Банке - пљачкаши?
Prikaz rezultata 1 do 5 od ukupno 5
  1. #1

    Банке - пљачкаши?

    Институција банкарства је несумњиво прилично корисна, стотинама па и хиљадама година. Међутим, ако видимо да је ову светску економску кризу изазвала похлепа америчких банкара, ако видимо како се понашају западне банке на Балкану - да ли су банке пљачкашке организације? Да ли у нормалној тежњи да зараде што више прелазе у екстрем, и прибегавају и пљачки, непоштењу, израбљивању? Неке студије показују да је најбоља инвестиција на Балкан у последњих деценију-две била инвестиција у банку. Стране банке су чак зарадом од пословања у источној Европи покривали губитке кући, јер су исти новац могли да пласирају знатно скупље. Банке имају значајну улогу у укрупњивању новца и његовој употреби за раст привреде, али то у источној Европи углавном није случај. Ту банке углавном гледају да измузу девизе које кроз разне видове помоћи, инвестиција, зајмова, дознака из дијаспоре... назад на запад.
    Грешим ли?
    Да ли је исправно банке у Србији данас упоредити с лоповским удружењима?
    Теорије о банкарима крвопијама су јако старе, било би занимљиво погледати их...

    ---
    Građani imaju mogućnost da doskoče bankama
    Isterivanje pravde protiv banaka traje dugo
    Autor: Danijela Nišavić | Foto:j. vučetić | 12.06.2009. - 05:00

    Građani kojima su banke povećale kamatne stope za kredite u otplati zbog rasta marži, a u ugovorima to ne stoji kao mogućnost, moraju da zaštite svoja prava. Oštećeni klijenti, udruženi, kako im je preporučio guverner NBS, brže će se izboriti sa samovoljom banaka. Mada i oni građani koji reše da sami presaviju tabak mogu da računaju da će im centralna banka svojim mišljenjem pomoći na sudu. Ipak, pre suda postoji procedura koja podrazumeva da spor prvo treba pokušati da se reši na relaciji banka - klijent.


    Prvi korak je direktno obraćanje banci, a ako se tada ne reši nesporazum, ili građanin nije zadovoljan dobijenim odgovorom, potrebno je da banci pošalje pismeni prigovor. Ona ima rok od 30 dana da na njega odgovori.
    Treba biti spreman da će banka do poslednjeg dana odugovlačiti sa slanjem objašnjenja. U slučaju da posle mesec dana klijent dobije odgovor da je prigovor neosnovan, ili da se ne postigne postignut sporazum, neophodno je da se obrati Narodnoj banci Srbije.
    - Prigovor, i to dva primerka, klijenti šalju Centru za zaštitu korisnika i on treba da sadrži opis spornog odnosa, vreme i mesto nastanka, kao i broj ugovora zaključenog sa bankom. Naravno, i odgovor banke ukoliko je svoj stav klijentu prosledila - objašnjavaju u NBS.
    Centralna banka ima rok od 48 sati da odgovori građaninu o preduzetim aktivnostima. U slučaju da NBS proceni da je prigovor klijenta opravdan, od banke će zatražiti da se u roku od osam dana izjasni o pritužbi. Pismeni odgovor od banke zatim prosleđuje građaninu, koji ako nije zadovoljan predloženim rešenjem, može da zahteva pokretanje postupka posredovanja sa bankom.
    Kako kažu u NBS, savet je da građani na jasan i jednostavan način objasne problem s kojim se suočavaju.
    - NBS će davati tumačenja o poslovnoj praksi banaka i objavljivaćemo koje banke retroaktivno menjaju marže. Klijente banaka podržaćemo preko Centra za zaštitu korisnika i medijacije. Takođe, daćemo pravno tumačenje i podržaćemo klijente u eventualnom sudskom postupku - poručuje guverner NBS Radovan Jelašić.

    Šta treba navesti u prigovoru
    - ime i prezime, matični broj i adresu
    - naziv i adresa banke na čiji rad građanin ulaže prigovor
    - ospis spornog odnosa, vreme i mesto nastanka
    - broj ugovora zaključenog sa bankom, odnosno dokazi kojim se potvrđuju navodi iz prigovora
    - odgovor banka, ukoliko je odgovorila

    Komplikovana procedura
    - prvo pokušati rešiti nesporazum u direktom obraćanju banci (sa nadležnim službenikom)
    - nukoliko ni nakon toga nije razrešen sporazum treba poslati pismeni prigovor
    - banka ima rok od 30 dana da donese odluku na prigovor
    - u slučaju da banka odbaci prigovor kao neosnovan, ili nije postignut sporazum, sledeća instanca je Narodna banka Srbije
    - pismeni prigovor se dostavlja NBS u dva primerka
    - centralna banka ima rok od 48 sati da odgovori o preduzetim aktivnostima
    - ako NBS proceni prigovore opravdanim, od banke će zahtevati da u roku od osam dana pismeno se izjasni na navode klijenta
    - NBS, posle prijema pismenog izjašnjenja od banke, razmatra dati prigovor i odgovara u roku od osam dana
    - ukoliko klijent nije zadovoljan predloženim rešenjem, može da zahteva pokretanje postupka posredovanja između banke i klijenta - medijacija
    - tužba sudu


    Ugovorne vratolomije građana

    Kako samovolja banke izgleda u praksi, najbolje pokazuje slučaj Ivana P. iz Beograda.

    - Kada sam sklopio ugovor o stambenom kreditu, definisano je da od početka puštanja kredita do kraja isplate kamatna stopa iznosi šestomesečni euribor plus 2,54 odsto, što je fiksni deo kamate. U posebnoj tački ugovora stajalo je da će usled izmene bitnih uslova banka obavestiti klijenta u vezi promene kamatne stope. U međuvremenu, posle nekoliko meseci banka je naknadno donela opšti akt kojim je precizirano da u bitne faktore spadaju promene euribora, kao i da u svakom trenutku banka može da promeni kamatnu stopu. Potom je usledilo obaveštenje da mi se menja fiksni deo kamatne stope - marža, što je nečuveno - priča naš sagovornik.
    Advokati su ga posavetovali da ga klijenta od naknadnih poteza banke upravo štiti zakon o obligacionim odnosima. Ovih dana očekuje odgovor banke na njegovu žalbu, a spreman je da se za zaštitu svojih prava obrati i Sudu u Strazburu.
    За землю родную не на жизнь а на смерть
    Воевал с врагами Володимир князь
    Многая лета
    Многая лета
    Многая лета
    Русской земле

  2. #2

    Odgovor: Банке - пљачкаши?

    Ekonomija
    Zoran Luković | 06.12.2009
    Klijenti vazali

    Zoran LukovićCena novca u Srbiji, onog pozajmljenog u bankama, ima u sebi manir zelenaškog. Kamate na gotovinske kredite se kreću i do 40 odsto na godišnjem nivou. Mnogo, uprkos svim objašnjenjima. Slično je, ako ne i gore, sa provizijama prilikom raznih plaćanja na šalterima. Evo primera: klijentima se na kućnu adresu dostavlja samo jedan primerak virmana radi izmirenja rate po osnovu zajma. Kad odete u banku koja vam to šalje, osim provizije, naplate vam i fotokopiranje virmana jer jedan primerak obavezno ostaje njima. Vaš dokaz o uplati ćete dobiti, ali to dodatno košta.
    Glad građana za novcem bankama jeste dao povlašćenu poziciju. Zato i nema prave konkurencije između 34 banke, koliko ih postoji i radi. Od početka godine pa do sada Narodna banka je smanjila referentnu kamatnu stopu sa 17,75 na 10 odsto, smanjila je i stopu obavezne rezerve. Znači, neki bankarski razlozi za skupe pozajmice lagano se tope. Dosadašnja horska priča o visokom riziku Srbije što poskupljuje povlačenje kapitala na međunarodnom finansijskom tržištu sve češće se zamenjuje novim razlogom. U opticaju je novi alibi. Konkurencija među bankama u Srbiji, pričaju bankari, diktira veoma visoke kamatne stope koje banke plaćaju na deviznu štednju građana i depozite privrede (pasivna kamatna stopa). E zato kada oni pozajmljuju pare klijentima, kamate moraju biti više (aktivna kamatna stopa). Naravno, delimično jeste tako, ali osnovni izvor bankarskih para i plasmana sada nije u deponovanim sredstvima građana. Očigledno, važna je zarada i alibi, činjenice su manje bitne.
    Uz sve lomove, teškoće i nesolidnost preskupe države, ipak laganim ritmom postajemo baštinici evropskih vrednosti i standarda. Visoke kamate marže ugrađene u cenu (kamatu) za pozajmljeni novac, kao što je slučaj u Srbiji, tamo u Evropi ne postoje. Vazalni status klijenata prema bankama neće biti još dugo održiv, ili će se banke poželeti klijenata.
    За землю родную не на жизнь а на смерть
    Воевал с врагами Володимир князь
    Многая лета
    Многая лета
    Многая лета
    Русской земле

  3. #3

    Odgovor: Банке - пљачкаши?

    Srbija kao zemlja sa svojim nasledjem i ljudskim potencijalom u vlasti i ekonomiji kao i problemima koji se medijski forsiraju je idealna za kapital sumnjivog porekla i banke koje su stvorene istim.
    Zato nije ni cudo sto su zelenaske kamate...treba hebati raju kada je dozvolila da dodje do ovakvog necega rece bizMismen sa punom torbom kesa...
    Back in red!

  4. #4

    Odgovor: Банке - пљачкаши?

    Citat maleni kaže: Pogledaj poruku
    srbija kao zemlja sa svojim nasledjem i ljudskim potencijalom u vlasti i ekonomiji kao i problemima koji se medijski forsiraju je idealna za kapital sumnjivog porekla i banke koje su stvorene istim.
    Zato nije ni cudo sto su zelenaske kamate...treba hebati raju kada je dozvolila da dodje do ovakvog necega rece bizmismen sa punom torbom kesa...
    Ако се не варам, велики број банака у Србији су власништво страних банака које нису сумњивог порекла, грчких, аустријских, италијанских, мађарских... па се опет све исто понашају, пљачкашки.

    Зеленаши остају зеленаши, а банкари су управо једна верзија тога
    За землю родную не на жизнь а на смерть
    Воевал с врагами Володимир князь
    Многая лета
    Многая лета
    Многая лета
    Русской земле

  5. #5

    Odgovor: Банке - пљачкаши?

    Da li su čistačice važnije od bankara?

    Čistačice i đubretari važniji su od bankara - tvrde britanski ekonomisti. Time opovrgavaju staro pravilo da ko mnogo zarađuje daje i veliki doprinos. Prema njihovom istraživanju najveće štetočine su poreski savetnici.

    Za bankare u londonskom Sitiju kao da su došli crni dani prvo su špekulacijama gurnuli zemlju u krizu i navukli gnev Britanaca. Za kaznu, vlada sada namerava da im na ime poreza oduzme polovinu premija što prema mišljenju bankara nije fer i apsolutno je preterano. I povrh svega najnovije istraživanje pokazuje da bi sasvim lepo moglo i bez njih. Naime, zaključak jednog istraživanja britanskih ekonomista glasi da je posao čistačice u bolnici mnogo korisniji za društvo od rada vrhunskog bankara u finansijskoj četvrti Londona.

    Doplata od sedam funti

    Taj zaključak sadržan je već u pitanju postavljenom na početku istraživanja: stručnjaci New Economic Foundation (NEF), Nove ekonomske fondacije, hteli su da utvrde koji poslovi u kojoj meri doprinose blagostanju društva. U slučaju bankara uporedili su njihove prihode sa ekonomskim postignućima, to jest plaćenim porezom i brojem otvorenih radnih mesta. Rezultat je negativan: na svaku funtu koju bankar zaradi, društvo doplaćuje još sedam funti.

    Još pogubniji je bilans poreskih savetnika: svaka funta koju zaradi poreski savetnik društvo košta 47 funti. Londonski Gardijan, u analizi rezultata istraživanja, došao je do zaključka da rukovodioci reklamnih agencija svakom zarađenom funtom uništavaju 11 funti vrednosti u društvu.

    Kada je o mnogim poslovima u donjem delu lestvice prihoda reč, rezultat je obrnut, odnosno pozitivan. Tako đubretari na svaku zarađenu funtu daju društveni doprinos u vrednosti od 12 funti. Oni, naime, pomažu da se reciklažom smanje emisija ugljendioksida i potrošnja sirovina. S druge strane, visoko plaćeni bankari su pogrešnim špekulacijama naneli društvu velike ekonomske štete.

    Zarada i društvena korist

    Kada je u pitanju čuvanje dece svaka isplaćena funda donosi između 7 i 9,50 funti pored ostalog i time što roditelji mogu i dalje nesmetano da rade i što deca dobijaju dodatne podsticaje da uče, te se tako podstiče njihov razvoj.

    Čak i čistači u bolnicama su korisniji za društvo od bankara. Za svaku funtu koju dobiju kao platu stvaraju vrednost od deset funti, izračunali su autori istraživanja. Uprkos tome i njihov društveni ugled i nadnice izuzetno su niski.

    Dakle, potpuno je pogrešno na osnovu visine nečije zarade zaključivati o njegovom doprinosu blagodeti društva. Naprotiv, mora se dovesti u pitanje teza o povezanosti visoke zarade i društvene korisnosti nečijeg rada, kažu ovi istraživači. Oni smatraju da upravo privredne grane u kojima su zarade najveće ne učestvuju u pokrivanju troškova koje njihovom delatnošću nastaju u društvu.

    Nova ekonomska fondacija (NEF) je nezavistan trust mozgova čiji saradnici istražuju socijalne elemente privrednih delatnosti. Pre tri godine napravili su sopstveni indeks za procenu privrednih dostignuća neke zemlje: Indeks srećne planete ne zasniva se samo na brojkama, nego se njime utvrđuje i da li su, i koliko, ljudi u nekoj zemlji srećni.

    son/nb/sbl
    За землю родную не на жизнь а на смерть
    Воевал с врагами Володимир князь
    Многая лета
    Многая лета
    Многая лета
    Русской земле

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •