Hipoterapija
Prikaz rezultata 1 do 3 od ukupno 3

Tema: Hipoterapija

  1. #1

    Hipoterapija

    Ovog septembra, 2009. u Dnevniku sam čula da su zvaničnu akreditaciju za bavljenje hipoterapijom od strane Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu dobili samo stručni timovi u Pančevu i Zaječaru. Verujem da će je ubrzo dobiti i ostali gradovi.



    Od početka 2004 . godine krenule su pripreme za realizovanje programa hipoterapije u partnerstvu sa konjičkim klubom "Kremen" iz Pančeva. Nakon dugotrajnih priprema program je startovao 2005. godine.

    Stručni tim koji učestvuje u izvođenju programa hipoterapije je u sastavu: fizijatar, neurolog, defektolozi različitih specijalnosti, viši fizijaterapeut, voditelj programa terapijskog jahanja, operativni trener konjičkog sporta, 12 obučenih volontera licenciranih jahača.

    Hipoterapija - rehabilitacija na leđima konja, izvodi se po preporuci stručnog tima. Za izvođenje hipoterapije neophodan je dobar izbor konja, obučeni vodič konja, pratioc i terapeut, mirna i kontinuirana terapija se izvodi u adekvatnom prostoru, najcešće dresurnom parkuru bez ometanja. Program se izvodi individualno po unapred utvrdenom planu.
    Hipoterapiji predhodi kineziterapija a nakon hipoterapije po potrebi rade se kreativne radionice ili logopedske vežbe.


    CILJEVI HIPOTERAPIJE:

    1. Poboljšanje opšteg zdravstvenog stanja korisnika:

    * Poboljšanje ravnoteže i balansa
    * Poboljšanje tonusa
    * Smanjenje spazma/grčeva
    * Povećanje mobilnosti
    * Povećanje izdržljivosti
    * Poboljšanje cirkulacije, disanja i probave



    2. Psihosocijalna integracija

    3. Povećanje broja socijalnih kontakata

    4. Kvalitetno strukturiranje vremena

    5. Smanjenje osećaja socijalne izolovanosti

    6. Smanjenje predrasuda prema osobama s invaliditetom

    Često se izjednačuju pojmovi HIPOTERAPIJE i TERAPIJSKOG JAHANJA, a u stvarnosti, iako se radi o rehabilitacijonim programima koji koriste konja kao deo koncepta programa - bitne su su razlike među njima.

    ~

    NOVI SAD


    S obzirom na istoriju, značaj i kompleksnost terapijskog jahanja, ono samo po sebi, predstavlja svojevrsan projekat koji se po prvi put pojavljuje u našoj zemlji. U projekat terapijskog jahanja uključene su mnoge organizacije, institucije, udručenja, stručno i tehničko osoblje. Terapijsko jahanje razvijaće se u fazama, a jedna od prvih je i projekat "Tetrapijsko jahanje - uspravno u sedlu".

    TERAPIJSKO JAHANJE - USPRAVNO U SEDLU

    Postojeća iskustva:

    Jahanje kao terapija je specifičan oblik tretmana i rehabilitacije osoba sa invaliditetom koji se u svetu primenje već više od trideset godina. Osnovno terapijsko delovanje terapijskog jahanja postiže se neometanim prenosom pokreta s leđa konja na dete i njegovim prilagođavanjem tim pokretima, kao i kroz neposredni kontakt sa životinjom koji ima blagotvorno i umirujuće dejstvo na dete Ovakvim vidom terapije postiže se: normalizacija mišićnog tonusa, smanjenje stereotipnih pokreta, kontrola držanja tela i ravnoteže, simetrija pokreta, bolja pokretljivost i izdržljivost, poboljšanje cirkulacije, disanja i probave, usmerava se pažnja i povećava koncentracija, dete usvaja nove pojmove, utiče se na razvoj kognitivnih sposobnosti, savladava se veština jahanja - jednom rečju utiče se na poboljšanje opšteg psihomotornog stanja deteta.

