
Koliko se može razaznati, onakav grb Kneževine Srbije kakav je na zastavi primenjen je u crkvi u Gornjem Milanovcu koju je započeo Miloš Obrenović 1860. a koja je završio njegov sin Aleksandar 1862. posle Miloševe smrti. (Crkvu sam ovih dana prikazao na temi 'Naše srednjevekovne i starije crkve' u 'Kulturnoj baštini')
Na južnom zidu su dva trona - arhijerejski (što je standardno kanonsko rešenje) i uz njega vladoaočev tron. U vrhu vladoačevog trona je grb Kneževine Srbije.
Poruku je izmenio nenad.bds, 23.11.2010 u 09:11 Razlog: Dodat deo o crkvi u G. Milanovcu
Opet ja, sada oko grba Kraljevine Srbije iz 1882.
U članku koji je citiran u mom prethodnom postu stoji:
Ovde (u citatu) se navodi jun 1882; u nabrajanju pod 7. - 22. februar 1822. (što je očigledno greška u godini jer se vezuje za Kraljevinu Srbiju koja je to postala pola veka kasnije).Dvoglavi orao i srpski beli krst na crvenoj pozadini, aktuelni u despotskoj i vazalnoj Srbiji, pominju se u brojnim zbornicima i spisima tokom 16, 17. i 18. veka. Njihovo spajanje usvojeno je juna 1882, kad je beli orao sa dve glave ponovo sleteo pod kraljevsku krunu srpskog grba, ovoga puta sa crvenim štitom sa belim krstom i četiri ocila na prsima.
Ja sam mislio (kao što je i Turkmenbashi objasnio grešku) da je taj grb od sticanja samostalnosti Srbije, tj. 1872. Medjutim, zbunje me grb koji je na spomeniku u kompleksu Takovski grm.
Spomenik je podignut 1887. za vlade kralja Milana. I taj je grb kao onaj koji sam prikazao u prethodnom postu, tj. bez dvoglavog orla na štitu. Sumnjam da bi na spomeniku takvog značaja za Srbiju i dinastiju Obrenovića greškom bio postavljen - uklesan pogrešan grb.
Ostaje ipak za pogledamo u istoriju i potražimo kog 22. februara je usvojen grba kakav se u citatu opisuje. Pa krećem...
Nalazim (površno pretražujući) ovo: ''...22. фебруара 1882., Србија је проглашена за краљевину...'' pa nešto dalje: ''... Кад је израђени устав имао бити изнесен пред Скупштину краљ је тражио од страначких претставника да се он прими без икаквих измена, онако како је предложен, "од корица до корица". У том није сасвим успео, јер је једна измена ипак учињена, али је иначе 22. децембра 1888. примљено све оно што је било уговорено.'' (V. Ćorović: Istorija Srpskog naroda')
Logično je da je grb ustanovljen Ustavom, tj da je grb Kraljevine Srbije (pod br.7) u upotrebi od 22. decembra 1888. tj. još šest godina od sticanja nezavisnosti, korišten je stari grb. Time se razrešava 'misterija' (koja je nastala usled greške u članku koji je na temu prenet). To istovremeno znači da je spomenik podignut u vreme kada je još važio grb bez dvoglavog orla na štitu.
Novom uredbom Vlade, grb Srbije je blago izmenjen u odnosu na pređašnje rešenje, te sada izgleda ovako:
Novi srpski grb bez uticaja nemačke heraldike
I. Kranjčević | 23. 11. 2010. - 13:33h | Komentara: 305
Vlada Srbije je na sednici 11. novembra usvojila redizajnirani grb Srbije, koji je posle 120 godina prvi put u skladu sa srpskim heraldičkim pravilima i Zakonom o izgledu i upotrebi grba, zastave i himne.
Novi grb Srbije (levo) i stari, pod uticajem nemačke heraldike (desno)
Prvo rešenje datira iz 1882. godine, kada je Srbija proglašena kraljevinom. Po odluci kralja Milana Obrenovića na štit je postavljen beli dvoglavi orao spuštenih krila iz Srednjeg veka kome je na grudima umetnuti štit kneževine, čuveni krst sa četiri ocila, a između nogu dva zlatna krina, takođe naše obeležje iz Srednjeg veka. Tako se, u simboličkom smislu, novovekovna Srbija konačno povezala sa srednjovekovnom.
Štit je postavljen u vladarski paviljon, vrstu plašta koji se može koristiti za državne ili kraljevske grbove. Iznad štita i paviljona je postavljena moderna evropska kruna, kao simbol stare državnosti. Rad na grafičkom izgledu grba tada je poveren Austrijancu Ernstu Kralu koji je uradio moderno grafičko rešenje, ali pod velikim uticajem moćne nemačke heraldike, i nimalo nije u duhu naših istorijskih primera.
Zbog burne istorije, grb se menjao, a jedno vreme nije ni bio u upotrebi i tek 2004. godine je preporukom Narodne skupštine vraćen jedini pravi srpski grb, onaj iz 1882. Posle usvajanja Zakona 2009. godine, Vlada Srbije je poverila redizajn grba našem poznatom heraldičaru profesoru Ljubodragu Grujiću da u saradnji sa predsednikom Srpskog heraldičkog društva Beli Orao Dragomirom Acovićem i komisijom isprave nedostatke na grbu da bi konačno mogao da bude u skladu sa Zakonom.
Najznačajnije promene na grbu
1. Orao je sada nacrtan da liči na prirodnog orla
2. Ocila su dobila karakteristični oblik ćiriličnog S
3. Pera na orlu su jasnija sa manje detalja
4. Jezik orla je sada u duhu srpske heraldike
5. Noge orla su imale neorlovska pera koja se nisu spuštala do kandži
6. Krinovi su sada usklađeni sa našim istorijskim primerima
7. Zlatne rese na paviljonu su predstavljene pocepane
8. Kruna iznad štita ranije je bila presečena na pola, što je simbolički loše za suverenitet države
- Zadatak je bio vrlo odgovoran, bilo je potrebno ispraviti laiku nevidljive greške akumulirane u proteklih 120 godina na grafičkom izgledu grba, a pri tom se držati jasnog opisa grba u Zakonu kao i naših istorijskih primera. Redizajn orla je bio najizazovnija i najkontraverznija stavka na kom smo radili dva meseca. Usvojeno rešenje orla je inspirisano domaćim grafičkim rešenjima iz prve Jugoslavije i modernim rešenjima Srpskog Heraldičkog Društva u poslednjih dvadeset godina - kaže za Blic online Ljubodrag Grujić, profesor, heraldičar, potpredsednik društva srpskih grbonosaca Miloš Obilić i član više heraldičkih udruženja u zemlji i inostranstvu.