VojvodinaCafe - Uništavanje Fruške gore poprima oblike katastrofe
    • Uništavanje Fruške gore poprima oblike katastrofe

      Fruška gora sa 16 jezera, 40 vodopada i nekim od najlepših predela Srbije, biser je prirode. Ona je i srpska Sveta gora, sa 17 manastira. Sve to je ugroženo zbog nebrige, uništavanja i zagađenja. Pećina Beli majdan, Ledinačko jezero, livada Kišelez, jezero Moharač, Iriški venac, nebrojeni vinogradi, izletišta, guste šume, samo su deo prirodnih lepota Fruške gore, prenosi Blic.



      Ona je i dom velikog broja kulturnih spomenika, na njoj je nastalo 35 pravoslavnih manastira, većinom od 15. do 18. veka, od kojih je sačuvano 17. Međutim, umesto da brižljivo čuvamo i pazimo na takvo blago, mi smo ga zatrpali smećem, uništavamo šumu sečom i paljevinama bez mere, na njoj smo ostavili napuštene objekte kao kuće duhova...

      Ljubitelji prirode, ekolozi i planinari upozoravaju da Frušku goru zbog svega toga nećemo uspeti da sačuvamo od uništenja. Situacija je, kažu, takva da ako se uskoro ne donese jasna strategija kako zaustaviti loše pojave u najstarijem nacionalnom parku, bogata prirodna i istorijska riznica postojaće samo na papiru.

      U Nacionalnom parku Fruška gora kažu da je situacija veoma kompleksna. Navode da često isti ljudi budu kažnjavani zbog bacanja smeća ili bespravne seče, odsluže svoje mizerne kazne i nastave sa nepočinstvima. Kako navode, postoje oni koji se divljom sečom bave kako bi preživeli, a postoje i oni koji dolaze iz daljih delova Srbije samo da bi se bavili krivolovom, šumokrađom i podigli divlji objekat. Čuvari su zbog novog zakona ostali bez oružja pa ih lopovi napadaju sekirama i motornim testerama. Zaštićeno područje Fruške gore prostire se na oko 26.000 hektara, to jest na dužini nešto većoj od 80 kilometara i prosečnoj širini od oko petnaest kilometara.

      U pokrajinskoj vlasti, jedan od predloga koji bi mogao da se razmatra kako bi Fruška gora bila sačuvana jeste i mogućnost da se oni koji uništavaju okolinu kažnjavaju za narušavanje prirodnog dobra, a ne samo za bacanje smeća ili nelegalnu seču šume. Iako je tako nešto predviđeno Zakonom o zaštiti prirode, a kazne su čak i do tri miliona dinara za pravna lica, u praksi se to do sada retko primenjivalo, kažu ekolozi. Koliko je Fruška gora kao nacionalni park ugrožena govori i šest primera uništavanja koje "Blic" donosi.

      1. Seča drveća

      Gotovo da nema staze koja nije zakrčena deblima. "Gole seče" ima na lokalitetima Zmajevac - Vrdnik, kod hangara na Paragovu, restorana "Arena", prema TV tornju, Ledinačkom jezeru...

      Iz Nacionalnog parka kažu da oni seku planski, ali je problem u nezakonitoj seči drveća.

      2. Smeće

      Smeće jednostavno ne može da se ne primeti gotovo na svakom mestu, a baca ga ko gde stigne.

      - Građani misle da komunalne službe iz parka redovno odnose đubre, a to nije istina, nego tek u nuždi. Na izletištima će vas dočekati gomila smeća - pričaju planinari, koji ga i sami često čiste, ali uzalud.

      3. Kuće duhova

      Fruška gora postala je groblje za hotele, odmarališta i bolnice, nekada poznate, a danas prave kuće duhova.

      Hoteli "Osovlje", "Ležimir" i bivše odmaralište "Pošta" samo su neki od dvadesetak napuštenih i ruiniranih objekata u koje danas svako može da uđe. Radi se o vlasništvu odavno propalih firmi, a uglavnom se nalaze na najlepšim mestima i vidikovcima.

      4. Požari

      Na obodima NP, iznad naselja, meštani i vikendaši često pale strnjiku, a požari se šire i na obode šuma. U NP smatraju da to jedino adekvatne kazne mogu da reše. Vatrogasci su tako u ponedeljak gasili šumu kod Ležimira, a požar je izazvao čovek koji je palio baštenski otpad.

      5. Deponije

      Legalna deponija Tancoš - Beočin nalazi se na tek 900 metara od NP i prostire se na 35.000 kvadrata.

      S druge strane svako fruškogorsko selo ima najmanje jednu divlju deponiju u svojoj blizini. Iako ih komunalci povremeno uklanjaju, ne mogu da uklone posledice koje je otpad ostavio u zemljištu, vodi i vazduhu. Na divlje deponije bacaju se čak i leševi životinja.

      6. Uništeni putevi

      Mnogi putevi na Fruškoj gori nisu popravljani decenijama. Takav je i jedan od najprometnijih, Partizanski put, dug 70 kilometara. U nadležnosti je šest opština, koje ne mogu da se dogovore o obnovi.
      Komentara Pošaljite komentar

      Kliknite ovde da biste se ulogovali

      3+7 (rezultat upiši slovima)