VojvodinaCafe - Vojvodina jedan od regiona u Evropi sa najmanje šuma
    • Vojvodina jedan od regiona u Evropi sa najmanje šuma

      JP "Vojvodinašume" će u novoj sezoni pošumljavanja, od jeseni 2018. do proleća 2019. godine, obnoviti šume na površini od 1.450 hektara, a nove šume podići na oko 95 hektara. Međutim, za Vojvodinu, koja važi za jedan od regiona u Evropi koji ima najmanje šuma - i to je malo. Na osnovu standarda razvijenih zemalja Evrope, pošumljenost Vojvodine bi sa sadašnjih 140.380 hektara (što je svega 6,5 odsto) trebalo da se uveća više nego duplo, prenosi 021.rs.



      Prostornim planom AP Vojvodine definisana je potreba za podizanjem još oko 140.000 hektara novih šuma, međutim realizacija ovog plana je dugoročna. Osim toga, u sistemu "Vojvodinašuma", gotovo da i nema slobodnih površina za pošumljavanje, pa je neophodno da se u ovaj plan uključe svi društveni subjekti na teritoriji Vojvodine, počevši od lokalnih samouprava.

      Najviše šuma ima u Sremu, a najmanje u Banatu. Problem obešumljenosti Vojvodine, ne bi bio tako akutan da su šume ravnomernije raspoređene. Više od 90 odsto svih šuma nalazi se u uskom pojasu: Posavlja, Podunavlja i Potisja, zatim na području Fruške gore, Vršačkog brega, Deliblatske i Subotičke peščare, dok je svega 10 odsto šuma razbacano na prostoru od oko 2.000.000 hektara, tako da je prema podacima iz Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu u čak 14 opština procenat pošumljenosti manji od jedan odsto. Pošumljenost opštine Novi Sad, na primer, iznosi između šest i osam odsto.

      Kako su saopštile "Vojvodinašume", pošumljenost je ključan faktor u odbrani od vetra i snega i odbrani od poplava.

      "Razvojem industrije, poljoprivrede i putne mreže, Vojvodina je od zemlje šuma postala vrlo siromašna vegetacijom. Nažalost, razvoj na jednoj strani donosi negativne posledice na drugoj strani, a univerzalno rešenje ne postoji. Zbog toga što nema šume da uspori snagu vetra, saobraćajnice su zimi često zatrpane snežnim nanosima, a svedoci smo i da su čitava naselja tada bila nedostupna", navodi se u saopštenju.

      Takođe, šume imaju ogroman kapacitet prihvata i filtriranja vode, pa su od neprocenjivog značaja kod regulacije poplava. Poplavni talas usporava svoje kretanje kada naiđe na šumu, što koriste sve razvijene zemlje kao efikasno rešenje u upravljanju poplavom, kako bi se moguće štete svele na što manju meru.

      JP "Vojvodinašume" apeluje i na pojedince da ne izazivaju požare i uništavaju mlada stabla i naglašavaju da čovek zbog svoje nepažnje u 95 odsto slučajeva uzrokuje požar.

      "Odgovorno ponašanje svakog pojedinca, imaće pozitivne efekte na celu društvenu zajednicu. Danas je gotovo privilegija živeti u zdravoj, nezagađenoj životnoj sredini. Čist vazduh i voda za piće postaju resurs, a šume direktno utiču na njihovo održivo stanje. Samo stručnim obnavljanjem postojećih, i podizanjem novih šuma, omogućićemo i budućim generacijama da uživaju u blagodetima koje one donose", zaključuje se u saopštenju "Vojvodinašume".
      Komentara Pošaljite komentar

      Kliknite ovde da biste se ulogovali

      2+6 (rezultat upiši slovima)