Pred poslanicima Skupštine Vojvodine naći će se izmene statuta kojima se ukida mogućnost da Vojvodina donosi zakone, osniva predstavništvo u Briselu i sklapa međunarodne ugovore. Pod formom pravno-tehničke redakcije, za te izmene spremni su da glasaju DS i SPS u pokrajinskom i republičkom parlamentu, a vladajuća koalicija u Skupštini Srbije računa i na LDP. Ono što je izvesno, te izmene će do kraja meseca stići u pokrajinski parlament, a kasnije će biti upućene u Skupštinu Srbije.
- Novi statut Vojvodine i predlog pokrajinskog budžeta trebalo bi da se nađu na dnevnom redu pokrajinske skupštine do kraja ovog meseca, izjavio je za Blic Dragoslav Petrović, šef poslaničke grupe Za evropsku Vojvodinu. - Još uvek nismo odredili termin tih sednica pošto u republičkoj vladi tročlana komisija usaglašava tekst zakona o prenosu nadležnosti sa republike na pokrajinu sa kojim mora da se usaglasi budući statut, kazao je Petrović.
Petrović objašnjava da je postignut dogovor da se pred poslanicima u pokrajinskom parlamentu nađu samo pravno-tehničke promene a ne, kako se u javnosti spekuliše, ceo predlog statuta jer zato nemaju mandat pošto su taj dokument usvojili prošlog oktobra. On je i demantovao glasine da se tročlana vladina komisija koja radi na tom zakonskom aktu nije sastajala.
- Sa komisijom za usaglašavanje zakona o nadležnostima - nastavio je Petrović - koju čine Milan Marković (DS), Verica Kalanović (G17 plus) i dr Žarko Obradović (SPS) u stalnim sam kontaktima, pa znam da rade na usaglašavanju konačne verzije teksta zakona koji će potom Vlada uputiti Skupštini Srbije na usvajanje.
Na pitanje da li česta produžavanja najavljenih rokova kad je u pitanju zakon o prenosu nadležnosti ukazuju da u DS ne postoji jednoglasje, Petrović je kazao da je na sednici Glavnog odbora te partije jasno demonstrirana podrška predsednika stranke Borisa Tadića pokrajinskom rukovodstvu DS i Bojanu Pajtiću za rad na usvajanju statuta.
- To je bila jasna podrška da se okonča proces usvajanja statuta i zakona o nadležnostima - istakao je Petrović ne želeći da komentariše izjavu predsednika Tadića da neće dozvoliti da se pravna rešenja vezana za pokrajinski statut izjednače ili približe rešenjima iz Ustava iz 1974. godine.
Prema do sada usaglašenom tekstu zakona, navode u pokrajinskom delu DS, Vojvodina će imati pravo da zaključuje međuregionalne sporazume u okviru svoje nadležnosti umesto međunarodnih ugovora, kako je u predlogu statuta formulisano. Vojvodina, usaglašeno je, može biti član evropskih i svetskih udruženja regiona i u okviru svoje nadležnosti može osnivati predstavništva u regionima u skladu sa statutom, a ne u Briselu i regionima Evrope kako je u predlogu statuta predviđeno.
Usaglašeno je da akti kojima AP Vojvodina uređuje pitanja od pokrajinskog značaja imaju normativni karakter, a ne pravnu snagu zakona iako je prvobitno postojala alternativa po kojoj bi pokrajinski akti trebalo da imaju značaj zakona na teritoriji pokrajine.
Trenutno se radi na usaglašavanju stavova koje će sve nadležnosti pokrajina preuzeti od republike iz 26 različitih oblasti što, kako je izjavio Tamaš Korhec, pokrajinski sekretar za upravu, propise i nacionalne manjine i koautor predloga statuta, usporava proceduru u vezi sa statutom.
- U pokrajini vlada mišljenje da bi neki fondovi bolje funkcionisali kada bi se republički decentralizovali - izjavio je Korhec.
On navodi da bi Fond za zdravstveno osiguranje bolje funkcionisao kada bi se decentralizovao pošto bi kao pokrajinski fond daleko više odgovarao potrebama zdravstva u Vojvodini.
- Ali u resornom ministarstvu misle drugačije. Isto tako, teško su rešiva pitanja iz oblasti obrazovanja. Mi smo mišljenja da obrazovanje može preuzeti pokrajina, međutim još nije postignut dogovor pošto je i Ministarstvo prosvete drugačijeg stava - naveo je Korhec.
Tročlana vladina komisija još nije usaglasila pitanje upravnih okruga, kao ni pitanja koja se odnose na organizaciju pokrajinskih upravnih organa vlasti, zatim kojim će sve ustanovama, preduzećima i drugim pravnim licima pokrajina biti osnivač. Ostala su još otvorena pitanja pošto su u dosadašnjem usaglašavanju predstavnici republičke vlade insistirali da pokrajina može osnivati agencije za energetiku i rudarstvo, pokrajinsku, geodetsku, geološku službu, istraživačko-razvojne centre koji bi bili deo republičkih ustanova a ne, kako se u predlogu statuta predviđalo, kao posebna pravna lica.