Sve što treba da znate o sportskim povredama - Blog - VojvodinaCafe Forum
Pogledaj RSS Feed

VladanM

Sve što treba da znate o sportskim povredama

Ocenite unos
Upražnjavanje sportskih aktivnosti ima mnogo blagodeti po zdravlje i opšte stanje ljudskog organizma. Redovno treniranje podstiče pravilan rast i razvoj mišića i kostiju i pomaže bolju prokrvljenost organizma. Neophodno je za održavanje ili smanjenje telesne težine, a fizičke aktivnosti iniciraju lučenje hormona sreće, stoga se može reći da su izvor dobrog zdravlja i raspoloženja.
Kako nastaju sportske povrede?

Proleće je vreme kada se mnogi sete da bi mogli da počnu da vežbaju. Leto je iza ugla, a gotovo svi nakon zime imaju poneki kilogram viška, kog žele da se oslobode. U želji da što pre dođu do izvajane figure, ljudi često naprave greške koje rezultiraju sportskim povredama.
Internet je danas dostupan svima, a na internetu je obilje programa za vežbanje, koji se sportistima amaterima mogu učiniti odgovarajućim. Konsultacije sa stručnim licima najčešće izostaju, a ljudi sami biraju vežbe, koje su često suviše zahtevne za njihovu kondiciju i telesnu konstituciju. Izvođenje vežbi bez prethodnog detaljnog zagrevanja, baš kao i izvođenje neodgovarajućih vežbi, najčešće rezultira povredama u vidu uganuća, iščešenja, povreda tetiva ili preloma.
U zimskom periodu, kada veliki broj ljudi odlazi na skijanje, povrede kao što su prelomi i uganuća su izuzetno česte. Ukoliko se neželjena povreda desi, najbitnije je da povređenu osobu ne pomerate s mesta. Obezbedite joj prevoz ambulantnim kolima do najbliže medicinske ustanove. Sanitetski prevoz će, bez obzira na vrstu preloma, sigurno i brzo imobilisati povređenu osobu i dovesti je do lokacije gde će joj biti pružena stručna medicinska pomoć.
Koje su najčešće sportske povrede?

Jednako su učestale sportske povrede mišića, ligamenata i tetiva, mekih tkiva, kao i povrede koje se odnose na prelome i iščašenja kostiju. Povrede mekih tkiva retko zahtevaju dugotrajno ili hirurško lečenje, uglavnom se saniraju mirovanjem, bandažiranjem i oblozima. Povrede kostiju su komplikovanije i često zahtevaju prevoz bolesnika ambulantnim kolima do najbliže medicinske ustanove.
Prelom kosti

Prelomi kostiju su vrlo učestali tokom cele godine, iako se mogu smatrati i sezonskim povredama. Čine 23% od ukupnih sportskih povreda. Prelomi se najčešće dešavaju tokom skijanja, kao i u grupnim sportovima poput fudbala, odbojke, rukometa ili košarke.
Prelom kosti nastaje kada na kost deluje sila koja je jača od čvrstine kosti. Tada nastaje prekid kontinuiteta koštanog tkiva i prevazilaženje granica prirodne elastičnosti kosti.
Prelomi mogu biti:
·Otvoreni prelomi – teži su za saniranje i često zahtevaju hirurške intervencije. Prilikom otvorenog preloma kost je u direktnom kontaktu sa spoljašnjom sredinom.
·Zatvoreni prelomi – najčešće se dešavaju na ekstremitetima, lakši su za lečenje, a kost nije u kontaktu sa spoljašnjom sredinom.
Prelomi mogu biti potpuni i nepotpuni, prosti i složeni.
Simptomi po kojima ćete prepoznati prelom kosti su bol, otok, povišena temperatura, nemogućnost pokretanja dela tela u kojem se desio prelom, pojava modrica i hematoma, škripanje.
Saniranje preloma kosti poverite medicinskom stručnjaku. Osobu koja je zadobila prelom nemojte pomerati, kako ne bi došlo do dislokacije kosti i povrede mekih tkiva. Pozovite sanitetski prevoz koji će sigurno i brzo prevesti povređenu osobu do najbliže bolnice ili banjskog lecilista. Prevoz ambulantnim kolima omogućiće povređenoj osobi komfor i ležeći položaj, uz pratnju dragih osoba ili medicinskog osoblja. Prevoz bolesnika sanitetskim vozilom uključuje i imobilizaciju.
Uganuća

Uganuće (distorzija) se dešava najčešće zbog naglog pokretanja zgloba koji prethodno nije zagrejan i pripremljen, a uganućem su povređeni i ligamenti i zglobovi. Uganuća se javljaju kod pripadnika svih generacija, a jedna su od najučestalijih sportskih povreda. Najčešća su uganuća skočnog zgloba, koja nastaju kao posledica trčanja, brzog hodanja, nepravilnog doskoka, spoticanja, proklizavanja..
Uganuća skočnog zgloba, zavisno od oštećenja ligamenata, delimo na tri stepena:
·Prvi stepen – Istegnuće ligamenta, praćeno bolom slabijeg intenziteta. Oporavak traje do 7 dana.
·Drugi stepen – Delimično pucanje ligamenata, prilikom kojeg je bol praćen oticanjem i smanjenom pokretljivošću povređenog mesta. Oporavak traje dve do tri nedelje.
·Treći stepen – Potpuno pucanje ligamenata, bol velikog intenziteta, veliki otok, hematomi. Oporavak zahteva najmanje mesec dana.
Zajedničko za sva tri stepena je bol i nemogućnost oslanjanja na povređeni skočni zglob. Terapija uganuća je mirovanje, podizanje povređene noge iznad nivoa srca kako bi se otok povukao, hladni oblozi i kompresija elastičnim zavojem.
Iščašenja

Iščašenje je bolnija povreda od uganuća. Prilikom iščašenja zglob je dislociran iz čašice zgloba, što je praćeno bolom jakog intenziteta, oticanjem, podlivima. Zglob stoji u neprirodnom položaju, izobličen je i bolan na dodir. Pokretljivost iščašenog zgloba nije moguća.
Savetujemo vam da ne pokušavate da vratite iščašenu kost u ležište zgloba, već da pozovete sanitetski prevoz. Prevoz bolesnika ambulantnim kolima, uz obaveznu imobilizaciju povređenog mesta, jedini je način da pomognete povređenoj osobi, bez da joj stvarate dodatne neprijatnosti.

Komentara