    Projekat "Terapijsko jahanje" koji je realizovan u proteklom periodu obuhvatao je kao korisnike decu sa autizmom školskog uzrasta. Tokom višemesečnog dolaženja na ovakvu vrstu tretman kod svih korisnika uočen je značajan napredak po pitanju tonusa celokupne muskulature, motoričke spretnosti, održavanja ravnoteže i koordinacije pokreta, a posebno u oblasti kanalisanja sopstvenih emocija i izražavanju emocionalno adekvatnih odgovora. Kod nekih korisnika uočen je napredak u oblasti komunikacije, prostorne orjentacije, dok je nekoliko korisnika uspelo da dostigne nivo gotovo samostalnog vođenja konja.

    Realizacijom projekta urađeni su mnogi radovi na samoj adaptaciji Konjičkog kluba Petras, nabavljena je adekvatna oprema za jahanje, a članovi stručnog tima su prošli neophodnu edukaciju iz oblasti terapijskog jahanja što sve zajedno čini adekvatne uslove za realizaciju programa terapijskog jahanja kako za decu sa auitzmom i intelektualnim poteškoćama. Tako i za decu sa senzornim i fizičkim poteškoćama i teškoćama u kretanju.

    OPIS PROJEKTA

    Napredak i pozitivni rezultati ostvareni u pomenutim oblastima, a posebno ogromna količina zadovoljstva i pozitivnog raspoloženja koju deca izražavaju za vreme ovakve vrste tretmana dala nam je podstrek da programom terapijskog jahanja obuhvatimo što veći broj korisnika. Ciljna grupa bi bila prvenstveno deca sa različitim vidovima psihofizičkih poteškoća u razvoju koja su članovi mnogih lokalnih i pokrajinskih invalidskih udruženja. Učesnici ovog projekta su obavili evaluaciju pre početka projekta u cilju provere zainteresovanosti, informisanosti i potreba članova raznih lokalnih i pokrajinskih invakidskih udruženja o esikasnosti i neophodnosti primene programa terapijskog jahanja, što je kao ishod imalo potpisivanje Sporazuma o saradnji između Konjičkog kluba Petras i 7 organizacija, to su:


    1. Društvo za pomoć osobama sa autizmom grada Novog Sada
    2. Vojvođansko udruženje za pomoć osobama sa autizmom
    3. Savez organizacija za pomoć osobama ometenim u razvoju
    4. Društvo za pomoć osobama sa Langdon Down sindromom
    5. Savez za dečju i cerebralnu paralizu Vojvodine
    6. Udruženja distrofičara Novi Sad
    7. ŠOSO "Milan Petrović" Novi Sad
    8. Društvo za pomoć mentalno nedovoljno razvijenih osoba
    9. SOS Decje selo "Dr Milorad Pavlović", Novi Sad


    Sporazumi o saradnji koji će biti dostavljeni u prilogu projekta zajedno sa pratećom dokumentacijom predstavljaju svojevrsni dokaz i potvrdu o velikoj zainteresovanosti članova i korisnika pomenutih organizacijai infornisanosti o višestrukom pozitivnom dejstvu terapije jahanjem.

    Na projektu bi bili angažovani stručnjaci raznih profila koji bi činili dva tima: stručni tim i trehnički tim.
    Članovi stručnog tima su: 4 defektologa, 2 trenera jahanja, 1 fizijatar, 1 psiholog i 1 fizioterapeut.
    Članovi tehničkog tima su: 6 članova konjičkog kluba Petras, 1 računovođa.

    Ovakvom podelom aktivnosti bili bi zastupljeni poslovi koji se direktno tiču kreiranja i primene samog terapijskog jahanja, poslovi koji se odnose na negu i brigu oko konja, uslova jahanja kao i poslovi koji se odnose na medijsku zastupljenost, informisanje javnosti i širenje pozitivnih stavova prema osobama sa poteškoćama u razvoju i inovativnim oblicima njihovog tretmana.

