SRBIJA I NESVRSTANOST
Stidljive vesti
Predsednici Srbije i Egipta o nizu pitanja od interesa za dve zemlje (Blic, 1. IV 2009.)
Predsednik Srbije je u razgovoru sa svojim egipatskim kolegom izneo ideju da Beograd bude domaćin samita Pokreta nesvrstanih 2011. godine, na 50. godišnjicu od osnivanja pokreta...
(Blic 15.01.2009)
Približavanje i veći angažman u Pokretu nesvrstanih, i približavanje zemljama članicama te organizacije, jedan je od novih spoljnopolitičkih ciljeva Srbije. O ponovnom članstvu se ne razmišlja, ali postoji želja da se na taj način obezbedi podrška članica organizacije, koja okuplja 118 zemalja, za interese Srbije, pre svega kada je u pitanju Kosovo.
Kako saznajemo, već postoje dve konkretne ideje: Beograd želi da u septembru bude domaćin konferencije zemalja članica Pokreta nesvrstanih, kojom bi se obeležilo 20 godina od poslednjeg samita koji je održan u Beogradu.
Istovremeno, Beograd ima ambiciju da 2011. organizuje jubilarni samit nesvrstanih, kada se obeležava 50 godina od osnivanja organizacije. Organizacija tog skupa još je na dugom štapu, pre svega zbog toga što Srbija danas ima samo status posmatrača u Pokretu nesvrstanih, ali diplomate veruju da bi dobar imidž, koji Beograd i danas ima među tim zemljama, mogao da bude dovoljan da se organizacija poveri zemlji koja nije članica.
Kontakti između Srbije i nesvrstanih obnovljeni su praktično prošle godine, kada je Beograd lobirao za podršku rezoluciji u UN kojom se od Međunarodnog suda pravde traži da oceni legalnost proglašenja nezavisnosti Kosova. Uspešno lobiranje u organizaciji koja okuplja toliki broj zemalja imalo je možda i presudnu ulogu prilikom glasanja u Njujorku, a Beograd sada te kontakte ne želi da odbaci. Osim što bi približavanjem nesvrstanima obezbedila leđa u Ujedinjenim nacijama, diplomate procenjuju da bi Srbija na taj način sebi ponovo otvorila i tržišta na kojima su do pre 20 godina srpski građevinari i trgovci bili rado viđeni. ..
. Bivši diplomata Dušan Lazić iz Foruma za međunarodne odnose, sa druge strane, upozorava da Beograd mora da bude jako pažljiv.
- Treba biti oprezan i kada su u pitanju te najavljene manifestacije. Treba biti realan, šta to znači i da li nam je to potrebno. Bitnija je suština, razvoj odnosa sa zemljama gde imamo interese, nego manifestacije i učestvovanje na njima - kaže Lazić za Blic.
Sagovornici Blica slažu se da bi iz približavanja nesvrstanima Srbija svakako mogla da ima i velike koristi. Političku korist Srbija bi imala uspostavljajući široki front podrške za diplomatsku borbu oko Kosova, kao i ekonomsku, vraćajući se na veliko tržište čiji je Beograd dugo bio značajan partner.
- Srbija ima interes da zadrži postojeće stanje u kome većina zemalja sveta nije priznala nezavisnost Kosova - kaže Slobodan Marković. Prema njegovim rečima, nesumnjiv je i ekonomski interes, pogotovo u uslovima ekonomske krize.
Dušan Lazić kaže da treba poći od realnih činjenica i mogućnosti da Srbija vodi tako široku spoljnu politiku.
- Treba jasno videti koji su to interesi, i šta ćemo postići. Dobro je vratiti se na ta tržišta ali polazeći od realnih procena mogućnosti - zaključuje Lazić.
Nije srpski patent - Približavanje starim partnerima iz nesvrstanih nije srpski patent, već hrvatski - kaže Slobodan Marković. On podseća da je naš zapadni sused mesto nestalne članice Saveta bezbednosti UN prošle godine obezbedio upravo glasovima nesvrstanih i podsećanjem da se radi o bivšoj članici SFRJ.
Presudnu ulogu u lobiranju imao je poslednji savezni sekretar za inostrane poslove SFRJ Budimir Lončar, poslednjih godina specijalni savetnik hrvatskog predsednika Stjepana Mesića za spoljne poslove. Hrvatska, kao i Srbija, danas ima status posmatrača u nesvrstanima, a taj status imaju i Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Makedonija.
Tito, Nehru, Naser
Nesvrstani su osnovani u Beogradu 1961. godine na inicijativu trojice državnika, Josipa Broza Tita, egipatskog predsednika Gamala Abdela Nasera i indijskog predsednika Džavaharlala Nehrua, koji je i skovao termin nesvrstani. Pokret nesvrstanih okupljao je najčešće države trećeg sveta, koje nisu mogle ili htele da učestvuju u blokovskoj podeli sveta i politici hladnog rata. Titova Jugoslavija stekla je u to vreme zavidan rejting u međunarodnim odnosima. Bez sveta podeljenog u dva bloka, nesvrstani su izgubili svoj politički smisao, ali i dalje funkcionišu, uz izmenjene prioritete.
Beograd, 5. Septembar 1961. Osnivači (25 država): Marshal Josip Tito of Yugoslavia; Saeb Salaam of Lebanon; Prince Norodom Sihanouk of Cambodia; President Adan Abdullah Osman of the Republic of Somali; Lieutenant General Ibrahim Abboud of Sudan; Sheik Sowayel of Saudi Arabia; King Hassan of Morocco; Mrs. Sirimavo Bandaranaike, prime minister of Ceylon; President Habib Bourguiba of Tunisia; President Achmad Sukarno of Indonesia; President Oswaldo Dorticos of Cuba; President Kwame Nkrumak of Ghana; President Gamal Abdel Nasser of the United Arab Republic; Emperor Haile Selassie of Ethiopia; Prime Minister Mohammed Daud of Afghanistan; President Modibo Keita of Mali; and Prime Minister Jawaharlal Nehru of India.