Petar Preradović
Prikaz rezultata 1 do 6 od ukupno 6
  1. #1

    Petar Preradović



    Petar Preradović

    1818 - 1872


    Petar Preradović, general-major Petar fon Preradović, (Grabrovnica kraj Bjelovara, 7/19. mart 1818. - Farafeld kraj Beča, 18. avgust 1872.), hrvatski je pjesnik i slovenofil.

    Petar Preradović rodio se 7/19. marta 1818. godine u selu Grabovnici, đurđevačke regimente u srpskoj pravoslavnoj porodici Jovana Preradovića, austrijskog graničarskog oficira, rodom iz Grubišnog Polja u Vojnoj krajini, i majke Pelagije Preradović. Školovanje je započeo u Grubišnom Polju, pa nastavio u Đurđevcu i Bjelovaru. Kad je umro Jovan Preradović, Petar je bio dete. Majka Pelagija koju često pominje u svojim pesmama, ostala je samohrana udovica.

    Kada je napunio 12 godina, 1830. godine, Petar Preradović je upisan u Vojnu akademiju (kadetsku školu) u Viner Nojštatu (nem. Wiener Neustadt, Bečko Novo Mesto), gde je proveo narednih 8 godina. Tokom školovanja svi đaci te škole vođeni su kao rimokatolici, što je moglo da bude izmenjeno, na izričit zahtev pitomca. Međutim, do toga je retko dolazilo, pa su pravoslavni pitomci postepeno, odlaženjem na katoličke mise sa drugovima, bez formalnog pokrštavanja, postajali rimokatolici. Tako je i Petar Preradović, kao dečak-pitomac kadetske škole, prećutno zapisan kao rimokatolik i iz pravoslavne veroispovesti preveden u katoličku, a da nije obavljen formalni čin konverzije. Njegova pripadnost rimokatoličkoj crkvi, kasnije je pojačana pošto su mu obe žene bile rimokatoličke veroispovesti.
    Odmalena odvojen od porodice i školovan na nemačkom jeziku Petar Preradović je pokatoličen, ponemčen i skoro potpuno je zaboravio maternji jezik. Kada je 1838. po završetku Vojne akademije, posetio majku i sestru i jedva se sa njima sporazumevao.
    Prva služba, po završetku Akademije, bila je u Milanu, gde se 1838. upoznao sa takođe austrijskim oficirom hrvatskim piscem Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim koji je uticao na "povratak" maternjem jeziku. Petar Preradović svedoči u svojim pesmama kako se prisećao reči svoje majke iz ranog detinjstva. Isti susret izvršio je hrvatski uticaj na Petra Preradovića i zainteresovao ga za složene političke i kulturne prilike u Banovini Hrvatskoj koja se kao deo Kraljevine Mađarske (Ugarske) nalazila u Austrijskom carstvu, i nešto kasnije u Austro-Ugarskoj.
    Prilikom prekomande u Zadar 1842. godine Petar Preradović se upoznao sa Spirodonom Spirom Dimitrovićem u čijoj kući su se često okupljali istaknuti dalmatinski Srbi. Na rastanku sa Spirom Dimitrovićem, Petar Preradović mu je obećao da će mu poslati pesmu na srpskom jeziku. Tako je nastala prva Preradovićeva pesma na maternjem jeziku Poslanica Špiri Dimitroviću.
    Po završetku Vojne škole 1838, Petar Preradović, nakratko se video sa majkom i sestrom, da bi otišao na prvu službu u Milano, odakle je 1842. prekomandovan u Zadar. Od 1847. je u Italiji gde učestvuje u ratovima. Po svojoj želji i zauzimanjem prijatelja 1849. prekomandovan je u Zagreb gde je bio ađutant bana Josipa Jelačića, potom kao major nemačko-banatske pukovnije na službi je u Kovinu (1853), u Beču i Glini (1854), kao generalštabni potpukovnik 1858. prekomandovan je u Temišvar. Iz Temišvara prekomandovan je u Arad, a posle ponovo u Beč. U čin pukovnika unapređen je 1859. godine, a posle ratova 1866. u čin generala.
    Početkom 1871. godine bilo je izgleda da će Petar Preradović biti naimenovan za bana Banovine Hrvatske koja je bila u sastavu Kraljevine Ugarske u sastavu Austro-Ugarske. Međutim, 1872. je umro u 54. godini života.
    Zbog narušenog zdravlja letovao je često u Veslavi (1861, 1863, 1864). Umro je u Farfeldu kod Veslave 18. avgusta 1872. Sahranjen je u Beču, a 1879. godine njegovi posmrtni ostaci preneseni su na zagrebačko groblje Mirogoj.

    Preradović se dva puta ženio, prvi put Italijankom, drugi put Nemicom. Imao je sedmoro dece. Njegovo potomstvo danas je nemačka, odnosno austrijska porodica fon Preradović. Njegova unuka Paula fon Preradović autor je teksta današnje austrijske himne.


    Vikipedija


    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  2. #2

    Odgovor: Petar Preradović

    LJUDSKO SRCE

    Ljudskom srcu uvijek nešto treba,
    Zadovoljno nikad posve nije:
    Čim željenog cilja se dovreba,
    Opet iz njeg sto mu želja klije.

    Zašto tako, prezirući hljeba
    Svakidanjeg, u prsima grije
    Vrućom željom okrutnog jastreba
    Koj' ga uvijek gladnim kljunom bije?

    Međ kolijevkom traje i međ rakom
    Našem žiću odveć kratko doba,
    Zato srce u nazočju groba

    Uvijek dršće željom svejednakom,
    Misleć uvijek: zemlja ima slasti
    Koja neće s njime u grob pasti!
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  3. #3

    Odgovor: Petar Preradović

    Hrvat ili Srbin

    (Nekome prijatelju)

    Ti se na me srdiš, mili pobratime,
    Veliš: Srbin jesi, srbsko imaš ime,
    Tvoji pradjedovi svi su Srblji bili,
    Na Kosovu polju modru krvcu lili,
    A ti, njihov unuk, za Srblje, ne mariš,
    Već se u Hrvatsku pokvarenu kvariš!
    Tvoj me ukor, pobre, tišti, odveć jako
    I da nijesam vojnik, pod tiskom bih plako;
    Al ovako znadeš, lake su mi misli,
    I popuštam ondje, gdje bi drugi stisli.
    Izvan ako hoćeš da se porvamo,
    A ti sedlaj noge, pak dojaši amo,
    Ustanovi mjesto, vrijeme i drugara,
    Pa ćemo raspačat, što nam srce para,
    A u cijelom svietu neka spomen bude,
    Da su do dva brata bili dvije lude.
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  4. #4

    Odgovor: Petar Preradović

    Mrtva ljubav

    Gdje ću tebe, o ljubavi moja,
    sad zakopat,kad si izdahnula?
    U mom srcu nije ti pokoja,
    jer si pokoj sav mu razmetnula.

    Da te legnem u zemljicu crnu,
    u zemljici ti ne bi sagnjila,
    zemska vila dragocjenost tvoju
    u kamenje predrago bi zbila.

    Da te spustim u duboko more,
    U moru se ne bi rastopila,
    Morska vila dragocjenost tvoju
    U biser bi predragi salila.

    Pak bi došli ljudi blagohlepni,
    iz zemlje bi tebe iskopali,
    iz mora bi tebe izvadili
    i po svijetu svuda rasprodali.

    A ti idi, nek te uzdisaji
    k nebu dignu, tamo zvijezdom budi,
    tamo meni žalosnome sjaji,
    tamo neće dostignut te ljudi!
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  5. #5

    Odgovor: Petar Preradović

    Zvanje Slavjanstva


    Božja sveta ruka rasu
    Po širokom krugu zemlje
    Razne puke i narode.
    Po iskricu svakom dade
    Svoga uma, svoje moći.
    Komu dade oštroumlje,
    Komu mudrost, komu blagost,
    Komu jakost, komu nježnost,
    A slavjanskom uz sve oto
    Dade još i ljubav svoju,
    Pa mu reče davajući:
    "Najveći si i najjači
    I raširen svud po zemlji,
    Zato čuvar njoj mi budi!
    Kad joj svijet se izopači,
    Oštroumlje kad se smuti,
    Mudrost kada precijeni se,
    Jakost kada razdivlja se,
    Blagost kada raspusti se,
    Nježnost kada razmazi se:
    Ti osvijesti, ti razbistri,
    Ti ukroti, ti ublaži,
    Ti okrijepi, ti uznesi,
    Ti mi spasi svijet na zemlji!"


    (1860)
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


  6. #6

    Odgovor: Petar Preradović

    Rođene sestrice

    O mladosti nezasitno gladna,
    O starosti zasićeno jadna!
    Sve što vas i razlikuje lice,
    Opet ste si rođene sestrice.
    K jednom poslu ruke su davate,
    Objedvije se djecom zabavljate.
    Jedna s čedom na rukama hodi,
    Druga čedo za ruku pak vodi.
    Što je starost neg djetinjstvo, bože.
    Svega željno što dostić ne može;
    A djetinjstvo nije l' starost prava
    Koja bdijuć od nemoći spava?
    Gaa wiin daa-aangoshkigaazo ahaw enaabiyaan gaa-inaabid


Slične teme

  1. Petar Kočić
    Autor swba u forumu Književnost
    Odgovora: 11
    Poslednja poruka: 05.02.2014, 22:57
  2. Petar Konjović
    Autor memento u forumu Muzičke zvezde
    Odgovora: 1
    Poslednja poruka: 01.05.2012, 21:30
  3. Petar II Petrović Njegoš
    Autor Goga u forumu Književnici
    Odgovora: 3
    Poslednja poruka: 29.03.2009, 11:04
  4. Petar Drapšin
    Autor papula u forumu Biografije poznatih ličnosti
    Odgovora: 0
    Poslednja poruka: 09.05.2008, 11:35

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •