Enigma konflikta - Blog - VojvodinaCafe Forum
Pogledaj RSS Feed

Tanja77

Enigma konflikta

Ocenite unos
Konflikti su stari koliko i čovečanstvo i nemoguće je zamisliti jednu organizovanu zajednicu bez njih. Jer, kako bi naš narod rekao: sto ljudi sto ćudi. Međutim, iako se stalno susrećemo sa njima, još uvek nismo postali imuni i oni nas veoma često dovode do frustracija, mentalne iscrpljenosti, stanja očaja, a vrlo često i do blažih oblika depresije.Dr Friedrich Glasl, ekonomista i konsultant za organizaciju, specializovan za rešavanje konflikata, kaže: Konflikti do te mere utiču na našu sposobnost shvatanja i mišljenja da nismo u stanju jasno videti stvari oko nas i u nama samima. Kao da naše oči gube sposobnost vida, a naš poglad na nas same i na suprotnu stranu u konfliktu postaje sve jednostraniji i iskrivljeniji. Naša sposobnost razmišljanja ostaje zarobljena, a da mi toga nismo ni svesni.Naša sposobnost razmišljanja ostaje zarobljena, a da mi toga nismo ni svesni.

U svakodnevnom životu konflikti se često poistovećuju sa svađom, sukobom interesa, upotrebom sile ili bitkom u kojoj se mora pobediti. Kada se nađemo u konfliktnim situacijama pokušavamo da iz njih brže bolje pobegnemo a da pritom ne znamo od čega i zašto bežimo. Ili se grčevito borimo sa željom da postignemo... nešto... nešto... što ni sami vrlo često ne znamo da definišemo.

Šta su u stvari konflikti? Da li su svi konflikti isti? Kako uopšte dolazimo do njih? Zašto toliko loše utiču na nas? Da li ih je moguće izbeći? Da li u konfliktima ima nečega dobrog? Kako ih rešiti? Ovu su samo neka od pitanja čiji bi odgovori pomogli u razrešavanju ove čuvene enigme zvane KONFLIKT.

Konflikti odigravaju veoma bitnu ulogu u našem životu. Da nema konflikata ne bi bilo ni života, sazrevanja ni odrastanja. Postoje konflikti koji pokazuju da smo normalna osoba. To su one situacije kada se osoba odvaja, postaje autonomna i štiti svoj identitet tako što kaže NE, ja nisam kao ti, ja sam neko drugi, ja ne mislim kao ti, ja ne osećam kao ti.
Reč koja opisuje konflikt na najjednostavniji i najpraktičniji načina je reč SUKOB. Pod tim se podrazumeva sukob unutar jedne grupe (konflikt u grupi), sukob između dva čoveka (interpersonalni konflikti) i unutar jedne osobe (intrapersonalni konflikti), kaže Tijana Mandić profesor i dr kliničke psihologije.

Važno je znati da kada govorimo o konfliktima reč sukob ne bi trebalo da ima negativnu konotaciju, jer kao što sam rekla: da nema sukoba ne bi bilo ni života, sazrevanja, ni odrastanja. Svrha sukoba mišljenja jeste da proizvede nešto dobro i korisno za one koji se sukobljavaju i da ih dovede do kreativnih rešenja. Ponekad ti sukobi mogu da budu i neprijatni, međutim to ne mora da znači ništa loše, niti mora ukazivati na loš iskod. Ne možemo očekivati da će u životu sve biti lepo i prijatno. To bi nas u mnogome onesposobilo.
Naša ličnost je po prirodi konfliktna, tako da i naš odnos prema drugima i prema društvu može biti konfliktan i to može da bude izvor pokreta ka nečem boljem, lepšem i kreativnijem objašnjava prof dr Tijana i dodaje: Svaka osoba koja ima svoj identitet mora da iskusi sukob sa nekim i to je potpuno prirodno. Postoji mnogo razloga zbog kojih ulazimo u konflikte sa drugima. Jedan od njih je i naša različitost jer je svaka individua jedinstvena. Razlog zašto ulazimo u konflikte zbog različitosti nije sama različitost već neprihvatanje da je ona izvor nečega dobrog. Kvalitetno zajedništvo i kreativnost dolaze upravo iz nje i to je ono što je potrebno prihvatiti. Različitost je neophodna u međuljudskim odnosima i njena svrha nije sukobljavanje sa ciljem da se pokaže kako je tuđa različitost loša, već da se uspostavi ravnoteža u našim odnosima i da kroz to proistekne međusobna podrška, podsticaj ka višim ciljevima.
Pored različitosti, jedan od isto tako važnih razloga koji dovodi do konflikta je i nerazumevanje. Nerazumevanje onoga što nam druga strana poručuje i govori. Mi smo uglavnom više usredsređeni na sopstvene želje i potrebe, pa često nemamo sluha za druge i pokazujemo nerazumevanje prema potrebama drugih. Postoji i jedna zanimljiva kategorija ljudi koja naprosto voli konflikte i uglavnom kada se pojavi konfliktić oni ga eskaliraju i od toga naprave nešto mnogo gore.
Zatim imate ljude koji su konfliktualni sami po sebi. Oni dokazuju i pokazuju da su odvojeni, različiti, integrisani, drugačiji. Postoji još jedna kategorija ljudi koja teško podnosi konflikte. Tu spadaju oni koji su sebe ubedili da je sve ružičasto i da konflikti ne postoje. Kada se takvi ljudi nađu u konfliktu, obično veoma burno reaguju jer im njihovo pogrešno ubeđenje koje su sami kreirali ne dozvoljava realan pogled na život. Kod njih je postojanje konflikta deo svakodnevnice.
Naše ponašanje prema konfliktu kreira se u zavisnosti od toga kako mi vidimo sebe, svet oko nas i našu društvenu realnost, ističe prof dr Tijana Mandić.

Jedan od razloga zbog koga su nam konflikti mučni i teški je naša potreba da stalno budemo u pravu. Ukoliko, uslovno rečeno, kreiramo neku svoju životnu filozofiju i verujemo da su neke stvari takve i takve, i sretnemo osobu koja nam kaže nešto što je suprotno toj našoj filozofiji, to će nas užasno uznemiriti i iziritirati jer smo sebe ubedili da smo mi uvek u pravu i da ta naša filozofija mora biti tačna. Ako smo takvi, trudićemo se da pojačamo neku svoju reakciju kako bi potvrdili ispravnost svog verovanja za tu stvar. Takve osobe će morati da pobede u dijalogu pa makar svog sagovornika i verbalno izvređale. Ako na primer neki profesor misli da su studenti glupi i da svi varaju na ispitu, onda će on prosto vrebati podatke koji će to i potvrditi. A ako neko pokuša da mu objasni kako je nepoverljiv i da to u šta on sumnja u stvari nije tačno, to će ga onda užasno uznemiriti. Dakle, ako ste sebe ubedili da morate uvek biti u pravu, to će uticati da konflikte doživljavate kao mučne i teške rasprave iz kojih ćete izlaziti isfrustrirani, očajni i prilično iscrpljeni. Moramo prihvatiti da ne možemo uvek biti u pravu i da tuđi predlozi, sugestije, stavovi i mišljenje mogu služiti za našu izgranju, proširivanje vidika kao i ispravljanje nekog pogrešnog ubeđenja koje smo sami kreirali, dodaje prof dr Mandić.

Na pitanje da li je moguće rešiti konflikte i na koji nači to možemo uraditi, prof dr Tijana odgovara: Najbitnije je prihvatiti konflikt kao deo svakodnevnice i ne doživljavati ga kao katastrofu. Moramo se truditi da budemo tolerantni. Sasvim je normalno da vi mislite na jedan način a ja na drugi, vi gledate na stvar iz jednog ugla a ja iz drugog. To uopšte nije loše, na taj način se međusobno obogaćujemo. Isto tako je bitno razumeti važnost kreativnog rešenja samog konflikta. Drugim rečima, potrebno je markirati problem koji postoji ali se i usredsrediti na njegovo rešenje. Ljudi ne znaju, ili ne umeju, ili nisu obučeni da reše sukobe, pa onda oni prerastaju u opasne rasprave, tuče, krvoprolića, ratove
Jedna od stvari koju bi odmah trebalo da zaboravimo je perfekcionizam jer konflikte nećemo nikada rešiti do kraja. Oni su deo naše svakodnevnice. Moramo prihvatiti da nismo savršeni i pokazati neku vrste brige za drugoga tako što ćemo, kada konflikt nastane, reći: U redu, došli smo do ovoga, to ne znači ništa destruktivno. Sada, šta ćemo dalje? Dakle, ne odbaciti osobu i usredsrediti se na rešenje. Kada izađemo iz problema, možda će sve biti bolje, pozitivnije. Važno je da ljudski pristupamo jedni drugima, bez međusobnog povređivanja i sa mnogo milosrđa. Jer da bismo nešto dobili u životu, moramo malo i da rizikujemo... a rešavanje konflikata sasvim sigurno zahteva od ljudi hrabrost i rizikovanje.


Za neuspešno rešavanje konflikata potrebni su:

1. Nerazumevanje prirode konflikata
2. Niska frustraciona tolerancija kratak fitilj
3. Rigidnost u mišljenju
4. Egocentrizam
5. Zablude da smo uvek u pravu
6. Razne prisile (da se uvek borimo, da uvek bežimo)
7. Preterana ranjivost (neadekvatni mehanizmi odbrane)
8. Nepoznavanje i nepoštovanje razlika
9. Emocionalna nepismenost
10. Nisko samopoštovanje
11. Nepoverenje
12. Nesposobnost za empatiju
13. Neiskustvo u konfliktima
14. Nevoljnost da učimo
15. Nespremnost da se prizna greška
16. Nespremnost da se oprosti

Izvor : ENIGMA KONFLIKTA

Updated 25.02.2010 at 12:44 by izabelitta

Kategorije
Društvo oko nas , Psihologija

Komentara