Simbolika biljnog sveta
Prikaz rezultata 1 do 10 od ukupno 10

Hybrid View

Prethodna poruka Prethodna poruka   Sledeća poruka Sledeća poruka
  1. #1

    Simbolika biljnog sveta

    Biljke su od vajkada čoveku služile u razne svrhe. Naravno, prvenstveno su korišćene u ishrani ali one su od davnina i neizostavan deo raznih običaja i rituala. Mogu se naći na drevnim crtežima svih naroda. Razlog za ovo je što je svaka biljka simbolizovala neku osobinu, pojavu ili osobu. U Indiji, to je lotos, u Japanu trešnjin cvet, kod nas, hrast je jedna od najsimboličnijij biljaka, dok su se Kelti koristili imelom. A da li smo se ikad zapitali zasto bas hrast? Sta simbolizuje bosiljak? Zasto ljiljan? Znate li nesto o biljkama kao simbolima kod razlicitih naroda?

    Ja sam naletela na veoma interesantnu knjigu Endru T. Kamings, Sve o simbolima, koja između ostalog govori i o tome, pa vam prenosim deo.



    Isn't it funny how day by day, nothing changes, but when you look back, everything is different?
    C. S. Lewis

  2. #2

    Odgovor: Simbolika biljnog sveta

    Hrast



    Hrast simbolizuje snagu, zaštitu, snagu, otpornost, čvrstinu, istinu, čoveka i ljudsko telo. Uglavnom se povezuje sa božanstvima groma i samim gromom, kao i nebeskim božanstvima i božanstvima plodnosti i stoga može prestavljati i vatru i munje.

    U indijanskoj tradiciji, hrast je posvećen majci Zemlji.U keltskoj, posvećen je Dagdi, tvorcu, i smatra se svetim drvetom. U kineskoj simbolici hrast označava muževnost ali i slabost u snazi, koja se opire životnim promenama i konačno se lomi na oluji, kao suprotnost vrbi i bambusu –snazi u slabosti – koji se gipko povija na vetru i preživljava.

    U hrišćanskoj simbolici, hrast je simbol Isusa kao snage u vremenima teškoća i nemira. On predstavlja postojanost u veri i vrlinama. U tradiciji druida, on je sveto drvo zajedno sa belom imelom, koja na njemu raste i označava ženski princip. U grčko-rimskoj kulturi, hrast je bio posvećen Zevsu, odnosno Jupiteru. Jupiterovo venčanje sa boginjom hrasta, Junonom, slavilo se svake godine u hrastovom gaju, a učesnici te proslave su na glavama nosili vence od hrastovog lišća. Isti takav venac su dodeljivali kao nagradu za spasavanje nečjeg života i kao znak pobede u Pitijskim igrama. Hrast simolizuje Kibelu i Silvana. Darije su bile hrastove nimfe. U jevrejskoj simbolici, zaveetna arka je bila načinjena od hrasta. U skandinavskoj i tevtonskoj (germanskoj) tradiciji hrast je Torovo drvo života a posveceno je i Donaru. Hrastovi gajevi su bili mesta gde su se održavali germanski rituali i ceremonije.

    Maslina



    Maslina predstavlja mir, besmrtnost, plodonosnost, brak, plodnost i obilje. Maslinova grančica, naročito kad je nosi golubica, izrazit je simbol mira i Zlatnog doba. Bila je nagrada u trci Mesec-devica, paralelno jabuci koja se dodeljivala pobedniku trke Sunce-mladić. Maslinovo drvo je sedište mira i simbol meseca.

    U grčko-rimskoj kulturi, maslina predstavlja dostignuce i mir. Drvo masline na Akropolju živelo je život i sudbinu ljudi. Bilo je simbol Zevsa, odnosno Jupitera kod Rimljana, Atine/Minerve, Apolona/Kibele. Na početku istorije grada Atine, kada su dva božanstva, Apolon i Atina, želeli da budu njegovi zaštitnici, Atina je pobedila u takmičenju čudima kada je učinila da iz slane vode, koju je Apolon pokrenuo iz stene, izraste maslina.