    Prvi zadatak stručnog tima projekta bi se sastojao u proceni svakog korisnika ponaosob i kreiranju individualnih programa terapijskog jahanja, kao i samoj primeni programa. Program bi se realizovao sa decom sa poteškoćama u razvoju koja su članovi pomenutih organizacija sa kojima je uspostavljen sporazum o saradnji, a za koje članovi stručnog tima procene da ovakva vrsta terapije nije kontraindikovana njihovom stanju. Deca bi u pratnji svojih terapeuta, roditelja ili staratelja, dva puta nedeljno dolazila na tretmane terapijskog jahanja. Tokom realizacije projekta deca bi bila praćena od strane stručnog tima pomoću defektoloških skala procena, medicinskih i psiholoških procena, te bi se u skladu sa rezultatima evaluacije stanja deteta korigovao i sam program.

    Projekat bi bio praćen medijskom kampanjom: izrada flajera, brošure, internet stranice i putem kontakata sa raznim medijskim kućama kako bi se terapijsko jahanje kao potpuno inovativni oblik habilitacije i rehabilitacije što više približio našoj javnosti.

    Partnerska organizacija sa kojom bi bio realizovan projekat je Konjički Klub Petras iz Petrovaradina. Evaluacija uspešnosti tretamana bi bila vršena na svaka tri meseca od strane koordinatora projekta koji na kraju projekta podnosi donatorima finansijski i narativni izveštaj.

    Vreme predviđeno za realizaciju projekta je godinu dana.


    Koordinator projekta:
    Daniela Tamaš, defektolog


    - Otvoren krug / Petras


    ~

    ZAJEČAR




    Kampovi hiporehabilitacije Kampovi hiporehabilitacije u organizaciji U.G. "Otvoreni krug" Pančevo, U.G "RIME" Zaječar, konjičkog kluba "Kremen" Pančevo i konjičkog kluba "Timok" Zaječar u toku proleća, leta i jeseni 2009. godine.

    Saradnja između ovih partenerskih organizacija je započela obukom za realizaciju programa hiporehabilitacije (na osnovu akreditovanog programa hiporehabilitacije od stane Republičkog zavoda za socijalnu zaštitu) koju realizuju U.G "Otvoreni krug" i K.K. "Kremen" za članove U.G "RIME" i K.K "Timok".

    Hiporehabilitacija predstavlja dopunu postojećih rehabilitacionih programa, sama terapija doprinosi opštem poboljšanju stanja korisnika kao i većoj uključenosti sa zdravom populacijom.

    Aktivnosti na kampu:

    Programi će biti realizovani u prelepom ambijentu konjičkog kluba "Timok" u Zaječaru

    Programi koji će biti realizovani tokom kampa:

    * Hipoterapija
    * Terapijsko jahanje
    * Sportsko rekreativno jahanje
    * Rad sa defektologom (vežbe psihomotorne reedukacije, kreativne radionice, dramske radionice,likovne radionice, muzičke radionice,)
    * Rad sa fizioterapeutom (kineziterapija, korektivne vežbe,vežbe relaksacije )
    * Rad sa logopedom (govorne vežbe)
    * Rad sa radnim terapeutom (radno angažovanje)
    * Rad sa psihologom
    * Sportske aktivnosti
    * Obilazak turističkih destinacija u okolini


    Za roditelje organizovane psihoterapeutske radionice i mogućnost korišćenje kapaciteta specijalne bolnice za rehabilitaciju Gamzigrad Gamzigradska banja.

    Stručni tim:

    Suzana Ilić - menadžer programa
    Dobrila Jovanović, dipl.defektolog
    Višnja Andrić - trener konjičkog sporta, instruktor terapijskog jahanja
    Jelena Cekić, dipl.psiholog
    Bojan Vukmirović, viši fizioterapeut
    Slavica Rozman - Jović, viši fizioterapeut
    Božica Todorović - profesor fizičkog vaspitanja
    Olivera Stefanović - radni terapeut
    Slađana Čavka - logoped
    Ivan Predić - instruktor jahanja
    Dr. Rade Kostić
    Dr. Ljubiša Volaš
    Volonteri

    Smeštaj za korisnike kampa u hotelu Konj u Zaječaru ili u specijalnoj bolnici Gamzigrad u Gamzigradskoj banji.


    - Otvoreni krug

  2. #2

    Odgovor: Hipoterapija

    Kragujevački psiholog i profesor pokrenuli lečenje jahanjem, u kojoj deci sa posebnim potrebama pomažu konji. Deca oduševljena plemenitim životinjama

    O deci brinu dva instruktora jahanja, medicinski tehničar, lekar, tri pomoćna radnika i četiri volontera.




