Arsen Dedic - Strana 3
Strana 3 od 3 PrvaPrva 123
Prikaz rezultata 31 do 43 od ukupno 43

Tema: Arsen Dedic

  1. #31

    Odgovor: Arsen Dedic

    Kuća pored mora


    Raznesene valima i vjetrom
    tu su tople ruševine ljeta
    na rubu napuštenog mora
    i jednog izgubljenog svijeta

    Ničeg nema, ničeg nema
    od tebe, od mene

    Ostala je samo prazna kuća
    malo stvari ljetovanja nešeg
    na stolu novine još leže
    sa nekim datumima jula

    Naša ljubav sad se ruši
    kao pješčana kula
    Al još sam uvijek ovdje
    još zagledan u more
    na vratima vile
    u kojoj tuga spava
    a kiše su se slile
    u cvjetove agava
    i ljetu je kraj

    Od vremena poezije i mira
    ostala je samo prazna kuća
    u noći okrenuta moru
    sad čeka ljubavnike nove

    Ničeg nema, ničeg nema
    od tebe, od mene, u njoj
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  2. #32

    Odgovor: Arsen Dedic

    Okus soli
    (Sapore di sale)

    Sa okusom mora, sa okusom soli,
    na usnama zarkim, u kosi i kozi,
    ti si dosla iz vode, da se pruzis kraj mene,
    dosla si tu, pracena suncem…

    U okusu mora, u okusu soli,
    ti nosis gorcinu svih onih stvari,
    sto sam volio davno i izgubio negdje,
    svega onog sto traje daleko od nas…

    Ovo vrijeme i dani, sto prolaze lijeno,
    ostavljaju okus soli na usni
    ti skaces u vodu, pa me ostavljas samog,
    tu na pijesku i suncu, da te ponovno gledam…

    A kada se vratis, ja te pustim da padnes,
    u narucaj pijeska, i u moje ruke,
    a onda te ljubim, sa okusom mora,
    sa okusom soli, i okusom sna…

    Gino Paoli, prepevao Arsen Dedic 1964. g.


    Sapore di sale

    Sapore di sale, sapore di mare
    che hai sulla pelle, che hai sulle labra
    quando esci dall'acqua e ti vieni a sdraiare
    vicino a me, vicino a me.

    Sapore di sale, sapore di mare,
    un gusto un po' amaro di cose perdute,
    di cose lasciate lontano da noi
    dove il mondo č diverso, diverso da qui.

    Il tempo e dei giorni que passano pigri
    e lasciano in bocca il gusto del sale,
    ti butti nell'acqua e mi lasci a guardarti
    e rimango da solo nella sabbia e nel sole.

    Poi torni vicino e ti lasci cadere
    cos nella sabbia e nelle mie braccia
    e mentre ti bacio sapore di sale,
    sapore di mare, sapore di te.

    Opet sam ti u kafani, mene bez nje ništa nema
    Tu su moje lude noći, nikad nisam u samoći,
    Hej kafano, moja rano...
    Samo na www.VojvodinaCafe.rs - Muška kafana,
    Bircuz koji radi 25 sati dnevno!

  3. #33

    Odgovor: Arsen Dedic

    ŠTO JE PJESMA MENI

    Obara me s vlasti, zahtijeva istinu,
    U spaljenom suknu i u nižem činu,
    U zoru me vodi pred streljački stroj -
    Što je pjesma meni i što sam ja njoj,
    I što sam ja njoj?

    Da grizemo skupa ljuti hljeb samoće,
    A brnistra gori, eksplodira voće,
    Iza mojih leđa kreće Sunčev konvoj -
    Što je pjesma meni i što sam ja njoj,
    I što sam ja njoj?

    Da poričem bolje, a biram takvog druga,
    Zmija ispod srca i nevjerni sluga,
    Da će me povesti i u izgubljen boj -
    Što je pjesma meni i što sam ja njoj,
    I što sam ja njoj?

    Na silu je pratim, idem slijepom prugom,
    Ne trebamo nikom, samo jedno drugom,
    Na ukletom brodu, na plovidbi zloj -
    Što je pjesma meni i što sam ja njoj,
    I što sam ja njoj?
    Боље је наставити да пијеш, него престати кад не треба.

  4. #34

    Odgovor: Arsen Dedic

    TAMO DA PUTUJEM



    U slutnji, u čežnji daljine, daljine,
    u srcu, u dahu planine, planine

    Malena mjesta srca moga,
    spomenak Brača, Imotskoga

    I bljesak slavna šestopera,
    I miris, miris kalopera

    Tamo, tamo da putujem,
    tamo, tamo da tugujem.

    Tamo, tamo da putujem,
    tamo, tamo da tugujem.

    Da čujem one stare basne,
    da mlijeko plave bajke sasne

    Da više ne znam sebe sama
    Ni dima bola u maglama

    Tamo, tamo da putujem,
    tamo, tamo da tugujem.

    Tamo, tamo da putujem,
    tamo, tamo da tugujem.



  5. #35

    Odgovor: Arsen Dedic

    Amigo

    Noćne šetnje zimskim gradom, nepomično vrijede
    Ostaju nedovršene, naše vječne teme
    Gluho svijetlo na raskršću, pornografski kino
    Sa strahom smo okusili, i vodu i vino

    Amigo aha, amigo,
    Amigo, aha amigo

    Svi bi htjeli da si s njima, daleko od mene
    Među nama otpočetka, politika žene
    Ja sam na to navikao, biti protiv sviju
    Ja neću s ovog mjesta, dok nas glasi biju

    Amigo aha, amigo,
    Amigo, aha amigo

    Nekad smo se rastajali, putovali dugo
    Voljeli smo mnoge ali, to je nešto drugo
    Trošili smo život skupa, i skromno i sjajno
    Ti si skoro sve što imam, jedino trajno

    Amigo aha, amigo,
    Amigo, aha amigo
    Amigo aha, amigo,
    Amigo, aha amigo
    Amigo, amigo
    "All I got is a red guitar, three chords, and the truth."

  6. #36

    Odgovor: Arsen Dedic

    Na temi o Brelu ili ovde, svejedno...



    "Brel je najveći.

    Oni koji su ga odbijali na nebrojenim audicijama dali su mu poslije života trg, jednu stanicu Metroa, više škola i muzej.

    U Muzeju Brel, u kojem se čuvaju i njegove šansone pjevane na svjetskim jezicima, čuvaju se i moja dva skromna tonska zapisa, koja sam pjevao i prepjevao na hrvatski.

    Poslala mi je pisamce kćerka France Brel i zahvalila.

    Brel je rekao bez Treneta

    (koji je od prvih koji je

    artikulirao umjetničku

    šansonu) svi mi šansonjeri

    bili bismo danas trgovački

    putnici.

    Rođen je '29, prestao je

    pjevati u 39-oj i u 49-oj

    otišao. Na istom je groblju uz

    Gaugina (sa svojim

    prijateljem u vječnosti).

    Bulat je rekao trenutnoj boli, drugovi,

    nemojmo se dati."




    Pjesma umirućeg


    Emile, zbogom, vjerni moj

    Bili smo skupa još u desetoj

    Vječno se penjali na brijeg

    Tu se spremali za bijeg

    Al' preko svega padne snijeg

    Emile, teško je u smrt

    Kad ptica pjeva i kad cvate vrt

    I zgodne djevojke su svud

    Ti im naplati za moj trud

    Zagrli njih i bit ću tu

    Bješe noć, bješe dan

    A oko nas vječni sjaj

    Ali pjesma i vino pripremali su kraj

    Ne taji, oče, nek se zna

    crna sam ovca za vas bio ja

    Uzalud učio sam to:

    Što je dobro, što je zlo

    Što visina a što dno

    Znaj, oče, teško je u smrt

    Kad ptica pjeva i kad cvate vrt

    I djeca igraju se svud

    Ja više nisam znao kud

    Zagrli njih i bit ću tu

    Bješe noć, bješe dan

    A oko nas vječni sjaj

    Ali pjesma i vino pripremali su kraj

    Zbogom, Franoise, dobra i zla

    Čitav si život mene varala

    Opraštao sam svaki put

    Ljubavnik tvoj je meni drug

    Ti si mu vraćala moj dug

    Zbogom, al' teško je u smrt

    Kad ptica pjeva i kad cvate vrt

    I sav po proljeću je zrak

    Sada te ljubit' može svatko

    Al' me se čuvaj dok je mrak

    Bješe noć, bješe dan

    Al' sudbina mi je ta

    Mogu dohvatit zvijezde

    Tek one s morskog dna

    Jacques Brel

    Prepev - Arsen Dedić

    Matica Hrvatska

  7. #37

    Odgovor: Arsen Dedic

    Ostatak pesama sa albuma "Provincija"


    MORNARSKI KAPUT


    Nanana nana nana
    Nanana nana nana
    Nanana nana nana
    Nananana

    Kad sam u starom mornarskom kaputu
    Ja nisam s vama
    Nego u društvu pijanih mornara
    I lučkih dama

