VojvodinaCafe - Zarada drvne industrije ispred prirodnih plavnih šuma
    • Zarada drvne industrije ispred prirodnih plavnih šuma

      Šume u plavnom području Tise skoro da su nestale, a sa njima i dom mnogih vrsta biljaka i životinja. Umesto ovih šuma gaje se plantaže hibrida – vrsta ukrštenih tako da drveće brže raste i pre bude spremno za seču i prodaju. Na obnovi prirodnih šuma se ne radi ozbiljno, a povećava se i opasnost od poplava. Zbog zarade drvne industrije ugrožava se i biodiverzitet, smatraju sagovornici CINS-a.



      Kroz uzan deo šumskog pojasa starih vrba i belih topola nazire se jezerce. Sa njega, uz prasak vode, poleće mnoštvo roda i čaplji i skriva se na susedno drveće. Svuda okolo tršćak i zamočvarene površine u kojima se jasno razaznaju tragovi divljih svinja i srndaća. Nekoliko stabala vrbe izgriženo je toliko da će uskoro da se obruši – ovde su se gostili i dabrovi.

      Sa ruba ove šumske idile puca pogled na čistinu. Njom vlada tišina i samo ponegde protrči uplašena srna pokušavajući da nađe zaklon. Tu je takođe nekada bila šuma, ali je danas više nema.

      Šume uz velike ravničarske reke, poput Tise, od velikog su značaja za ljude i prirodu – ključne su za očuvanje izvora pijaće vode, štite od poplava i stanište su brojnim biljkama i životinjama.

      Međutim, ovih plavnih šuma, kako ih još zovu jer se nalaze u plavnom području reka, u Evropi je preostalo vrlo malo. Čak 90% njihove celokupne površine je nestalo, a ono što je preostalo često je u kritičnom stanju. Smatra se da su plavne šume najugroženiji prirodni ekosistemi u Evropi i stoga su u Evropskoj direktivi o staništima označene kao „prioritetan tip šumskog staništa”.

      U Evropi su plavne šume na mnogim mestima zamenjene plantažama drveća koje se koristi za drvno-prerađivačku industriju. Reč je o hibridima nastalim ukrštanjem američke i evropske crne topole, koji su produktivniji, odnosno proizvedeni da bi brže rasli, bili otporniji na bolesti i pre mogli da budu posečeni.

      U izveštaju Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) iz 2019. godine navodi se da su neke evropske reke, među kojima i Tisa, izgubile skoro 100% od nekadašnjeg plavnog područja.

      Ornitolog Milan Ružić iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije kaže da je retko koja reka u Srbiji toliko izmenjena kao Tisa, da su ljudi oteli plavnu zonu i pretvorili je u oranice i plantaže. On smatra da je hibridno drvo napravljeno, između ostalog, za potrebe drvne industrije te da ne favorizuje one ptice koje su nam najvrednije, najznačajnije, koje se nalaze na nacionalnim i globalnim crvenim listama, kao što su orao belorepan, crna roda i razne druge vrste.

      „Crna roda ne može da pravi svoje gnezdo sakriveno u šumi na bilo kom drvetu. Njoj treba drvo koje ima razgranatu krošnju, sa velikim jakim bočnim granama, kakve klonske topole nemaju”, dodaje Ružić.

      Ostatak teksta pročitajte na sajtu CINS-a.
      Komentara Pošaljite komentar

      Kliknite ovde da biste se ulogovali

      2+6 (rezultat upiši slovima)