    U jevrejskoj simbolici, maslina je moć, lepota i bezbedno putovanje. U kineskoj, ona je spokoj, trajnost, ljubaznost, delikatnost i osećajnost.

    U hrišćanskoj tradiciji, maslina se smatra plodom crkve, verom pravednika i mirom. Anđeo Gavrilo se prikazuje kako nosi maslinovu grančicu kada Bogorodici objavljuje začeće Isusa.


    Akacija



    U zemljama Mediterana, akacija simbolizuje zivot, besmrtnost, platonsku ljubav i povlacenje. Posto ima i bele i crvene cvetove, ona simbolizuje i zivot i smrt, smrt i ponovno radjanje. Trnje akacije predstavlja zrake polumeseca.

    U staroegipatskoj kulturi, akacija je bila solarno drvo koje je oznacavalo ponovno rodjenje, vecni zivot, inicijaciju i nevinost. Predstavljala je Neit, smatrala se svetim drvetom, sa svojim belim i crvenim (ruzicastim) cvetovima povezanog sa svetim principom crveno-belog.

    U jevrejskoj tradiciji, akacija je drvo koje je posveceno hramu. Predstavlja zivot moralnosti i nevinosti. U hriscanskoj tradiciji takodje predstavlja oznacava zivot moralnosti.


    Bosiljak



    Ovo je biljka koja se koristila tokom sahrana i pogrebnih obreda. Smatrana je biljkom koja je povoljna za mentalne procese jer podstice i prociscava misli.


    Jabuka



    Pošto je potpuno okrugla, jabuka predstavlja potpunost, apsolutnost i jedinstvenost, nasuprot mnoštvu koje predstavlja nar. Takođe je simbol zemaljskih strasti ili zadovoljstva usled ove vrste strasti.

    Neobjašnjivo, jabuka je u hrišćanskom svetu postala simbol ploda sa drveta znanja, iako u spisima za to nema osnove (jer se plod sa ovog drveta opisuje kao ‘plod’, bez ikakve naznake o prirodi tog ploda). Shodno tome, jabuka je postala simbol strasti prema materijalnom, nasuprot božanskoj zapovesti koja je zabranjivala da se ona jede. Stoga, ona predstavlja i znanje i žeđ za njim. Uz ovo značenje koje, kao što je navedeno, nje zasnovano na zapisima nego pre na nekoj vrsti tumačenja, jabuka simbolizuje i ljubav, plodonosnost, veseo duh, nebesnost, ali i prevaru i smrt – kao što se može videti u okviru priče o Rajskom vrtu.

    Moguće je da pjava jabuke kao rajskog voća potiče od činjenice da je ona bila zabranjeno voće Zlatnog doba. Tokom tog perioda, ona je bila plod sa drveta života, koje je svoje rumenilo davalo bogovima. I u keltskoj tradicijij jabuka ima slično značenje. Ona je voće onoga sveta. Takođe predstavlja plodnost i brak. Svečanost jabuke – Svi sveti – označava smrt stare godine.

    Kao jabuka Esperida (Esperide = čuvarke drveta sa zlatnim jabukama, koje je Gea poklonila Zevsu i Heri prilikom venčanja) i voće iz Frejinog vrta, ona simbolizuje besmrtnost. U različitim kulturama ponuditi nekome jabuku znači izjaviti mu ljubav. Kao i pomorandžin cvet, koji označava plodnost, i cvet jabuke se koristi da se ukrasi mlada. U kineskoj tradiciji, jabuka označava mir, saglasje i sporazum.

    U hrišćanstvu postoji ambivalentan stav prema jabuci kao simbolu. S jedne strane ona je voće iskušenja i greha koji je vodio čovekovom padu; s druge, kada je prikazuju uz Isusa ili Bogorodicu, simbol je novog čoveka i iskupljenja. Majmun sa jabukom u ustima označava pad, tj. proterivanje iz raja.

    U starogrčkoj tradiciji, jabuka je posvećena Veneri kao ljubav i strast, simbol braka i bračne ponude. Jabukovo drvo se povezje sa zdravljem i besmrtnošću i posvećeno je Apolonu. Jabukov cvet je kineski simbol mira i lepote.