    Kad sam u starom mornarskom kaputu
    A noć je, zima
    U njemu davno sakupljene vječne
    Topline ima

    Kad idem glavnim trgom i pijem u expresu
    Ja pratim tople zvijezde na putu za Odesu
    Kad zasipa me kiša i snjegovi gusti
    Srce je u Marseilleu, a duša u Famagusti

    Nanana nana nana
    Nanana nana nana
    Nanana nana nana
    Nananana

    Kad sam u starom mornarskom kaputu
    Sred velegrada
    Znaju nas svi i po njemu se vidi
    Da tu ne spadam

    Kad sam u starom mornarskom kaputu
    Ja se ne bojim
    Od noćnog vjetra, studeni, samoće
    U njeg se sklonim

    Kad idem glavnim trgom i pijem u expresu
    Ja pratim tople zvijezde na putu za Odesu
    Kad zasipa me kiša i snjegovi gusti
    Duša je u Marseilleu, a srce u Famagusti

    Nanana nana nana
    Nanana nana nana
    Nanana nana nana
    Nananana

    Nanana nana nana
    Nanana nana nana


    ZBOGOM

    Sve smo jedno drugom rekli što se moglo reći,
    Svud oko nas razasute potrošene riječi.
    Samo jedna prešućena ugasnuti neće,
    Ona kao prvi puta ponovo zapeče...

    Zbogom, zbogom...
    Ti ćeš vlakom, ja ću brodomzbogom..
    Zbogom..zbogom

    Sve smo jedno drugom rekli, već se jasno vidi
    Kako ljubav troši riječi kao more hridi.
    Samo jedna prešućena koja nam ne laže,
    Kad sve druge nisu ništa tad se ona kaže...

    Zbogom, zbogom
    Ti ćeš vlakom, ja ću brodom...zbogom..
    Zbogom..zbogom



    GITARA

    Što sve nismo skupa prošli
    Otkad sami smo na svijetu,
    Al' još uvijek ti me čekaš
    U kuhinji, na krevetu.

    Tebi odam svoje tajne
    I pred tobom skinem masku,
    Dok te stišćem kao ženu,
    Kao utopljenik dasku.

    Ovdje nemam nikog svoga, niti druga, niti brata,
    I još mogu samo tebi stavit ruku oko vrata.

    Ja ti nešto moram reći -
    Sve si ljepša, divno stariš,
    Mada s mukom godinama
    Probisvijeta jednog hraniš.

    Otjerani sa svih strana,
    Često mijenjamo adresu,
    Ja te svuda sobom nosim
    U kutiji ko u lijesu.

    Ovdje nemam nikog svoga, niti druga, niti brata,
    I još mogu samo tebi stavit ruku oko vrata.

    Popili smo koju više,
    Hajd'mo kući, moja stara,
    Ulicom ko zaručnici,
    Jedan čovjek i gitara.


    UNA

    Noćni gradovi pusti
    Mora bez svjetionika
    Ja sam živio vječno
    Strogi život vojnika

    Od početka oluja
    I samoća i zima
    Al sam sabrao jedva
    Ovo malo što imam

    Una, Una
    Ja sam najgore škole prošao
    Gledam drukčije svijet
    Ja ustvari i nisam imao nikad
    Dvadeset pet, tvojih dvadeset pet

    Niti svjetla na licu
    Niti suze u oku
    Ko je prešao jednom
    Vodu tamnu duboku

    Ne bih mogao opet
    Da me ruše i dižu
    Ja te voljeti ne smjem
    Mene godine stižu

    Una, Una
    Ja sam najgore škole prošao
    Gledam drukčije svijet
    Ja ustvari i nisam imao nikad
    Dvadeset pet, tvojih dvadeset pet

    Una, Una
    Ja sam najgore škole prošao
    Gledam drukčije svijet
    Ja ustvari i nisam imao nikad
    Dvadeset pet, tvojih dvadeset pet

    Una, Una
    Ja sam najgore škole prošao
    Gledam drukčije svijet
    Ja ustvari i nisam imao nikad
    Dvadeset pet, tvojih dvadeset pet

    ZAGREB I JA SE VOLIMO TAJNO

    Zagreb i ja se volimo tajno
    Dok drugi svoje ljubavi kliču,
    Sastajemo se godinama
    Pod velom noći, negdje na Griču.

    Zagreb i ja se volimo tajno
    U tuđoj sobi uz glazbu kiše,
    On meni bezbroj poklona daje,
    A ja mu nekad pjesmu pišem.

    On drukčije voli neke druge,
    Veže ga mnogo starih veza,
    Pa mora ljubav za me kriti,
    A nisam ni ja bez obaveza !

    Zagreb i ja se volimo tajno,
    Sve želim reći, al se bojim :
    - Njegovi ne bi sretni bili,
    A možda ne bi niti moji.

    On drukčije voli neke druge,
    Veže ga mnogo starih veza,
    Pa mora ljubav za me kriti,
    A nisam ni ja bez obaveza !

    Zagreb i ja se volimo tajno
    Bez pisama i razglednica,
    Mi smo ko slavni ljubavnici
    Iz zavađenih porodica.

    Zagreb i ja

  8. #38

    Odgovor: Arsen Dedic

    Intervju je malo stariji ali nista ne mari...

    Blic intervju: Arsen Dedić (70), slavni hrvatski šansonjer i kantautor, odmah po izlasku iz bolnice nakon teške operacije na oku koja ga je spasla slepila, ekskluzivno za „Blic“ govori o tome šta mu, uprkos čestim i ozbiljnim zdravstvenim problemima, daje snagu da se bori i ide napred.

    Uskoro, 29. aprila, imaće i koncert u dvorani „Lisinski“ u Zagrebu. Tvrdi da će pevati ma u kakvom zdravstvenom stanju bio i dirljivo kaže: „Gledaću publiku jednim okom, ali celim srcem.“

    - Dobro sam. Eto, još jedna zdravstvena nedaća je iza mene. Operacija na oku je bila neizbežna, jer bih u suprotnom oslepeo. Stalno neki zdravstveni problemi, a taman sam pomislio da nakon presađivanja jetre, pre četiri godine, neću tako često biti u društvu lekara. (smeh) Ali, biću ja opet dobro, lepo se oporavljam - priča sa bezgraničnim optimizmom u glasu ovaj veliki eksjugoslovenski umetnik.
    Na pitanje u čemu nalazi snagu da ide dalje i bori se sa nedaćama, kaže kroz smeh:

    Na pitanje kada ćemo ga videti u Beogradu, kroz uzdah priča.

    - Nemam snage sada da držim koncerte. Još se oporavljam. Evo, i nastup u Parizu sam otkazao iako su već izlepljeni plakati. Ja imam 70 godina, iako mi mnogi ne bi dali. A ne bih ni uzeo, pravo da vam kažem. (smeh) Dok ne dođem u Srbiju da se vidimo, tu je moj novi album „Rebus“ sa 15 novih pesama. Svaki estradni kičar za svaku svoju novu ploču kaže da je najbolja u karijeri, pa tako i ja. Stvarno je najbolja - priča Arsen i dodaje da će se, iako album još niko nije izdao za Srbiju, verovatno pojaviti i ovde.

    - Pojaviće se ispod žita, kao i svaki drugi. Ljudi štampaju i prodaju moje albume, a niko me ni telefonom ne pozove da me išta pita. A i moja porodica, verovali ili ne, živi od novca, mada Gabi i ja uglavnom živimo od ideala.

  9. #39

    Odgovor: Arsen Dedic

    Ima, a ne zna (duet Petar Grašo)

    Ima, a ne zna
    grob u meni
    i križ od ruku
    raširenih

    Ima, a ne zna
    kavez i pticu
    anđele dobre
    na svom licu

    Ima, a ne zna
    ne zna, a ima
    pčele u ruci
    i što bi s njima

    Ništa ne sanja
    ništa ne želi
    zelena jedra
    oblaci bijeli

    Spaljena trava
    polje maka
    pod grlom trnje
    ožiljaka

    Ima, a ne zna
    i neće znati
    kad jednom ode
    da se vrati

  10. #40

    Odgovor: Arsen Dedic

    Arsen Dedić - Vera Pavladoljska

    Udvarao sam se nepoznatoj devojci
    U kanjonu Tare kod Kolasina
    Govorio istine na svim jezicima
    Zario i palio da ih poveruje
    A secao sam se
    Da si mi najkrupnije lazi verovala
    Vera Pavladoljska

    Pevao je slavuj sa grlom grlice
    U zavicaju me jedno drvo na te podsecalo
    Hvalio sam se da si luda za mnom
    Cela plaza da ti se uzalud udvara
    Kako te teram da ides iz glave
    I kako neces
    Vera Pavladoljska

    Ronio u najdublje bezao u sume
    Da te glasno zovem da niko ne cuje
    Bio sujeveran - molo prolaznike
    Da te ne zamisljaju da te ostave na miru
    Ceznuo da ceo dan prolazis kraj mene
    A da se ne okrenem
    Vera Pavladoljska

    Po nevremenu ja sam lovio na ruke
    Med zlatnih meridijana u vodi
    Opisivao oci jedne zene mesec dana
    U vozovima bez reda mnoge saputnice
    Ubedio da su mi sve sto imam u zivotu
    Misleci na tebe
    Vera Pavladoljska

    Slovoslagaci su srecni dok ovu pesmu slazu
    U mrtvim i laznim jezicima u pogresnim naglascima
    Nekoliko drzava tvrdi da si njina
    Ti si na svoje ime ljubomorna
    Ko ce uhvatiti sjaj samoglasnika
    Koje ptica kuka
    Vera Pavladoljska


    Stihovi Matije Bećkovića
    Poruku je izmenio NSdjanka, 03.05.2009 u 15:06 Razlog: autor

  11. #41

    Odgovor: Arsen Dedic

    Samo Da Ti Noge Nisu Hladne





    Godine su tuzzne, godine su gladne.
    Hajde, stisni se uz mene,
    Samo da ti noge nisu hladne.
    Godine su puste, godine su gadne.
    Hajde, stisni se uz mene,
    Samo da ti noge nisu hladne.

    Tako, blizze, blizze, tako nastavi,
    Charapice nocas slobodno ostavi,
    Ne znam kud bih i ne znam shto hocu,
    Siguran u jedno - ne trpim hladnocu.

    Godine okrutne, godine paradne,
    Hajde, stisni se uz mene,
    Samo da ti noge nisu hladne.

    Godine su tuzzne, godine su gadne.
    Hajde, stisni se uz mene,
    Samo da ti noge nisu hladne.
    Godine su puste, godine su gladne.
    Hajde, stisni se uz mene,
    Samo da ti noge nisu hladne.

    Tako, blizze, blizze, tako nastavi,
    Charapice nocas slobodno ostavi,
    Ne znam kud bih i ne znam shto hocu,
    Siguran u jedno - ne trpim hladnocu.

    Godine okrutne, godine paradne,
    Hajde, stisni se uz mene,
    Samo da ti noge nisu hladne.

  12. #42

    Odgovor: Arsen Dedic

    Vishnja Sa TashmaJdana 1968 .... i Neda Arneric sa 15 ljeta .....
    a on peva ..... naJbolje .... kao nikada do tada .... kao uvek .... kao i sada ....





    Odabrat Cesh Gore


    Odabrat cesh gore
    Od dva srca koja ti se nude
    Odabrat cesh, uvijek gore dane puteve i ljude
    Odabrat cesh gore
    I tvoje ochi mada suza pune
    Odabrat cesh radije neizvjesnost
    Tamnu stranu lune
    Odabrat cesh uvijek gore
    Od zzivota ispred tebe
    I radicesh opet protiv
    Kada budesh radila za sebe
    Odabrat cesh gore
    A krivicu ostavicesh nama
    Jer ti, ti ne vidish niti
    Da mogucnost odabiresh sama.....

  13. #43

    Odgovor: Arsen Dedic

    Arsen Dedić - Moderato Cantabile
    Rijeka donosi jesen
    dugo umire grad
    i u nama toliko ljeta
    mi smo siročad svijeta

    Reci dali ćeš noćas
    moći ostavit sve
    svoju kuću
    navike ljude
    i poći a neznati gdje

    Neka svi mržnjom isprate nas
    ali draga život čeka
    sad je čas
    čitav svijet
    biće tvoj novi dom
    neka kažu avantura je to

    Nikad žaliti nećeš
    svoje stvari ime i grad
    i u hladnoj sobi hotela
    bićes slobodna sad

    Neka svi mržnjom isprate nas
    ali draga život čeka
    sad je čas
    čitav svijet
    biće tvoj novi dom
    neka kažu avantura je to

    Duga očajna kiša
    magla zastire grad
    nekim putem
    tijesno kroz jesen
    nas će odvesti vlak

    O da! Čuda su moguća,ako dovoljno jako veruješ u njih

Strana 3 od 3 PrvaPrva 123

Slične teme

  1. Arsen Dedić
    Autor memento u forumu Jugoslovenska poezija
    Odgovora: 7
    Poslednja poruka: 10.06.2016, 18:26
  2. Solarijumi štetni kao arsen i bojni gas
    Autor goldie u forumu Lepota
    Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 01.08.2009, 11:37

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •