Nevladine organizacije - Strana 3
Strana 3 od 3 PrvaPrva 123
Prikaz rezultata 31 do 37 od ukupno 37
  1. #31

    Odgovor: Nevladine organizacije

    Svaka nevladina organizacija je ona na čijem čelu ne stoji neki Vlada .
    Šalu na stranu...znam nekoliko organizacija gde se ljudi zaista trude da pomognu tamo gde je vlast zatajila. Karakteristično je to što sve one kubure sa sredstvima i mnogo toga se odradi na entuzijazam.
    E sad bih pošao jednom logikom koja je karakteristična za ugled:
    - Ako jedan pripadnik neke organizacije (vojnik, policajac, sveštenik, doktor...etc) svojim ponašanjem krnji ugled iste, onda postoje sankcije.
    Smatram da (kao i partijama kada se određuje minutaža), sve NVO organizacije imaju pravo na svoje reakcije i svoje predstavljanje kao i pravo na osudu svojih pripadnika.
    Najeksponiranije su one NVO od čijih aktivnosti društvo ima najmanje koristi!!! Dok one NVO (ili humanitarne) koje imaju uspeha i pomažu društvu gde se nalaze su skrajnute medijski (mada je i budali jasno da bi uspeli više da sakupe ili pomognu kada bi se za njih više znalo).
    Stoga dolazim do zaključka da neke NVO više novca daju medijima samo da bi pravile krize i skrenule pažnju sa činjenice da je njihovo delovanje bez ikakve kontrole države u kojoj su.
    P.S. Možda sam malo konfuzan ...ali verovatno ću se nastaviti na ovu temu pa ću biti jasniji .

  2. #32

    Odgovor: Nevladine organizacije

    NVO nastaju iz činjenice,da svaka Politička Partija mora misiti o svom rejtingu u narodu i nekim budućim izborima.Tako često škakljiva pitanja gura pod tepih.Upravo tu uskaču nevladie organizacije i aktualizuju takva pitanja.A ona su načešće vezana za nacionalne manjine,ljudske slobode,zaštitu pojedinca.Sve u svemu,u pitanju su vrlo važne stvari malog čoveka.
    Ipak,one su finansirane iz raznih svetskih fondova za razvoj demokratije,a tu novac ulaže onaj ko mu pretekne,što zvači najbogatiji i najmoćniji.Tako se iste često pretvaraju u njihov servis.I upravo tu se otvaraju Vladi mogućnosti za zamene teza.Umesto da se uhvati u koštac sa fokusiranim problemom,ona odlaže rešenje i pribegava diskreditovanju i bacanju krivice na nevladine organizacije.
    Meni je jasno da Vlast na njih gleda kao na kost u grlu,ali mi nije jasan naivan narod, koji ih doživljava kao svoje neprijatelje.Pa zar nije cilj svakom poštenomčoveku,da se ubica izvede pred sud pravde,ili da prestanu kolektivna zaluđivanja o delu zemlje da je naša,a ne posotje ingerencije države ikakve.Ili borba protiv fašizma.Koliko a znam,narod od toga može imati koristi i ne vidim zašto rihvata esmice o stranim plaćenicima.Kao da želi da mu se povećaju porezi i da sam plaća i njih.
    Ironija povijesne zbilje
    Neka Umre Svako Ko Mrzi Partizan

  3. #33

    Odgovor: Nevladine organizacije

    Citat Digi-Grobar kaže: Pogledaj poruku
    NVO nastaju iz činjenice,da svaka Politička Partija mora misiti o svom rejtingu u narodu i nekim budućim izborima.Tako često škakljiva pitanja gura pod tepih.Upravo tu uskaču nevladie organizacije i aktualizuju takva pitanja.A ona su načešće vezana za nacionalne manjine,ljudske slobode,zaštitu pojedinca.Sve u svemu,u pitanju su vrlo važne stvari malog čoveka.
    Ipak,one su finansirane iz raznih svetskih fondova za razvoj demokratije,a tu novac ulaže onaj ko mu pretekne,što zvači najbogatiji i najmoćniji.Tako se iste često pretvaraju u njihov servis.I upravo tu se otvaraju Vladi mogućnosti za zamene teza.Umesto da se uhvati u koštac sa fokusiranim problemom,ona odlaže rešenje i pribegava diskreditovanju i bacanju krivice na nevladine organizacije.
    Meni je jasno da Vlast na njih gleda kao na kost u grlu,ali mi nije jasan naivan narod, koji ih doživljava kao svoje neprijatelje.Pa zar nije cilj svakom poštenomčoveku,da se ubica izvede pred sud pravde,ili da prestanu kolektivna zaluđivanja o delu zemlje da je naša,a ne posotje ingerencije države ikakve.Ili borba protiv fašizma.Koliko a znam,narod od toga može imati koristi i ne vidim zašto rihvata esmice o stranim plaćenicima.Kao da želi da mu se povećaju porezi i da sam plaća i njih.
    Ja moram da pitam: je l' ovo ozbiljno, il' je neka zaEbancija u pitanju?

  4. #34

    Odgovor: Nevladine organizacije

    Citat Digi-Grobar kaže: Pogledaj poruku
    NVO nastaju iz činjenice,da svaka Politička Partija mora misiti o svom rejtingu u narodu i nekim budućim izborima.Tako često škakljiva pitanja gura pod tepih.Upravo tu uskaču nevladie organizacije i aktualizuju takva pitanja.A ona su načešće vezana za nacionalne manjine,ljudske slobode,zaštitu pojedinca.Sve u svemu,u pitanju su vrlo važne stvari malog čoveka.
    Ipak,one su finansirane iz raznih svetskih fondova za razvoj demokratije,a tu novac ulaže onaj ko mu pretekne,što zvači najbogatiji i najmoćniji.Tako se iste često pretvaraju u njihov servis.I upravo tu se otvaraju Vladi mogućnosti za zamene teza.Umesto da se uhvati u koštac sa fokusiranim problemom,ona odlaže rešenje i pribegava diskreditovanju i bacanju krivice na nevladine organizacije.
    Meni je jasno da Vlast na njih gleda kao na kost u grlu,ali mi nije jasan naivan narod, koji ih doživljava kao svoje neprijatelje.Pa zar nije cilj svakom poštenomčoveku,da se ubica izvede pred sud pravde,ili da prestanu kolektivna zaluđivanja o delu zemlje da je naša,a ne posotje ingerencije države ikakve.Ili borba protiv fašizma.Koliko a znam,narod od toga može imati koristi i ne vidim zašto rihvata esmice o stranim plaćenicima.Kao da želi da mu se povećaju porezi i da sam plaća i njih.
    Nisu sve NVO dobre ili loše,a što se nekih pitanja iz tvog posta tiče,to dosta iz tebe govori tvoje političko opredeljenje i novootkrivena(pretpostavljam) demokratija i tolerancija u tebi...
    Uostalom ako je tebi Nataša Kandić i ostala ekipa OK,tvoj stav,po meni ih treba proterati iz zemlje,a po mogućstvu i sa iste ih ispucati na mesec,pa nek tamo prodaju tzv. 'borbu za ljudska prava' pod parolom 'Srbija nestati mora' ili nekom sl...uostalom,šta pa može čovek da očekuje od jednog grobara,kakve stavove da ima...

  5. #35

    Odgovor: Nevladine organizacije

    Citat Liturgija kaže: Pogledaj poruku
    Члан сам неколико невладиних организација, првенствено студентских.

    Наиме, прво ова земља нема појма шта су невладине организације па се ово и дешава шта се дешава. Код нас су невладине организације ужасно моћне јер апсолутно нема контроле ко их плаћа (или има али им нико ништа не може ИЛИ НЕЋЕ).

    Али НВО сектор може велике и лепе ствари за Србију и друштво да уради, само треба препознати праву организацију. Еко организације су извори непресушни разних добрих идеја, финансираних од стране великих и јаких организација, које желе да се планета крене информисати и организовати у правом смеру.


    Политичке организације су махом плаћеничке и шпијунске базе. Знам да звучи онако, у стилу говора Слободана М. али тако је - чак и неке странке !!! наравно, свако има леп начин говора, причају шта се народу свиђа па се овце лепе за њих !!!
    ne kazem da mnoge stvari nisu tacne,ali jedno je sigurno...svi vi jedete tudji leb...to stoji i bez tudjeg rada i tudjih problema čije postojanje mnogi od vas upravo potpiruju-ne možete opstati...vi ste izdržavana lica i izdržavane organizacije...pijavice,kao i državni sektor...jednostavno ne stvarate novu vrednost,već glodjete tudju..valjda ti je to jasno...ili možda nije...

  6. #36

    Odgovor: Nevladine organizacije

    Иначе, слажем се с Базаровим... мој најчешћи утисак кад су у питању људи из НВО (или како то они воле да кажу енџиоу) сектора је да се ради о људима који кроз те организације покушавају да промовишу и позиционирају себе, да обезбеде себи утицај и новац, да подигну своју важност, тако што ће узети новце од странаца да нама дивљацима отворе очи и науче нас европским вредностима, само кад их видиш како се облаче и како се изражавају (бенефити од инклузије и сл.)... и кад пљују по држави и народу, пљују јер ето "народ и држава не схвата колико су они битни", па да им дају више новца или да их поставе да одлучују негде. Маса лихвара и љигаваца је у тим НЏО организацијама, страни донатори уместо да помогну Србији, помогли су стварању једног паразитског слоја. Еј, он милион долара годишње има на располагању за "грађанску иницијативу"! А шта је конкретно урадио за Србију? Било би занимљиво наћи цифру колико новца улази у Србију за помоћ НЏО, па видети колико би тиме могло да се помогне рецимо пољопривреди уместо њиховм "проџектима".
    Исахара је споменула неке корисне НВО, и верујем да их има, такође се не сме потценити њихов допринос положају Цигана, инвалида, жртава насиља у породици... али генерално гледано, мислим да је однос новца који им се даје и онога што ураде...

    ---
    Novosti | Vecernje novosti | Društvo | Sebe uzdižu, Srbe urnišu | nvo
    Sebe uzdižu, Srbe urnišu
    Ekipa Novosti, 30.05.2009
    NIKO u Srbiji i dalje ne ume da prebroji koliko tačno imamo nevladinih organizacija i koliko para se slije u ovaj sektor iz svetskih fondova. Imidž stranih plaćenika i domaćih izdajnika ostao im je još iz Miloševićevih vremena, a misterije oko finansiranja i antisrpsko angažovanje samo su ga učvrstile. Zakon o udruženjima trebalo bi, konačno, da uvede red u civilni sektor, ali na njega čekamo bezmalo devet godina.
    Skoro svakog puta kada je baksuzni zakon trebalo da dođe pred poslanike - pala je vlada. I to dva puta. Poslednji put povučen je pred usvajanje budžeta i ponovo vraćen odborima.
    - Nacrt Zakona o udruženjima nalazi se u vladinoj proceduri i očekujemo da će se u najkraćem roku naći pred poslanicima - kaže za Novosti Duško Radaković, državni sekretar u Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu. - Trenutno se sa Ministarstvom finansija usaglašavaju stavovi oko odredbe koja se odnosi na imovinu. Inače, suštinskih izmena nema, te tako odredbe kao što su osnivanje udruženja, finansiranje, preregistracija, kao i ostale značajne odredbe ostaju iste.
    U Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu formira se novi registar NVO, u koji će sve organizacije morati da budu upisane. I sada je najveći deo pobrojan upravo u ovom ministarstvu, ali postoje spiskovi i u ministarstvima unutrašnjih i spoljnih poslova. Procene su da u Srbiji postoji oko 30.000 NVO, ali tek svaka deseta je ono što nazivamo klasičnim nevladinim organizacijama. Ostalo su sportska društva, udruženja građana koja su osnovana da bi promovisala neku aktivnost ili se okupljaju radi druženja.
    Na pomen NVO, mnogima su prve asocijacije Sonja Biserko, Nataša Kandić, Sonja Liht ili Biljana Kovačević-Vučo. Mada, ti koji se sete ovih dama, obično zaborave da su u istom NVO košu i Obraz ili, recimo, zabranjeni Stroj.
    - Problem je što smo razumevanje civilnog društva sveli na one NVO koje promovišu politička prava i u jednom delu javnosti ne uživaju bog-zna-kakav rejting. Oni se ne bave ključnim pitanjima, već onima za koje imaju dobit. To dovodi u pitanje rad različitih NVO - od studentskih do marginalizovanih grupa, onih koje se bave ekologijom, suzbijanjem siromaštva - smatra prof. dr Zoran Stojiljković, sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu. - Te NVO koje su doprinele demokratskim promenama skrajnute su, a finansije iz inostranstva usmerene su ka državi. Mislim da je mnogo manji problem što ne znamo kako oni troše pare, nego što nemamo revizorski izveštaj o trošenju budžetskih sredstava. To je kao da lovimo leptirove, a ne vidimo da su nam slonovi razrušili baštu. Ima tu i zamešateljstva, neke organizacije su produžene ruke političkih partija, ali to je u malom procentu.
    Prema njegovom mišljenju, slika o NVO vrlo je politizovana, usmerena na dve tri organizacije koje se bave osetljivim političkim pitanjima. I to je, kaže, razlog što se javnost polarizuje i stvara pogrešnu sliku.
    Velike pare iz inostranstva, kažu upućeni, odavno su prošlost.
    - Mislim da se slika o nevladinom sektoru dosta izmenila, da je prevaziđeno to špijuni, plaćenici iz devedesetih. NVO se bave smanjenjem siromaštva, zaštitom svih osetljivih grupa, organizuju se da bi pomogli svojim bližnjima. Druga je stvar što ljudi ceo civilni sektor identifikuju sa Sonjom Biserko i Natašom Kandić i stvarima kojima se bavi četiri pet organizacija - procenjuje Jasna Filipović iz Centra za razvoj neprofitnog sektora. - Malo je poznato da je najveći donator civilnog društva u Srbiji upravo država. Svake godine država izdvaja sredstva u okviru budžetske linije 481. U 2006. godini bila su to 42 miliona evra. Ne postoji nijedan drugi donator koji je izdvojio makar i četiri miliona evra. U 2007. godini država je dala 62 miliona evra. Ali i te iznose teško je proceniti, jer se ne zna koliko novca kome odlazi. Najmanji deo završi u onome što se naziva ostale NVO. Najveći deo ode političkim partijama, verskim organizacijama, sportskim društvima...
    Predstavnici NVO tražili su da se pare koje država daje njima odvoje, kako bi se tačno znalo sa koliko im pomaže.
    Da je oko finansiranja NVO stvorena nepotrebna fama smatra i Miljenko Dereta, direktor Građanskih inicijativa. On kaže da ceo nevladin sektor, kao i svi ostali koji posluju u Srbiji, godišnje finansijske izveštaje predaju Narodnoj banci i tamo bilo ko može da ih pogleda. Najmanje je, smatra, transparentna raspodela budžetskih para.
    - Nema tu nikakve tajne. Uvek smo javno govorili o svom budžetu. On iznosi oko milion dolara godišnje, od čega 80 odsto dobijamo od EU i stranih donatora, a ostatak od naših ministarstava - kaže Dereta. - Od svih tih para imamo pravo da potrošimo sedam odsto. S obzirom da imamo 22 stalno zaposlena, svako ko preračuna, videće da, dok platimo prostor, račune, plate, ne ostanu tu nikakve pare. A to ljudi kao da ne žele da razumeju.
    Prema njegovom mišljenju, potrebno je hitno donošenje Zakona, u čijem pisanju je i sam učestvovao. Jer, uvođenjem reda napraviće se i jednistvena lična karta čitavog sektora.
    NVO, smatra on, ne treba da menjaju svoj imidž, već samo da obaveste ljude o onome što rade.
    - Građani na kraju, kada im je potrebna pomoć, dođu u te iste NVO o kojima su mislili jako loše - ocenjuje Dereta. - Možda je to duži i mučniji, ali ipak najbolji put da ljudi vide koliko pomažemo i šta radimo.
    Dereta dodaje i da ne beže od ocena da se bave politikom. Jer, to je pravo civilnog sektora.
    - Preporuke Saveta Evrope kažu doslovno da NVO imaju prava da se bave političkim temama u granicama i okvirima. Jer, sve što radimo jeste politika. Ne možete da imate bilo koju zakonsku inicijativu, a da to nije mešanje u politiku - zaključuje on.
    Politički analitičar prof. dr Slobodan Antonić smatra da bi stav o nevladinim organizacijama donekle bio drugačiji u javnosti, kada bi njihovo finansiranje bilo transparentnije. Kada bi se znalo od koga i koliko novca se sliva na njihove račune.
    - Postoji nekoliko vrlo bogatih NVO, koje su prava preduzeća. Javnost bi morala, bar na njihovim sajtovima, da vidi ko su njihovi donatori - ocenjuje Antonić. - Miljenko Dereta se, recimo, pohvalio da je budžet Građanskih inicijativa veći od milion dolara. Reč je o zaista ozbiljnim parama, ali ne znamo od koga su ih dobili. Voleo bih, takođe, da znam ko finansira izveštaje Helsinškog odbora koje piše Sonja Biserko. Ko daje novac za te njene skandalozne spiskove nepoželjnih!?
    Ali, smatra prof. Antonić, ne bi trebalo prema nekoliko NVO ceniti ceo nevladin sektor.
    - Većina tih organizacija je siromašna i trude se da pomognu ljudima - zaključuje on.

    ŽENE U CRNOM
    JEDNO od najprokuženijih udruženja je Žene u crnom. Ove dame, neposlušne patrijarhatu, ratu, nacionalizmu i militarizmu tvrde da doživljavaju osude, jer njihovo iznošenje istine narodu bode oči.
    - Još 1991. smo se javno pobunile protiv režima. Zato se i zovemo žene u crnom. Sada se borimo za istinu, odgovornost, a narod je gnevan zbog toga - kaže Ljiljana Radovanović, jedna od žena u crnom.

    SPORNA IMOVINA
    Ministarstvo finansija tražilo je izmenu člana koji reguliše imovinu udruženja. Reč je o nekadašnjoj društvenoj imovini, koja je u međuvremenu morala da postane državna, ali udruženja smatraju da su ona pravi vlasnici.
    - Ne mogu udruženja da budu vlasnici, jer je sve društveno postalo državno. Novi zakon predviđa da oni sve prostorije udruženja koriste pod istim uslovima kao i do sada, ali njima to očigledno nije dovoljno - ocenjuje Miljenko Dereta.
    Ivana Mićević

    * * * *
    Izjave i potezi najpoznatijih lidera NVO najbolje odslikavaju njihovo delovanje
    SINHRONIZOVANO NA NAROD
    SINHRONIZOVANO delovanje nevladinih organizacija nedavno je na koži osetio i Dobrica Ćosić. Komitet pravnika za ljudska prava Jukom i Helsinški odbor za ljudska prava podneli su Okružnom javnom tužilaštvu u Beogradu krivičnu prijavu protiv književnika, u kojoj tvrde da je izvršio krivično delo izazivanja nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti. Prema rečima predsednice Jukoma Biljane Kovačević-Vučo, krivična prijava protiv Ćosića podneta je zbog navoda u njegovoj knjizi Vreme zmija - piščevi zapisi 1999-2000.
    Delovanje domaćih nevladinih organizacija možda najbolje odslikavaju izjave i potezi njihovih lidera(ki) u proteklih nekoliko godina, a postavlja se pitanje da li bi bilo koja država-članica EU, dozvolila u svom dvorištu ovakvo delovanje NVO:

    NATAŠA KANDIĆ, direktorka Fonda za humanitarno pravo:
    Prošle godine je prisustvovala proglašenju nezavisnosti ilegalne države Kosovo (kao lični gost Hašima Tačija).
    Posle objavljivanja video-snimka na kojem se vidi kako predsednik Hrvatske Stjepan Mesić peva ustaške pesme, direktorka Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić je izjavila da to nije ništa strašno i nikakav greh, jer je on dokazani antifašista. Prethodno, Mesić je odlikovao Kandićevu ordenom Katarine Zrinske.

    SONJA BISERKO, predsednica Helsinškog odbora:
    Srbi moraju da se suoče s tim da je Kosovo izgubljeno. Vojvodina je dobrovoljno ušla u Srbiju, i posle toga u Jugoslaviju. Ona ima puno pravo da se izjasni kakav položaj želi.
    U knjizi pod naslovom Samoizolacija realnost ili cilj, Helsinški odbor je napravio crnu listu sa takozvanim neprijateljima evropskog puta Srbije. Na naslovnoj strani knjige,
    Srbija je u granicama predstavljena bez Kosova i Metohije.
    Nataša Kandić, Sonja Biserko i Biljana Kovačević-Vučo se slažu sa izjavom Martija Ahtisarija da su Srbi krivi kao narod i da je potrebno da se Srbi, poput Nemaca, denacifikuju.
    Sonja Biserko: Međunarodna zajednica bi trebalo da podrži tužbu BiH protiv Srbije za genocid. To je jedan od uslova za pravilnu interpretaciju ratova na prostoru bivše Jugoslavije.
    Nepriznata crnogorska pravoslavna crkva angažovala je predsednicu Komiteta pravnika za ljudska prava Biljanu Kovačević-Vučo da je zastupa u sporu sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

    BILJANA KOVAČEVIĆ-VUČO:
    Nemam nijedno srpsko krvno zrnce, ali sam politički Srpkinja.
    U maju 2007. godine, domaće nevladine organizacije (Fond za humanitarno pravo, Helsinški komitet za ljudska prava, Fond za otvoreno društvo, Jukom...) poslale su pismo na adrese 27 zemalja članica Evropske unije, tražeći od Brisela da pojača pritisak i prekine odnose sa Beogradom dok svi haški optuženici ne budu izručeni Tribunalu.

    SLUČAJ DOBRICE ĆOSIĆA
    Gotovo nemoguće je ne primetiti da je posle podnošenja tužbe (1. april) pokrenuta dirigovana kampanja protiv Ćosića. Odmah su se oglasili i helsinški odbori BiH i Hrvatske, koji su zatražili da se ispita Ćosićeva uloga u ratnim zločinima na teritoriji bivše Jugoslavije!? Nastavak je usledio u domaćim medijima. Na televiziji B 92, u okviru emisije Stanje nacije objavljeno je istraživanje Stratedžik marketinga o tome da li Dobrica Ćosić u svojim delima širi nacopnalnu mržnju, dok je u dnevnom listu Borba pokrenuta anketa Ko će biti otac nacije, pošto će Dobrica Ćosić, po njihovom mišljenju, ionako završiti u zatvoru.
    A. P.

    * * * * *

    Ko dobija novac iz budžeta Srbije namenjen NVO
    DONACIJE SAMO VARKA
    KO samo prelista budžet Srbije mogao bi da zaključi da skoro svaki resor u Vladi plaća neku svoju nevladinu organizaciju. Jer, među troškovima Ministarstava navode se i dotacije nevladinim organizacijama, za koje je država ove godine izdvojila skoro tri milijarde dinara.
    Ova optička varka nestaje posle uvida u spisak korisnika ovih donacija. Na listi se nalaze sve parlamentarne političke stranke, verske zajednice, nacionalni saveti, sportski savezi, ekološka udruženja i udruženja umetnika, organizacije za pomoć invalidima... Najglasnije nevladine organizacije, koje se često političarima mešaju u posao, nisu na platnom spisku države. Ali, zato se u nevladine ubraja Matica srpska, a taj status do pre šest godina imala je i SANU!
    Centar za razvoj neprofitnog sektora, Transparentnost Srbija (TS) i još osam nevladinih organizacija vode projekat linija 481, kako je označena stavka u budžetu iz koje se plaćaju. Njihov cilj je da utvrde: koga sve država plaća, kako se novac deli i šta građani dobijaju zauzvrat.
    Prema prvim analizama, među korisnicima je dvadesetak ratnih udruženja, kao što su: Asocijacija za negovanje tradicija VJ, Ratni veterani Srbije, Društvo za negovanje tradicije oslobodilačkih ratova od 1912, Asocijacija za negovanje tekovina Ravnogorskog pokreta... Preko Ministarstva omladine i sporta, recimo, donacije su išle Atletskom savezu, Streljačkom savezu za letačke mete, Bridž savezu Srbije...
    - Nije nam cilj da se brišu korisnici, nego da utvrdimo da li su za taj novac uradili neki posao od kojeg bi društvo imalo korist - objašnjava Ivana Stevanović, koordinator projekta Linija 481. - Važno je i da se utvrde kriterijumi za dodelu sredstava. Nekima se daje po sili zakona, jer se država propisima obavezala da ih finansira, drugi novac dobijaju na zahtev, a konkursi su prava retkost.
    Nemanja Nenadić, programski direktor TS, smatra da je najveći problem to što su u isti koš i pod oznakom nevladini stavljene i političke stranke, od kojih je većina na vlasti, zatim verske zajednice, nacionalni saveti i druga udruženja.
    - Drugi je problem što u većini slučajeva budžetski korisnici, poput ministarstava, nisu obavezni da daju novac nevladinim organizacijama. To je njima ostavljeno na volju, bez obzira na to što bi država možda mogla da uštedi ukoliko bi za izradu određenog projekta angažovala organizaciju - ističe Nenadić.
    Tokom prošle godine dotacije nevladinim organizacijama išle su preko kasa 18 ministarstava, a novac je izdvajan i iz pregrada namenjenih direkcijama, upravama, okruzima... Kad se sabere, preko Linije 481 iz budžeta je lane odvezeno oko 5,7 milijardi dinara.

    MALOLETNI OSNIVAČ
    PREMA jednoj od poslednjih verzija zakona o udruženjima, za osnivanje udruženja potrebno je troje istomišljenika, od kojih jedan treba da ima prebivalište u Srbiji. A, osnivač udruženja mogao bi da bude i maloletnik, sa navršenih 14 godina, ali uz saglasnost staratelja.
    Dragutin Stevanović

    * * * * *

    Zmago Jelinčič, član Evropskog parlamenta, o pogubnom uticaju NVO:
    RAZBIJAJU DRŽAVE

    ULOGA nevladinih organizacija u Srbiji, ali i ostalim državama bivše Jugoslavije, već dugo je tema žestokih rasprava. I dok su napadi na njih uglavnom pripisivani antievropskom lobiju, kritike na račun nevladinih organizacija (NVO) dobijaju sasvim novu težinu kada ih iznese jedan od članova Parlamentarne skupštine Evropske unije. I to iz Slovenije.
    - Trebalo bi razgraničiti prave nevladine organizacije, koje svojim delovanjem doprinose demokratskom društvu i one politički aktivne organizacije, kontrolisane od stranih vlada, tajnih službi ili interesnih grupa - ističe Zmago Jelinčič, predsednik Slovenačke nacionalne stranke i član Odbora za odbranu i bezbednost Evropskog parlamenta.
    U Sloveniji ne postoji poseban zakon o nevladinim organizacijama, ali kako objašnjava Jelinčič, nema ni organizacija koje za cilj imaju da destabilizuju državu.
    - Doduše, imali smo Nevu Miklavčič iz Helsinškog odbora, koja je, po mom mišljenju, bila toliko nenormalna da su je i njeni mentori iz engleske obaveštajne službe škartirali. Strašno je i to što su mnoge nevladine organizacije na državnom budžetu, a rade protiv države. Znači, dobijaju novac od građana koji plaćaju porez, a u isto vreme podržavaju nelegitimnu nezavisnost Kosova i Metohije, kao što je to slučaj u Srbiji.
    Jelinčič smatra da takvim nevladinim organizacijama nema mesta u demokratskom društvu.
    - Ne razumem kako Sonja Biserko i ostali lideri nevladinih organizacija u Srbiji mogu nesmetano da rade protiv srpske države i da se zalažu za secesiju Vojvodine? Zašto država Srbija ne reaguje, zašto to dozvoljava? U Sloveniji, mi bismo sigurno reagovali - kategoričan je predstavnik Slovenije u Parlamentarnoj skupštini Evropske unije.
    Na koji način funkcionišu nevladine organizacije na teritoriji bivše Jugoslavije, Jelinčič dočarava na primeru nacističkih kulturnih društava!
    - Ove nemačke organizacije su pre i uoči Drugog svetskog rata radile po identičnom scenariju kao danas određene nevladine organizacije. Znači, prodavali su laži u korist svojih stranih gospodara.
    Iako je na teritoriji bivše Jugoslavije aktivno nekoliko desetina hiljada nevladinih organizacija, samo mali deo njih zaista raspolaže velikom količinom novca, a radi se upravo o politički aktivnim NVO.
    - Od svih bivših jugoslovenskih republika, političke NVO su najaktivnije u Srbiji. One dobijaju novac iz svojih baza, a trenutno im je glavni zadatak projekat Vojvodina. Takođe tu su i hrvatski apetiti. Varate se ako mislite da je Zagreb odustao od namere da proširi svoje granice i na Srem, do Zemuna - otkriva Jelinčič.
    Prema mišljenju našeg sagovornika, strane vlade ili službe za predstavnike nevladinih organizacija vrbuju uglavnom osobe nestabilnog karaktera.
    - Psihičko zdravlje tih ljudi nije baš najbolje i to strani faktor koristi. Osobe koje vode nevladine organizacije su impulsivne, nekorektno se ponašaju i često su spremne da za svoje gospodare urade i više nego što se od njih očekuje - konstatuje Zmago Jelinčič.

    SRBIJI IZLAZ NA MORE
    ZMAGO Jelinčič nedavno je u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope podneo zahtev da se, uz posredstvo velikih sila, sazove mirovna konferencija o bivšoj Jugoslaviji.
    - Granice AVNOJ-a su nerealne i ako bi se na mirovnoj konferenciji ispravile istorijske greške, siguran sam da bi tenzije konačno splasnule u zemljama bivše Jugoslavije - smatra Jelinčič.
    Mirovna konferencija bi trebalo da obuhvati Sloveniju, Hrvatsku, BiH i Srbiju. Makedonija nije sporna, kao ni KiM, koje je, kako smatra Jelinčič, unutrašnji problem Srbije.
    - Treba pre svega rešiti pitanje mora. Stvaranjem Jugoslavije, Jadran je pripao upravo Jugoslaviji, a ne Hrvatskoj. Zato bi i Srbija trebalo da ima izlaz na more.
    Prema mišljenju slovenačkog političara, Hrvatska želi da posle ulaska u EU, Srbiju vidi u granicama beogradskog pašaluka.
    - Uz pomoć Italijana, kojima su obećali povratak 1.470 nekretnina u Istri, Hrvati će tražiti svoj deo sve do Zemuna. Takođe, u saradnji sa Mađarima, pokušaće da otcepe Vojvodinu. Hrvatska je država koja je nastala na fašističkim temeljima, da bi zatim hrvatski komunisti nepravedno dobili teritorije ostalih republika. Istra im nikada nije ni pripadala - zaključuje Jelinčič.

    PUTIN - NOĆNA MORA
    VLADIMIR Putin je noćna mora za nevladine organizacije u Rusiji. Premijer Rusije pronašao je način kako da ograniči delovanje NVO u toj zemlji. Putin je potpisao rezoluciju kojom je broj nevladinih organizacija sa pravom primanja donacija iz inostranstva bez plaćanja poreza smanjio sa preko stotinu na svega 12! Sa spiska su izostavljene neke od najvećih fondacija, poput Fordove. Zbog toga, veliki broj NVO su odlučile da se povuku iz Rusije, jer ne mogu da 25 posto svojih prihoda (kolika je poreska stopa) stavljaju u džep Putinovog ministra finansija.
    I za vreme Putinovog predsedničkog mandata, NVO su bile na posebnom udaru ruskih vlasti. Još 2005. godine javno je kritikovao međunarodni pritisak na mnoge evropske zemlje.
    - Takav pritisak na reforme u zemljama na prostoru SSSR-a dovodi do stvaranja haotičnih banana-republika. Mislim da su SAD i zapadne zemlje pogrešile u podržavanju nevladinih organizacija i organizovanju mnogih drugih misija u zemljama kao što je Ukrajina - rekao je Putin.

    Aleksandar Palić
    За землю родную не на жизнь а на смерть
    Воевал с врагами Володимир князь
    Многая лета
    Многая лета
    Многая лета
    Русской земле

  7. #37

    Odgovor: Nevladine organizacije

    normalno ljudi iz nvo rade za prestizh novac ali i da im se ime vidi u novinama.kada se treba pljuvati srbi i sve srpsko tu su prvi,obozhavaju da obichni zhivalj poduchavaju tzv evropsklim vrednostima jer su oni bajni evropejci.dobro se zna i odakle se te nvo placaju i za koga rade.po tom pitanju srbija bi trebala postupiti kao i rusija,belgija itd.ako se otkrije da se nvo placa velikim parama iz inostranstva oni je vracaju pod okrilje drzhave.gledavshi piramidu na pinku chuo sam izvesnog miljenka deretu kako izjavljuje da su nvo neophodne za narod i da vlada namerno smanjuje njihov znachaj.kao shto je reko josa to su paraziti koji koriste nichemu
    zna se dobro da su nvo korishcene za unishtenje sistema u vrmenu posle pada berlinskog zida u drzhavama u kojima je vladao komunizam

    naravno postaje korisne i neophodne nvo
    Poruku je izmenio maksimilijan, 14.06.2009 u 19:27

Strana 3 od 3 PrvaPrva 123

Slične teme

  1. Zabraniti ultradesničarske organizacije?
    Autor Morpheus u forumu Politika
    Odgovora: 163
    Poslednja poruka: 30.04.2011, 10:21

Tagovi za ovu temu

Vaš status

  • Ne možete pokrenuti novu temu.
  • Ne možete poslati odgovor.
  • Ne možete dodati priloge
  • Ne možete prepraviti svoje poruke
  •