VojvodinaCafe - Nestaje najduža vojvođanska reka zbog navodnjavanja
    • Nestaje najduža vojvođanska reka zbog navodnjavanja

      Najduža vojvođanska reka Krivaja, koja svoj tok i počinje i završava u toj pokrajini, dugo se svrstava u ekološke crne tačke, a u poslednjih nekoliko godina u svom donjem toku i potpuno nestaje, upozoravaju ekolozi iz Srbobrana. Smatraju da je uzrok prekomerna upotreba vode za navodnjavanje, zbog čega tokom čitavog leta mala brana uzvodno od njihovog mesta ostaje zatvorena. U Vodama Vojvodine kažu – imaju projekat koji bi situaciju trebalo da popravi, prenosi N1.



      Kako najduža vojvođanska reka izgleda tokom leta u svom donjem toku?

      "Nema reke. Ja stalno kažem, ovo više nije Krivaja nego Nemaja – nema je", odgovara Mirko Paroški iz Ekološkog pokreta Srbobran.

      Razlog – to što je tokom celog leta brana bila zatvorena, kažu u Ekološkom pokretu Srbobrana. Tek pre desetak dana voda je na tom mestu ponovo potekla. Iako u Vodama Vojvodine navode da ustavi ili male brane služe za korišćenje akumulisane vode za navodnjavanje, ugostiteljstvo, rekreaciju, turizam i ribarstvo, ekolozi te prednosti na Krivaji ne vide.

      "Ova brana je problematična jer zadržava vodu kako bi ovo poljoprivredno dobro moglo da navodnjava svoje useve. Znači, oni imaju blagodeti od Krivaje. Šta mi dole imamo? Ništa, muve, komarce koji se kupe.. Ni žabe više nemamo u toj Krivaji. Sve je pocrkalo", navodi Dragan Kurjački iz Ekološkog pokreta Srbobran.

      "Možemo reći da je to kolektor otpadnih voda od grada Bačke Topole i njihove industrije, sa kojom se vodom navodnjavaju njive", dodaje Paroški.

      Tačniije oko 720 hektara oranica. Za ekologe iz Srbobrana ključno pitanje je – ko reguliše vodotokove u Vojvodini, nadležno preduzeće ili privatne kompanije koje su mahom u rukama stranaca.

      U Vodama Vojvodine odgovaraju da "režim vode redovno kontrolišu, te da korisnici mogu da je koriste do granice biološkog minimuma". Dodaju da se problem na Krivaji javlja tokom sušnih intervala, kada, kažu, ni sistemi za navodnjavanje ne rade jer nemaju dovoljan doticaj vode.

      U kompaniji koja vodu crpi tik pored brane, objašnjavaju da taj doticaj regulišu upravo Vode Vojvodine. Izuzev sušne 2003. i 2017, svih drugih godina kapacitet njihovog sistema za navodnjavanje od 50 litara u sekundi bio je zadovoljen.

      "Mi se obraćamo Vodama Vojvodine da nam regulišu dotok vode u Krivaji onoliko kolike su naše potrebe za navodnjavanjem. Da možemo zalivati useve na površinama koje su isplanirane i za koje plaćamo obaveze", kaže Vladislav Samardžić iz PP "Feketić".

      Odnosno, zovu ih da regulišu branu svaki put kada im je nivo vode nedovoljan, što oni, dodaje, i učine. Šta se iza brane sa rekom događa, nije mu poznato.

      U nadležnom preduzeću rešenje vide u novom projektu akumulacije sa branom kod Srbobrana koji se planira, dok ekolozi podsećaju da je i poslednji pokušaj u vidu izmuljavanja Krivaje po živi svet bio poguban.
      Komentara Pošaljite komentar

      Kliknite ovde da biste se ulogovali

      3+7 (rezultat upiši slovima)