    Slama



    Slama predstavlja prazninu, pustaru, jalovost, smrt, bezvrednost, manjakavost kao i prolaznost i nestalnost.


    Endru T. Kamings, ‘Sve o simbolima’
    Poruku je izmenio Cecara, 15.07.2009 u 09:18 Razlog: greska
    Isn't it funny how day by day, nothing changes, but when you look back, everything is different?
    C. S. Lewis

  3. #3

    Odgovor: Simbolika biljnog sveta

    U religijskoj simbolici, kod nas, hrast se smatram mushkim principom iako je rodno drvo. Njegov pandan u zhenskom svetu bila bi lipa.
    Zato je drvo Zapis uglavnom hrast ili lipa..
    Never lie to someone that trusts you. Never trust someone that lied to you.

  4. #4

    Odgovor: Simbolika biljnog sveta

    Ne bih da pametujem ali akacija nije bagrem! Naime bagrem je vrsta iz Kanade, doneta pre nekih 300 godina u nase predele...

    Akacija je po meni jedna africka vrsta koja ne trpi kontinentalnu klimu.
    Gospodine, vase dete se plazi na mene!

  5. #5

    Odgovor: Simbolika biljnog sveta

    @biterlemon

    Znam da se na engleskom 'bagrem' kaze 'acacia'. Isto tako, kad sam bila u Turskoj, videla sam da su njihove ulice prepune nekog drveca za koje su mi rekli da je 'acacia' ali ne lici na nas bagrem.





    Bagrem

    Bagrem: (lat. Robinia pseudoacacia)

    Sistematika
    carstvo: Plantae
    razdeo: Magnoliophyta
    klasa: Magnoliopsida
    red: Fabales
    porodica: Fabaceae
    podporodica: Faboideae
    tribus: Robinieae
    rod: Robinia

    ~~~~~~~~~~



    Acacia greggii


    Akacija
    : (lat. Acacia)

    Sistematika
    carstvo: Plantae
    razdeo: Magnoliophyta
    klasa: Magnoliopsida
    red: Fabales
    porodica: Fabaceae
    podporodica: Mimosoideae
    tribus: Acacieae
    rod: Acacia

    Mora se priznati da su akacije mnogobrojne. Dok su neke vrlo slicne bagremu, neke vrlo malo lice. Mimoza recimo pripada akacijama. Trazeci sve ovo, naisla sam da negde za bagrem pise da mu je drugo ime 'akacija'.
    Poruku je izmenio Cecara, 15.07.2009 u 09:20
    Isn't it funny how day by day, nothing changes, but when you look back, everything is different?
    C. S. Lewis

  6. #6

    Odgovor: Simbolika biljnog sveta

    Bambus



    Bambus označava gracioznost, savitljivost, sposobnost da se čovek povije koliko je potrebno ai i da pri tom zadrži svoju jačinu, elastičnost, dobru sposobnost reprodukcije, dugotrajno prijateljstvo, dugovečnost, stariju alo snažnu osobu, čitavu osobu koja se savija pri oluji a onda ispravlja, snažna i hrabra, kada oluja prođe.

    U kineskoj kulturi, bambus predstavlja dugovešnost, pobožnost, očuvanje tradicije kroz generacije, kao i zimsko doba, zajedno sa drvetom šljive i borom kao tri zimska prijatelja. On je znak i belega Bude, i učenjak koji se drži uspravno ali sa poštovanjem. Bambus sa sedam čvorova označava sedam stupnjeva inicijacije i molitve. Bambus sa vrapcem predstavlja prijateljstvo. bambus sa ždralom predstavlja dugovečnost i sreću. U Japanu, bambus je simbol predanosti i iskrenosti.

    Šljiva



    U kneskoj simbolici, drvo šljive predstavlja zimu, lepotu, dugovečnost, čistotu i život u uzdržavanju. Pošto cveta zimi, predstavlja i snagu, izdržljivost i pobedu.

    U hrišćanskoj simbolici, plod sa drveta šljive ouznačava nezavisnost, odanost i odsustvo vezanosti.

    Bor




    Kao i ostalo zimzeleno drveće, bor je simbol besmrtnosti, večnog života. On označava uspravnost, iskrenost, časnost, jak karakter, vitalnost, plodnost, tišinu i samoću, a dobro je znan i kao falusni simbol. On čuva telo od propadanja, i zato se sadi na grobljima i koristi za izradu kovčega. Šišarka bora simbolizuje vatru zbog svog oblika koji podseća na plamen i takođe je falusni simbol i označava muževnost, plodnost i dobar usud.

    U kineskoj tradiciji bor je hrabrost, lojalnost i posvećenost, dugovečnost, otpornost pred nedaćama i nemirima i čini Konfučijev simbol. U japanskoj kulturi predtavlja dugovečnost. U starogrčkoj kulturi simbol je Zevsa a u vezi je i sa Dionisom, Artemidom i Eskulapom. U Rimu je bor simbolizovao Jupitera i veneru kao pura arbor - "neiskvareno drvo" - i devičanstvo. Povezivan je sa Dijanom i Mitrom. U semitskoj tradiciji, šišarka je simbol života. Označava plodnost, a drvo je posvećeno frogojskom Atiju i njegovoj supruzi Kibeli.

    Endru T. Kamings, Sve o simbolima
    Isn't it funny how day by day, nothing changes, but when you look back, everything is different?
    C. S. Lewis

  7. #7

    Odgovor: Simbolika biljnog sveta

    Smokva



    Drvo i plod smokve simbolizuju život, plodonosnost, napredak i mir. Ponekad se smokvino drvo prikazivalo kao drvo znanja, a spaja u sebi simboliku i muškog i ženskog principa, sa listom koji predstavlja muški princip, ii lingam, i plodom koji predstavlja ženski princip, odnosno joni. Smokvin list označava strast i seksualnost. Plutarh je zapisao: list smokve predstavlja pijenje i kretanje i predpostavlja se da označava muški polni organ.korpa sa smokvama označava plodnost i ženu kao boginju ili majku. U vezi je sa vinovom lozom kao mestom mira i opuštenosti. Zbog oblika svojih plodova, koji nalikuju ženskim grudima, smokva se poistovećuje s njima i ponekad naziva drvetom mnogih dojki.
    U budističkoj tradiciji, smokva je sveto drvo Bodi, pod kojim je Budi dato prosvetljenje. U hrišćanstvu, smokvino drvo ponekad zauaima mesto jabukovog drveta kao drveta poznanja u rajskom vrtu. U grčko rimskoj kulturi, smokvino drvo je posveceno Dionisu, odnosno Bahu, Prijapu, Jupiteru i Silvanu. Falusni je simbol. U jevrejskoj tradiciji, drvo smokve predstavlja mir, napredak, obilje, i simbol je Izraela zajedno sa vinovom lozom. U islamu, prikazano je kao nebesko drvo koje je sveto, jer je na njemu Muhamed položio zakletvu. U kulturama Okeanije, smokav uglavnom predstavlja drvo života i igra važnu ulogu u spiritualnim ritualima.

    Pirinač



    Na zapadu, pirinač ima simbolično značenje koje je slično značenju zrna žita, ali na Istoku, pošto je osnovna hrana, smatra se da ima božansko poreklo.
    On može imati magične osobine i obezbeđivati ishranu natprirodnih svojstava, ili može da na magičan način obnavlja zalihe sebe samog. Simbol je obilja i nebeskog opskrbljivanja i prema verovanju, ljudi su bili prinuđeni da ga gaje tek nakon što su isterani iz raja, a zemlja i nebo u božanskom smislu se razdvojili. Pirinač predstavlja večni život, duhovnu ishranu, iskonsku čistotu, solarnu snagu, znanje, boilje, sreću i plodnost. Otud i običaj, rasprostranjen i na Istoku i na Zapadu, da se namladu tokom venčanja baca pirinač.

    Mak


    Mak je simbol Velike majke kao jedne i mnoštva, majke i device. On predstavlja noć i posvećen je svim božanstvima noći i meseca. Predstavlja plodnost, zaborav, nemar, lenjost i smrt ova četiri potonja značenja su povezana sa drogama koje se proizvode od maka, kao što su opijum, morfin i heroin.

    Makovi kao ornamenti pojavljuju se na crtežima etrurskog ostrva mrtvih. Razlog zbog kog je se mak smatra simbolom plodnosti je, naravno, brojnost njegovih semenki. U kineskoj simbolici, mak označava povlačenje, odmor, uspeh i lepotu, ali kao opijum simbolizuje zlo, odsutnost duhom i razuzdanost.
    U grčko rimskoj kulturi, mak simbolizuje period sna i smrti u biljnom svetu, simbol je Demetre (boginje zemljoradnje, žitarica i useva), pdnosno Cerere, Persefone, Venere, Hipnosa i Morfeja.
    Lišće maka je bilo posvećeno majci bogova, Heri, i služilo je za proricanje.
    U hrišćanstvu, mak predstavlja san, neznanje i ravnodušnost. Mak crven kao krv predstavlja Isusovu patnju kao i smrtni san.

    Endru T. Kamings, Sve o simbolima
    Isn't it funny how day by day, nothing changes, but when you look back, everything is different?
    C. S. Lewis

  8. #8

    Odgovor: Simbolika biljnog sveta

    Dud



    Tri boje iz tri stadijuma sazrevanja duda - bela, crvena i crna - simbolizuju tri stupnja inicijacije, kao i tri stadijuma čovekovog života: beli - čisto, nevino dete, crveni - doba aktivnosti, crni - starost i smrt. U kineskoj simbolici, dud predstavlja drvo života, i pripisuju mu se magijske moći protiv sila tame. Uz to, simbolizuje i radinost. U tradiciji stare Grčke, on je loša sreća u ljubavi, i pojavljuje se u mitološkoj priči o Piramu i Tizbi. Prema legendi, u stara vremena, plod duda je bio potpuno beo, a ne crven. Promena u boji ploda desila sekao posledica tragične priče o dvoje ljubavnika, koji su se od detinjstva voleli i živeli jedno blizu drugog. Njihovi roditelji pak nisu im dozvoljavali da se vidjaju. Odlučili su stoga da pobegnu id a se nadju kod dudovog drveta. Tizba je prva stigla i čekala na svog ljubljenog. Dok je čekala, ugledala je lavicu kja je upravo završavala svoj plen, krvavih čeljusti. Tizba je otrčala da se sakrije, ostavljajući svoj plašt za sobom. Lavica je poderala plašt i umrljala ga krvlju. Piram, koji je stigao odmah nakon toga, otkrio je plašt sa lavljim tragovima oko njega. Bio je uveren da je Tizba nastradala od lavice. U strahovitom bolu, odneo je plašt do duda, simbola njegove ljubavi, poljubio ostatke tkanine i zario sebi mač u grudi. Njegova krv je poprskala plodove i obojila ih. Kada je Tizba skupila hrabrost da se vrati do drveta, više nije videla dud sa belim plodovima. Bili su crveni, a ispod njih je ležao mrtav Piram. Uzela je njegov mač i ubila se. od tada su, prema legendi, krvavo-crveni plodovi dudovog drveta postali sećanje na ljubav dvoje mladih ljudi.


    Endru T. Kamings, Sve o simbolima





    Stari su narodi, poput Slavena, Kelta, Gala, pa i Rimljana i Grka, jako cijenili šume, stabla i prirodu. Poseban su odnos izgradili prema stablima i bilju, vjerujući da šume imaju čarobne moći, koristeći pojedine vrste drveća u liječenju, štiteći hrastove šume kao stanište boga Peruna, ali i bježeći od "zlih" sila oraha ili duda..... ......Poznata je priča o dudu (murvi), drvetu koje se također smatralo nesretnim, a time i nepoželjnim u blizini kuća. Prema narodnoj predaji: ako njeno korijenje dopre do kućnih temelja da će iz te kuće izumrijeti muška loza. Praznovjerje je bilo toliko jako, da bi ljudi, ukoliko bi u jednoj kući zaredalo umiranje muških osoba, posjekli stabla murvi u blizini svoje kuće.

    izvor alertonline
    Isn't it funny how day by day, nothing changes, but when you look back, everything is different?
    C. S. Lewis