    Kod kojih bolesti pomaže?

    Hipoterapija pomaže kod ublažavanja simptoma cerebralne paralize, moždanog udara, Daunovog sindroma, iskrivljenosti kičme, poteškoća u učenju, multiple skleroze, strahova, noćnog mokrenja, traumatskih povreda mozga.

    Grupa kragujevačkih entuzijasta u konjičkom klubu "Amigo" sprovodi terapiju u kojoj u pomaganju deci sa posebnim potrebama odlučujuću ulogu ima najplemenitija životinja - konj. Na terapijama nisu odvojena zdrava deca od one koja imaju problema u razvoju, pa se pomaže deci sa posebnim potrebama da se bolje uklope sa vršnjacima.

    Terapija je u konjičkom klubu "Amigo" u naselju Šumarice počela u junu, nakon što je Ministarstvo za rad i socijalnu politiku odobrilo ( ) projekat psihologa i defektologa Snežane Fries-Stankić i profesora srpskog jezika Vlade Čabrića. Dok Snežana, psiholog sa dve decenije iskustva, pomaže maloj Dragani da uzjaše, objašnjava da je reč o hipoterapiji, metodi koja se u Srbiji sprovodi još samo u Pančevu i Beogradu.

    - Hipos na grčkom znači konj. Deca jahanjem stiču samopouzdanje i razvijaju sposobnost preuzimanja rizika. Postaju strpljivija, stiču emocionalnu kontrolu i samodisciplinu. Njihovo ponašanje se menja. Imali smo osmoro dece sa Daunovim sindromom koja su došla jako uplašena i sa puno nekontrolisanih pokreta, a otišla smirena. Teško je nekome ko nikada nije jahao objasniti osećaj koji ima jahač kada uhvati ritam sa konjem. Mališanima je pažnja pomerena sa problema na igru i životinju - objašnjava Snežana, uzimajući kovanice po 20 dinara i odlazeći na stazu.

    Dečji drugari, terapeuti-životinje, na terapijama su dve kobile, Orka i Ajša, ali miljenik sve dece ipak je konj Bradoš, tamnobraon lepotan impozantnih gabarita. Za Bradoša kažu da je najpitomije stvorenje na ranču, koje bi i beba mogla da jaše.

    Na ždrebicama Orki i Ajši sede Ivana i Paja. Ivana se smeje i pozira u sedlu. Snežana im prilazi i pod listove na nogama, tik do tela konja, stavlja kovanice. Vlada Čabrić, jedan od pokretača ideje o hipoterapiji u Kragujevcu, objašnjava šta se događa.

    - Deca će jahati jedan krug čvrsto listovima nogu pritiskajući kovanice da ne padnu na zemlju. To je vežba za mišiće nogu. Deca ne znaju da vežbaju, ona se igraju i pokazuju koliko su dobra. Dok klinci sede na konju, pokreti tela životinje slični su onima tokom hodanja, a prilagođavanje pokretima konja i održavanje ravnoteže pomažu razvitku motorike. Dajemo deci različite zadatke: leže na konju, prema napred ili natrag, jašu bez pridržavanja, protežu se i sa leđa konja beru lišće sa krošnji drveća, ubacuju loptu u koš, bacaju obruče na štap - objašnjava Čabrić.

    Mali Paja prilazi ždrebici sa kojom se sprijateljio. Gleda je, smeje se, a onda je ljubi ispod oka. Dok ga upozoravaju da konj nije baš čist, ždrebica Orka Paji uzvraća poljubac. Desetak roditelja, koji čavrljaju ispod drveća u suton, počinju da se smeju. Paja grli ždrebicu. Ivana i dalje pozira u sedlu. Na pitanje novinara da li se plaši konja, odgovara pitanjem:

    - Zašto da se plašim? Ovde sam već drugi put! Mnogo mi je lepo. Jedva čekam da dođem - kaže devojčica odlazeći na konju sa rukama visoko u vazduhu.

    Ljiljana Damjanović, majka jedanaestogodišnje Dragane, koja je prvi razredni nivo u školi "Vukašin Marković", objašnjava da su ove terapije dobro pedagoško sredstvo koje joj pomaže i kod kuće.

    - Dragana je oduševljena. Ovde deca mnogo rade, ali taj odnos koji su za dva, tri dolaska uspostavili sa konjima me fascinira. Ovde ljubav leči - kaže Ljiljana.

    Daleko od srećnih mališana, Snežana i Vlada brinu kako će deci i roditeljima reći da ne mogu da dolaze sve vreme trajanja projekta koji je odobren do januara naredne godine. Tokom projekta, kroz terapiju jahanjem mora da prođe određeni broj dece. Za dva meseca bilo ih je oko 30. Vlada i Snežana smišljaju način da nađu sponzora za nastavak projekta i posle januara, ali im je veća briga kako objasniti deci ako se sve završi tada.

    M.R.

  3. #3

    Odgovor: Hipoterapija

    Fizikalni efekti


    razvoj ravnoteže i osjećaja za simetriju
    Kako se konj kreće jahaču se konstantno remeti ravnoteža i zahtijeva trajno naizmjenično stezanje i opuštanje mišića. Ova vježba angažira i duboke mišića do kojih nije moguće doći uobičajenom fizikalnom terapijom. Trodimenzionalni ritmični pokreti konja slični su pokretima hodanja i uče mišiće nogu i trupa ritmičnim pokretima. Postavljajući jahača u različite položaje na konju, mogu se vježbati različite grupe mišića. Zaustavljanje i ponovno kretanje konja te promjena brzine i smjera pridonose željenom učinku.

    jačanje mišića
    Mišići se jačaju zbog povećane uporabe tijekom jahanja. Iako je jahanje vježba, doživljava se kao užitak te zbog toga jahač ima veću toleranciju i motivaciju za produženje vremena vježbanja.

    poboljšanje koordinacije
    Brži refleksi i bolje motoričko planiranje jahanje konja zahtijeva dobru koordinaciju kako bi se dobio željeni odgovor od konja. Kako konj daje povratne informacije na svaki jahačev
    pokret, lako je vidjeti kad se postupa ispravno. Ponavljanje određenog slijeda pokreta potrebnog za kontroliranje konja ubrzava reflekse i pomaže u motoričkom planiranju.

    rastezanje ukočenih mišića
    Jahanje konja zahtijeva rastezanje mišića aduktora (primicača) bedra. Ovo se postiže istezanjem prije jahanja te početkom jahanja na uskom konju i postepenom prijelazu na šire konje. Gravitacija pomaže rastezanju prednjih nožnih mišića kad jahač sjedi na konju bez stremena. Jahanje sa stremenom u razini peta ili ispod pomaže istezanju Ahilove tetive i mišića lista. Mišići stomaka i leđa se istežu ako se jahača ohrabri na održavanje uspravnog položaja pri jahanju usprkos pokretima konja. Mišići ruke i šake se rastežu tijekom rutinskog vježbanja na konju te tijekom držanja i korištenja uzda.

    popuštanje grčeva (spazama)
    Spastičnost se smanjuje ritmičnim pokretima konja. Toplina konja potiče opuštanje tijela, osobito nogu. Uzjahivanje pomaže popuštanju grčeva mišića ekstenzora (ispružača) nogu. Držanje uzdi pomaže popuštanju grčeva fleksora (savijača) ruku. Mnogi od razvojnih položaja su razvijeni kako bi se otklonili ili smanjili grčevi. Umor također smanjuje grčeve jer dovodi do relaksacije.

    povećana pokretljivost zglobova
    Smanjenjem grčeva povećava se obim pokreta u zglobovima. Obim pokreta se također povećava i poboljšava ponavljanjem penjanja i silaska s konja, postavljanja sedla, timarenjem konja i vježbanjem tijekom lekcija.

    smanjenje abnormalnih pokreta.
    Popuštanjem spazma i povećavanjem obujma pokreta, sprječava se pojava abnormalnih pokreta. Tehnike opuštanja tijekom jahanja također pomažu njihovu sprječavanju.

    poboljšana respiracija i cirkulacija.
    Iako se jahanje ne smatra kardiovaskularnim ( srčano - žilnim ) treningom, kas i galop poboljšavaju i disanje i cirkulaciju.

    poboljšan apetit i probava kao i svi oblici vježbanja, jahanje potiče apetit.
    Probavni sustav je također stimuliran i povećava se učinkovitost probave.

    osjetna integracija
    jahanje stimulira taktilne osjećaje kroz osjet dodira i okolišnih podražaja.

    Sustav ravnoteže se stimulira pokretima konja, promjenama smjera i brzine. Njušni sustav odgovara na brojne mirise u štali i na ranču. Vidni sustav se koristi za kontroliranje konja. Brojni zvukovi potiču uporabu slušnog sustava. Svi ovi osjeti rade zajedno i integrirani su u činu jahanja. Aktivirani su proprioceptori (receptori, prijamnici, koji donose informacije iz mišića, tetiva, ligamenata i zglobova) i poboljšavaju propriocepciju, doživljaj tijela u prostoru.


    Psihološki efekti


    općenito dobro osjećanje
    Vježbanje na svježem zraku u prirodi, izvan bolnice, liječničke ordinacije, terapijskih prostorija i dvorana ili kuće pomaže ljudima da se osjećaju bolje.

    poboljšano samopouzdanje
    Samopouzdanje se stječe usavršavanjem vještine koju obično izvode zdrave osobe. Sposobnost kontroliranja životinje koja je mnogo veća i jača djeluje vrlo povoljno na samopouzdanje. Sudjelovanje u događajima kao što su priredbe i izvedbe povećava osjećaj postignuća.

    povećano zanimanje za vanjski svijet
    Osobama koje dopuštaju bolesti, poremećaju ili invalidnosti da ih ograniči, svijet se svakim danom sve više sužava. Jahanje povećava zanimanje za događaje oko jahača, jahač istražuje svijet s konjem. Čak i vježbanje postaje zanimljivije ako se radi na konju.

    povećano zanimanje za vlastiti život
    Uzbuđenje jahanja, doživljaji i iskustva stimuliraju jahača, potiču ga na razgovor o tome i komunikaciju.

    poboljšane sposobnosti preuzimanja rizika
    Jahanje je rizičan sport. Jahač treba naučiti kontrolirati strah kroz ostajanje na konju, kao i pri pokušajima učenja novih vještina i položaja na konju.

    razvoj strpljenja
    Kako i konj ima mozak, jahač se uči strpljenju dok pokušava izvoditi vještine na konju ako konj ne surađuje. Ponavljanje temeljnih principa jahanja također pomaže razvoju strpljenja.

    emocionalna kontrola i samodisciplina
    Jahač brzo nauči kako jahač bez kontrole znači konja bez kontrole. Vikanje, plakanje i emocionalni ispadi uznemiruju konja, što opet plaši jahača. Jahači uče kontrolirati svoje emocije i prikladno ih izraziti.

    osjećaj normalnosti
    Tijekom usavršavanja vještine za koju se smatra kako je teška i posve zdravim osobama, jahač se osjeća normalnim.

    povećanje kontrole
    Jahač počinje doživljavati kako ima sve veću kontrolu nad svojim životom i svijetom kako se povećava mogućnost kontroliranja konja.


    Socijalni efekti


    prijateljstvo iako jahanje može biti samostalna aktivnost, obično se provodi u grupama.
    Jahači dijele zajedničku ljubav prema konjima i zajedničko iskustvo jahanja, što je dobar temelj za gradnju prijateljstva.

    razvoj poštovanja i ljubavi prema životinjama
    Konji zahtijevaju mnogo njege i pozornosti. Jahači se vežu za ove životinje. Razvijaju zanimanje za njih i uče kako se o njima brinuti. Nauče kako na prvo mjesto staviti potrebe konja.

    povećanje iskustva
    Raznim iskustvima povezanim s jahanjem nema kraja. Od samog jahanja pa brige za konja, odlazaka na izložbe i izvedbe, učenja građe konja, jahač neprestano doživljava nova iskustva i raste. Konj također omogućuje jahaču odlazak na mjesta koja su inače nedostupna zbog moguće invalidnosti ili bolesti.

    užitak
    Jahanje je nedvojbeno zabavno. Jahač doživljava uzbuđenje i užitak svaki put kad dođe na lekciju.


