Pošto su stručnjaci konstatovali da vršačka kula trenutno nije bezbedna za posetioce, urađena su arheološka istraživanja, a nadležni su najavili početak radova na restauraciji ovog objekta. Marko Popović, pomoćnik ministra za kulturu, rekao je da sve kulturne institucije pred sobom imaju delikatan posao priključenja vršačkog utvrđenja tokovima savremenog društva i očuvanja ovog istorijskog spomenika za buduće generacije.
- Biće urađena statična sanacija i obimni radovi u cilju revitalizacije glavne kule Vršačkog zamka, koja je i najočuvanija. Potrebno je obnoviti međuspratne konstrukcije i stepeništa, a eventualno i krovne konstrukcije kako bi se sve vratilo u izvorno stanje, a u isto vreme bi kula postala i jedna vrsta muzejskog objekta - rekao je Popović.
Popović je objasnio da bi se paralelno radio idejni projekat uređenja celog kompleksa Vršačkog zamka.
- I treća stvar, koja je možda za malo dalju budućnost, jeste eventualno iseljavanje repetitora koji vizuelno i uopšte ugrožava spomenički kompleks - rekao je Popović.
Milorad Đurić, pokrajinski sekretar za kulturu rekao je da čitav proces u vezi sa revitalizacijom Vršačkog utvrđenja traje nekoliko godina.
- Rešili smo da sve ubrzamo, da Vršac dobije veoma atraktivnu lokaciju. Smatramo da ovakvi objekti imaju svoj ekonomski, ali pre svega turistički potencijal. Želimo da sve to ukombinujemo u ponudu koju bi Vršac mogao da ima - rekao je Đurić. On je dodao da Pokrajinski sekretarijat za kulturu ovom projektu daje punu podršku, da očekuje da će se uključiti i republičko ministarstvo koje je već u tu svrhu izdvajalo novac.