  9. #9

    Odgovor: Simbolika biljnog sveta

    Lotos



    Simbol lotosa na Istoku je pandan simbola ruže na Zapadu. Ima više simboličkog značenja od svih ostalih cvetova. Neki lotos smatraju prirodnim simbolom svih formi razvoja. Pojavljuje se i kao solarni i kao lunarni simbol. Predstavlja život i smrt, pojavljuje se uz indijske i egipatske solarne bogove, sa nebeskim mesečevim božanstvima i sa Velikom majkom kao lunarnom boginjom. Pošto je i solarni i lunarni, on predstavlja adrgina, samostalno postojanje i savršenu čistotu. Smatra se cvetom koji se prvi pojavio u praistorijskim vodama, simbolom samog postojanja koje se razvija, otkriva svoju lepotu i nestaje. Prema tome, on je simbol univerzuma koji se izdiže iz prakosmičkog haosa. Smatralo se da se sunce podizalo iz lotosa tokom prvih dana vaseljene. Zovu ga cvetom svetlosti, posledicom medjudejstva velikih stvaralačkih moći solarne vatre i lunarne vode.


    Kao proizvod sunca i meseca, lotos simbolizuje duh i materiju kao što su vatra i voda, izvor celokupnog postojanja. On je simbol obnove, besmrtnosti, plodnosti, stvaranja i savršene lepote. Neki ga smatraju simbolom savršenstva, jer njegovi cvetovi i plodovi imaju oblik kruga. On označava duhovno otkrovenje zato što njegov koren raste iz močvare i blata, prolazi kroz vodu močvare, a njegov cvet se otvara na svetlosti sunca.

    Koren lotosa označava stabilnost i čvrsto uporište, njegova stabljika predstavlja pupčanu vrpcu koja čoveka povezuje sa njegovim izvorom, cvet simbolizuje zrake sunca a seme plodnost stvaranja.

    Lotos je takodje simbol uzvišene osobe ili nebeskog rodjenja. Božanstva koja se pojavljuju iz latica lotosa simbolizuju svet koji se izdiže iz elementa vode, a sam lotos predstavlja sunce koje se diže iz provbitnih voda haosa.

    Plamen koji se diže iz cveta lotosa označava nebesko otkorovenje i jedinstvo dvojnih sila vatre i vode, sunca i meseca, muškog i ženskog.

    U Egiptu, lotos je početak razvoja života, ili prvo pojavljivanje života. Tokom srednjeg veka, lotos se poistovećivao sa 'mističnim središtem' i srcem. Pošto je i lunarni i solarni, i muški i ženski, lotos se ponekad pojavljuje u kombinaciji sa različitim životinjama koje karakterišu jedan od ovih principa ili sila, i onda se i njegov pol menja u skladu s tim. Kada se uz lotos pojavljuje bik, on ispunjava muški princip i označava sunce i sunčeva božanstva. Kada se uz lotos pojavljuje krava, onda je on ženski i lunaran i označava boginju meseca. Još neke od životinja koje se često pojavljuju uz lotos su guska, lav, pastuv, jelen i labud. Ponekad se uz lotos pojavljuje i svastika. Kada se kobra nadje uz lotos, ona označava Veliku majku koja dariva i život i smrt, dvojnost postojanja i napetost izmedju suprotnosti u procesu transformacije u savršeno jedinstvo.

    U budizmu, lotos je simbol praiskonskih voda, potencijala materijalnog sveta i čoveka koji u njemu postoji, simbol cveetanja, bujanja i duhovnog otkrovenja, mudrosti i nirvane, i posvećen je Budi. On je jedna od dragocenih stvari, blago kineskog budizma. Srce lotosa predstavlja solarnu vatru, vreme, ono nevidljivo i sveprožimajuće, otkrovenje čitavog kosmosa, mir, harmoniju i jedinstvo. Zbog svog okruglog oblika, lotos u punom cvatu predstavlja krug postojanja.

    U kineskoj simbolici, lotos simbolizuje savršenstvo, čistotu, duhovno dobročinstvo, mir, leto i plodnost. On takodje označava prošlost, sadašnjost i budućnost, pošto ista biljka nosi cvat, cvet i seme. Predstavlja i gospodara koji se pojavljuje iz mutnih voda, ali ostaje neukaljan njima.
    U staroegipatskoj kulturi, lotos predstavlja vatru mudrosti, stavaranje, plodnost, ponovno rodjenje, besmrtnost i kraljevsku moć. Takodje predstavlja i Gornji Nil, sa papirusom kao simbolom Donjeg Nila. Lotos je posvećen Horusu. Solaran je kada je povezan sa Amon-Ra a lunaran kada ga drži Hator. Kao simbol Izide, predstavlja plodonosnost, ali i devičanstvo i čistotu.
    U kulturama Stare Grčke i Rima, lotos je simbol Afrodite, odnosno Venere.
    U hinduizmu, lotos simbolizuje univerzum u pasivnom vidu iskazivanja, najviši oblik zemlje, one koja se kreće u vodi, one koja samu sebe stvara, sebe radja, besmrtnu i duhovnu prirodu čoveka, otkrovenje svih mogućnosti, nadljudski izvor, čistotu, lepotu, dugovečnost, slavu i imućnost, naročito za decu. Brama i Agni su rodjeni u lotosu i izranjaju iz njega, a na neki način povezan je i sa mnogim drugim indijskim božanstvima. Lotos na pragu hrama označava sedište nebeskih sila i stanje čistote i oslobodjenosti od zemaljskih strasti, koje se zahteva od vernika koji ulaze u hram. Čakre se crtaju i opisuju kao cvetovi lotosa zato što su povezane sa točkom (reč čakra znači točak na Sanskritu), a i stoga što se otvaraju kao latice lotosa kada se stimulišu.
    U persijskoj kulturi, lotos označava svetlost i koristi se kao solarni simbol. U majanskoj, označava zemlju i materijalni svet. U sumerskoj i semitskoj, solaran je simbol kada se pojavljuje sa božanstvima sunca a lunaran kada se pojavljuje sa Velikom majkom. Označava stvaralačku moć ali se koristi i kao pogrebni simbol. Na taj način predstavlja i život i smrt, besmrtnost i uskrsnuće. U taoizmu, predstavlja srce, kosmički točak manifestacije, duhovno otkrovenje, i simbol je Ho Ksijen-Kua, jednog od osam besmrtnika taoizma.
    Kao objekat umetnosti, lotos se povezuje sa mandalom i njegovo značenje se menja prema broju latica. U Indiji, lotos sa osam laticca smatra se sedištem u kojem prebiva Brama, kao i vidljiva manifestacija njegove magijske aktivnosti. Broj osam simbolizuje mešanje zemlje (četiri, ili kvadrat) sa nebom (krug). Lotos od hiljadu latica je krajnje otkrovenje. U njegovom središtu se obično nalazi trougao u kojem je ogromna praznina, simbol amorfnosti. Takodje predstavlja i sunce, a kod čoveka, lobanju. Lotosov cvet koji cveta u pupku Višnua simbolizuje univerzum koji raste.
    U asirskoj, hetitskoj, feničanskoj, grčkoj i rimskoj kulturi lotos je pogrebni simbol koji se odnosi na sahranjivanje i označava smrt i ponovno rodjenje, uskrsnuće mrtvih i budući život, kao i obnovljene stvaralačke moći prirode.


    Endru T. Kamings, Sve o simbolima
    Isn't it funny how day by day, nothing changes, but when you look back, everything is different?
    C. S. Lewis

Slične teme

  1. Religije sveta
    Autor HLEBmaster u forumu Religija
    Odgovora: 32
    Poslednja poruka: 14.05.2012, 11:44
  2. Sveta Petka
    Autor Aiko u forumu Religija
    Odgovora: 8
    Poslednja poruka: 11.11.2009, 17:30
  3. U kom se delu sveta nalazite?
    Autor yige_gui u forumu Dijaspora
    Odgovora: 96
    Poslednja poruka: 05.09.2009, 11:39
  4. Putovanje oko sveta (ne) dozivljeno
    Autor rusty nail u forumu Turizam i putovanja
    Odgovora: 15
    Poslednja poruka: 20.10.2008, 12:59
  5. Kineskinja Miss sveta
    Autor Goga u forumu Spomenar
    Odgovora: 2
    Poslednja poruka: 02.01.2008, 21:44

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •