Za zaštitu njiva treba 17.000 novih sadnica

Ekolozi sa zaprepašćenjem primećuju da nestaju kilometri drvoreda topola, bagremova, brestova i drugih biljaka koje su posađene na 350 hektara u opštini Sombor. Ta stabla decenijama štite zemljište od erozije i surove zimske klime.



Ekološki vandali drvo seku za ogrev, a neka stabla su oborena da bi se proširile njive. Najviše je stabala posečeno u Gakovu, gde za obnavljanje poljozaštitnih pojaseva treba posaditi više od 17.000 novih sadnica. Na nekim mestima nije ostalo ni 10 odsto nekadašnjih drvoreda.

Sombor je osamdesetih godina prošlog veka bio prvi grad u kome je započeto plansko podizanje vetrozaštitnih pojaseva. Međutim, danas je mnogo stabala nestalo, posle uzurpacije zemljišta na kojima su godinama rasla.

- U vetrozaštitnim pojasevima uglavnom su sađene topole i bagrem. Prvo su posečena stabla bagrema, a kasnije i topola - kaže Rade Vukelić, član tima JKP “Čistoće”.

U Gakovu veliki deo vetrozaštitnih pojaseva više ne postoji, a mnogi su uništeni zato što su ih vlasnici njiva posekli kako bi napravili bliži ulaz na posed ili proširili njivu. Poljoprivrednici na taj način sebi nanose ogromnu štetu jer vetrozaštitni pojasevi čuvaju zemljište i povećavaju produktivnost.

- Vetrozaštitni pojasevi se postavljaju da bi zaustavili eroziju zemljišta. Najviše ih je podignuto u Alaksa Šantiću, Stanišiću, Bezdanu i Gakovu. U Bezdanu su najbolje očuvani. U Stanišiću je neko uništio čitav zaštitni pojas u dužini od dva kilometra - kaže Ivan Periškić, rukovodilac ima JKP “Čistoće”.

Gorani zasadili 700 hektara

U veliku akciju podizanja poljozaštitnih pojaseva bili su uključeni i gorani. Oni su posadili 700 hektara vetrozaštitnih pojaseva u Somboru, Sonti, Ratkovu, Bačkom Brestovcu.
- Kolika je to dragocenost pokazuje podatak da je to bilo kao da imate 700 kilometara dvoreda posaženog u četiri reda. Međutim, godinama se ništa nije sadilo, a nije bilo načina da se zaštite postojeći pojasevi - kaže Ivan Pavić, sekretar Pokreta gorana u Somboru.