5 stvari koje su nam ostale od Rimljana - Blog - VojvodinaCafe Forum
Pogledaj RSS Feed

Dragan-che

5 stvari koje su nam ostale od Rimljana

Ocenite unos


Brojna novija istraživanja pokazuju koliko današnjih tehnoloških dostignuća je zapravo razvijeno još vekovima unazad. Jedna od civilizacija koja je doprinela u mnogo čemu, kada su inovacije u pitanju, svakako jeste rimska imperija. Možda nismo ni svesni koliko toga što svakodnevno koristimo vuče korene iz dnevnog Rima.

Mnogo je takvih primera, među kojima su najvažniji putevi, centralno grejanje, beton, kalendar, rimski brojevi i mnogi drugi izumi koji su promenili tok ljudske istorije.

Putevi

Stara poslovica „svi putevi vode u Rim“ koja se koristi u značenju „više puteva može voditi istom cilju“ potiče od toga što su Rimljani prvi pravili puteve i počelo se iz Rima, odakle se pružala i granala cela mreža puteva.

U Velikoj Britaniji, na primer, nije bilo puteva do dolaska Rimljana, koji su napravili mrežu pravih, čvrstih puteva koji su pravljeni od gline, krede i šljunka sa velikim ravnim kamenjem koje je išlo preko.

Ovi su putevi bili blago izdignuti na sredini kako se voda ne bi zadržavala na na njima već bi oticala prokopanim kanalima sa obe strane puta. Većina puteva koji su čak i danas glavni su ostali od Rimljana, a oni koji nisu i koji su se posle pravili su rađeni po uzoru na te puteve.

Centralno grejanje

Sasvim je razmuljivo da bi hladna godišnja doba bila teško podnošljiva ljudima da nije radijatora i tople vode. Rimsko centralno grejanje je funkcionisalo malo drugačije, ali je cilj bio isti. Pećnica koja se nalazila u nivou tla je grejala vazduh koji cirkuliše ispod tankog poda koji je izdignut na pločastim stubovima – ovaj sistem se zvao hipokaust.

Ovo ne samo da je bilo centralno grejanje, već je bilo podno grejanje. Dim i izduvni gasovi iz peći su bili kanalisani kroz određenu vrstu dimnjaka kako ne bi zagađivali gornji prostor koji se greje. Isti sistem se koristio i za zagrevanje vode u kupaonama. Da, Rimljani su nam i to dali.

Beton

Rimski beton – opus caementicium – je pravljen od kalcijum-oksida, vulkanskog praha i agregata vulkanske stene plavac. Njegova široka primena u strukturama je danas poznata kao Rimska revolucija u arhitekturi.

Osim puteva, beton se koristio za mnoge namene, a jedna od najimpresivnijih primena je na kupoli u Panteonu u Rimu koji se i danas može posetiti.

Mnogi naučnici i istoričari dašnjice istražuju više nego ikad rimski beton jer postoji mogućnost da je zapravo mnogo bolji nego onaj koji se koristi danas; kupola na Panteonu je skoro 2.000 godina stara, dok se neke moderne građevine od betona već urušavaju.

Kalendar

Da, bez Rimljana, danas ne bismo znali koji je mesec, a ni dan. U stvari, možda bismo i znali, ali bi verovatno imali drugačije nazive, možda bi ih čak bilo i manje.

Julijanski kalendar, uvedeen od strane imperatora Julija Cezara 46. godine p.n.e. je bio reforma rimskog kalendara koji je počeo da se primenjuje ubrzo nakon osvajanja Egipta.

Ovaj kalendar prvi put deli godinu na 365 dana, svrstanih u 12 meseci sa dodatnim danom u februaru svake četvrte godine. Prepravljen je 1.582. godine u Gregorijanski kalendar, koji se danas koristi, a koji je zapravo samo 0.002% precizniji.

Toaleti i kanalizacija

U starom Rimu su bili razvijeni i sistemi kanalizacije i vodovoda, pa je grad uvek bio snabdeven svežom pijaćom vodom, dok kod nas u Srbiji neki gradovi, na žalost, iako smo već duboko zagazili u 21. vek, i danas imaju problem sa snabdevanjem pijaće vode. Jedan on njih je Zrenjanin.

Često su se u Rimu mogle naći posude za uriniranje po uličnim ćoškovima, kako bi se tečnost sakupila a onda koristila za štavljenje kože životinja kao i za čišćenje (da, baš tako).

U nekim višespratnim stanovima sistem cevi odvodio je fekalije do nivoa zemlje gde bi ih čuvar sakupio jer su se u to vreme koristile kao đubrivo. Rimski javni toaleti su bili prilično sofisticiraniji mada nisu bili toliko korisni za industriju koja se nadala da može slobodno da iskoristi dostupan ljudski otpad.

Drevna rimska kupatila su se sastojala od dugačkih, kamenih klupa sa rupama na određenoj daljini gde bi ljudi sedali. Ispod toaleta je tekao sistem vodovoda; voda je konstantno tekla i odbacivala otpad u ogroman kanalizacioni odvod – Cloaca Maxima – Veliki odvod.

Ovaj sistem je omogućilo nekoliko akvadukta (još jedna rimska inovacija) koji se ulivali u grad, omogućujući građanima konstantno snabdevanje svežom tekućom vodom.

Na kraju, da zaključimo. Moramo se složiti da je rimska civilizacija bila jedna od najnaprednijih i da i dan danas ostaju mnoge zagonetke vezane za njihova, u to vreme, izuzetno napredna istraživanja i saznanja.

Komentara