Grčko voće i biljke koje morate probati na letovanju - Blog - VojvodinaCafe Forum
Pogledaj RSS Feed

Dragan-che

Grčko voće i biljke koje morate probati na letovanju

Ocenite unos


Mediteranska klima Grčke dom je mnogim biljnim vrstama koje ovde uživaju u odličnim uslovima za rast i razvoj. Saznajte koje voće i bilje treba probati pri poseti Grčkoj.

Mediteranska klima i plodna zemlja čine Grčku odličnim mestom za uzgoj i napredovanje brojnih biljnih vrsta, od kojih su neke i endemske. Među njima, izdvajaju se začinsko bilje, grožđe, masline i smokve. Pročitajte nešto više o grčkom voću, vinima i začinima koje morate probati prilikom sledeće posete!

Masline

Kome još nisu poznate sočne i ukusne grčke masline?

Variraju od malih, zelenih i oporijeg okusa, preko braonkastih i mekih, do krupnih, tamnih plodova bogatih uljem i jedinstvenom aromom.

Na Kritu i Zakintosu uspevaju male i zelene, a na Halkidikiju su velike, blede zelene boje, pogodne za punjenje blanširanim bademima ili komadićima paprike ili fete. Tu su i kalamate, u crvenkastim ili potpuno tamnim nijansama.

Devičansko maslinovo ulje se koristi u salatama kako bi okus najbolje došao do izražaja, a najbolje potiče iz Grčke. Pored toga, masline se jedu samostalno, od njih se pravi namaz, stavljaju se u kruhove i ćabate.

U Grčkoj ćete probati najkvalitetnije i najsvežije masline i maslinovo ulje, ono koje ni ne stigne do stranog tržišta. Berba na ostrvu Kitira ide uz veznu degustaciju, ali duž zemlje sigurno ćete naći odlične masline i proizvode od maslina.

Ako planirate da posetite Zakintos leto 2018 je idealna prilika da probate prave grčke masline i maslinovo ulje!

Smokve

Smokve su karakteristično mediteransko voće koje ćete u Grčkoj probati sveže, direktno ubrano sa drveća koje napreduje kraj mora, sunca i na svežem vazduhu.

Kod nas se često jedu suhe smokve, samostalno ili u kolačima, a u Grčkoj je šteta ne svratiti do lokalnih tezgi i kupiti korpicu svežih plodova. Najlepše su u oblastima Kalamata i Evia.

Pored svežih, lokalni specijalitet je i fantastično slatko od smokava, jedan od najlepših grčkih poslastica. Smokve se dobro slažu uz salate, sa mesom ili sirevima.

Grožđe

Grčka je čuvena i po odličnim vinima, koja dobijamo od brojnih vrsta grožđa koje odlično uspevaju u ovom predelu.

Grožđe se gaji u celoj zemlji, tako da možete poći u vinske ture sa obilascima vinograda i degustacijom gde god da se nađete. Najčuvenije su vinarije na Kritu, Santoriniju i „vinskom ostrvu” Sikinos.

Najbolja grčka vina su bela i roze. Od belih, izdvajaju se Athiri, Moschofilero i Assyrtiko, a od crvenih treba probati Xinomavro, Agiorgitiko i Mavrodapni.

Mastika

Mastika se dobija iz smole drveta Pistacia Lentiscus, koje raste samo na grčkom ostrvu Kios. Proizvodi sa mastikom su zato skupi: ne samo što je biljka ekskluzivna za ovo područje, već se drvo prilično teško uzgaja i pušta smolu - lokalci kažu da ona neće ispustiti ni kap smole ako se presadi na sever ostrva!

Iz ovog lepljivog soka dobija se jedinstvena aroma koja se koristi za mnoge stvari. Možete je žvakati kao žvaku - u početku je gorkog okusa, a zatim otpušta čudesnu biljnu aromu. Ubacuje se u dezerte i slatkiše, slana jela i kozmetiku, a zahvaljujući brojnim lekovitim svojstvima, i u lekove.

U Grčkoj je čuven sladoled od mastike Kaimaki, a neizostavni je dodatak sutlijašu, lokumima i tsoureki - ju (Uskršnji kruh). Najpoznatiji je istoimeni liker, koji se pije i u Rumuniji, Bugarskoj i Makedoniji - ali jedina prava mastika je mastika sa Kiosa!

Šafran

Šafran je najskuplji začin na svetu, a najfiniji i najkvalitetniji se proizvodi u Grčkoj, gde je i prvi put uzgojen, mada se danas proizvodi i u Iranu i Španiji.

Ovaj začin dobija se iz ljubičastog cveta lukovice Crocus Sativus: berba je izuzetno naporna jer se u celini koristi isključivo manuelni rad, bez mašina. Začin se dobija od crvenih končića zvanih stigme, koji se sakupljaju i suše, pri čemu im posle sušenja ostaje petina originalne veličine. Ostatak biljke je većinom otrovan.

Za kilogram šafrana potrebno je ubrati oko 85.000 cvetova!
Šafran hrani daje jaku, žuto - narandžastu boju, a ubacuje se u slana jela: supe, čorbe, gulaše, rižoto, paelju i jela sa morskim plodovima. Kao jeftinija zamena koristi se kurkuma.

Ovaj začin poznat je od davnina, i za nastanak njegovog cveta vezuje se zanimljiva legenda: mladi Spartanac Krokos igrao se sa bogom Hermesom, koji ga je tom prilikom slučajno smrtno povredio. Na mestu gde je pao mrtav, nikao je cvet koji nosi njegovo ime, a crveni končići nastali su od kapljica krvi.

Kumkvat

Kumkvat je citrusno voće veličine krupnije masline, koje izgleda kao mala pomorandža. Prvi put se pominje u dvanaestovekovnoj literaturi u Kini, i ima azijsku postojbinu.

Kumkvat je slatko - kiselkastog okusa i pun vitamina C; kada je svež, jede se tako što se odseče vrh, iscedi nešto kiselog soka i onda pojede ceo, sa sve korom.

U Grčkoj se kumkvat gaji najviše na severu Krfa (ali raste na celoj teritoriji) i može se jesti sjvež ili kuvan: u formi džemova, slatka, marmelada i sirupa, a najpoznatiji proizvod Krfa je upravo liker od kumkvata. Može biti na bazi votke, džina ili drugog čistog alkohola.

Maslinovo ulje, voće, vino i slatkiši… Ko bi odoleo? U kombinaciji sa plažama i predivnim mediteranskim predelima, Grčka je pravi Raj na Zemlji!

Komentara