    Edukacijski efekti


    učenje čitanja
    Prije nego nauči čitati osoba treba prepoznavati različite oblike, veličine pa čak i boje. Ovo se lakše može naučiti na konju, kroz igru i aktivnosti. Kad je učenje dio jahanja, manji je otpor prema tome. Uporabom znakova postavljenih oko arene mogu se učiti slova te čitanje riječi. Igre koje uključuju riječi i znakove za izlaz, opasnost, stop itd. pomažu učenju važnih vještina uključujući čitanje.

    učenje matematike
    Brojanje se može naučiti brojanjem konjskih koraka, predmeta u areni ili čak konjskih nogu i ušiju. Koncept brojeva se uči uspoređivanjem broja nogu konja i jahača. Zbrajanje i oduzimanje se uče kroz igre bacanja brojem označenih predmeta te dodavanja i oduzimanja brojeva. Učenjem matematičkih koncepta kroz igru smanjuje se otpor prema učenju.

    motoričko planiranje
    Čak i jednostavni zadaci kao držanje i korištenje olovke zahtijeva opsežno motoričko planiranje. Znati što dolazi prvo u rasporedu događanja važan je dio provođenja svih aktivnosti. Te i druge vještine uče se tijekom jahanja kroz uporabu prepreka i mnogih drugih igara i aktivnosti.

    poboljšana oko-šaka koordinacija
    Koordinacija između oka i šake je važna za vještine kao što je pisanje. Ove se vještine mogu naučiti u aktivnostima i igrama terapijskog jahanja.

    vidna/prostorna percepcija
    Vidna i prostorna percepcija jest naša svijest o obliku i prostoru i naše razumijevanje povezanosti među oblicima u okolišu. Ovdje je uključena usmjerenost (razlikovanje lijevog od desnog); prostorna percepcija (razlikovanje objekata koji su po obliku slični, ali prostorno različiti, npr. h i b; percepcija oblika (npr. razlikovanje h i m), prepoznavanje likova (razlučivanje lika od pozadine) i vidna sekvencijalna memorija (kao pamćenje simbola u posebnom slijedu ili uzorku). Postavke čitanja i matematike uključuju vidno-prostornu percepciju. Vidno-prostorna percepcija se poboljšava kao prirodan rezultat kontroliranja konja. Za poboljšanje ovog područja mogu se raditi dodatne vježbe.

    diferencijacija
    Jahač uči diferencirati (razlikovati) značajne od beznačajnih podražaja iz okoliša. Poboljšanje ovog područja nastupa kad jahač nauči obratiti pozornost na konja i stvari koje mogu utjecati na konja.


    Za koga?

    Ne postoji tipičan polaznik terapijskog jahanja. Većinom su to djeca, ali mogu biti i odrasli svih dobi koji imaju fizička oštećenja od celebralne paralize, multiple skleroze, mišićne distrofije, traumatskog osštećenja centralnog nervnog sistema, spina bifida, paraplegija, ima vizualne ili slušne smetnje, to su neprivilegirana djeca s posebnim potrebama, djeca s mentalnom retardacijom, smetnjama u učenju, Down sindromom, autizam,ili neke druge dijagnoze i stanja, urođena ili stečena - indikacija su za korištenje programa terapijskog jahanja. Program prilagođenog konjaništva za osobe s posebnim potrebama nudi mogućnosti popuštanja spazama, reguliranja hipotonijskih stanja, razvoj simetralizacije i balansa, poboljšanje motoričkih sposobnosti, ali i razvoj samopouzdanja i komunikacijskih sposobnosti, koncepta pozitivnog prihvaćanja stvarnosti emocionalne inteligencije i socijalnih vještina...

    Cilj terapije je unaprijediti kvalitetu življenja osoba s posebnim potrebama kroz izvanredne učinke terapijskog jahanja dijeleći znanje, iskustvo i inspiraciju, te unaprijediti odnose među ljudima s ostatkom živog svijeta.

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •