VojvodinaCafe - U Vojvodini nema posla za inženjere poljoprivrede
    • U Vojvodini nema posla za inženjere poljoprivrede

      Više od 16.000 Novosađana nema posao, a više od polovine tog broja čine žene. Podaci novosadske filijale Nacionalne službe za zapošljavanje pokazuju da osobe do 30 godina čine oko petine ukupno nezaposlenih u Novom Sadu, dok je starijih od 50 godina skoro trećina. Istovremeno je nezaposlenost, prema tim podacima, zapravo smanjena za 22 odsto u odnosu na kraj 2016. godine, prenosi novosadski radio 021.



      Prema rečima direktorke filijale NSZ Tatjane Vidović, "povećan obim stranih investicija", a naročito dolazak kompanija Lir i Delfaj u Novi Sad, uticao je na smanjenje ukupnog broja nezaposlenih u gradu, pa i u Južno-bačkom okrugu. "Treba zahvaliti i dobro planiranim merama politike zapošljavanja, koje će se nastaviti i ove godine", poručuje Vidović i dodaje da će se nastaviti "intenzivna i uspešna saradnja sa poslodavcima".

      Inače, nezaposlenost je za godinu dana smanjena i u Južno-bačkom okrugu, koji ima više od 41.000 nezaposlenih, što predstavlja smanjenje od 17 odsto. Protekle godine su se najviše tražili radnici u proizvodnji i to u automobilskoj industriji, mašinski i metalski radnici, električari, kuvari, ugostitelji, trgovci, inženjeri građevinarstva, informacionih tehnologija i elektroinženjeri. Kada je reč o obrazovnoj strukturi građana koji su na birou, najviše je nezaposlenih sa srednjim obrazovanjem (44,8 odsto), visokoobrazovanih je 33,7 odsto, a građana bez kvalifikacija i niskokvalifikovanih je 21,4 odsto.

      Načelnik Odeljenja za posredovanje u zapošljavanju i planiranje karijere Dušan Marjanović kaže za 021 da među visokokvalifikovanim građanima bez posla ima inženjera, ali i psihologa i profesora stranih jezika koji nisu popularni u ovom periodu. Postoji, međutim, i deficit na birou.

      "Rekao bih da nemamo na evidenciji određena zanimanja koja su izuzetno tražena, a to se pre svega odnosi na najsavremenije i najmodernije informatičare-programere u raznim delatnostima. Sada imamo i trećeg investitora - Kontinental, koji na našoj evidenciji nije mogao da nađe odgovarajuće ljude. Kada govorimo o suficitu, imamo mnogo poljoprivrednih inženjera i turizmologa koji nisu u situaciji da nađu adekvatne poslove", navodi Marjanović. Ono što sledi u aktivnim merama NSZ, tvrdi on, poboljšaće situaciju jer će visokoobrazovani građani imati priliku da uđu u program stručne prakse i tako se zaposle.

      "Postoji i puno lica koja se prijavljuju sa strukovnim i višim školama. Suficitarnim kadrovima smatramo i neka profesorska zanimanja - izuzev profesora engleskog i nemačkog. Zaista imamo puno profesora srpskog jezika, puno psihologa, ali situacija je takva da je trenutno otišao onaj kadar koji je četvrti stepen ili ispod", naglašava naš sagovornik.

      U kategoriju teže zapošljivih lica se ubrajaju: samohrani roditelji, mladi do 30 godina, stariji iznad 50 godina, tehnološki viškovi, dugoročno nezaposlena lica, radno sposobni korisnici socijalne pomoći, žene žrtve nasilja, žrtve trgovine ljudima, mladi bez roditelja i deca palih boraca.

      Protekle godine su poslodavci i građani na birou bili najviše zainteresovani za stručnu praksu, subvencije za zapošljavanje građana iz kategorije teže zapošljivih, kao i subvencije za samozapošljavanje i za javne radove. Kako za 021 kaže načelnica Odeljenja za programe zapošljavanja Smiljana Radovanović, ove godine je novina da neće postojati starosno ograničenje za učestvovanje u programima stručne prakse, to jest neće važiti za "mlade do 29 godina".

      "Ove godine tog uslova neće biti, pa se nadamo velikom obuhvatu uključivanja mladih kojima je ovo šansa da razviju kompetenciju, adaptaciju na tržište rada i da zarade. Prošle godine su nam primarni bili sektori zdravstva, socijalne zaštite i obrazovanja u programima zapošljavanja, a sada se pomeramo i na pravosuđe", navodi ona.

      Da je starijima od 50 godina veoma teško da se zaposle nakon gubitka posla praksa je godinama. Dušan Marjanović kaže da poslodavci koji zaposle starije građane imaju poresku olakšicu, koja se pokazala kao uspešan korak.

      "Različita radna mesta traže različite kombinacije. Nekad su prioritet mladi, nekad je obrnuto. Iskustveno gledano, lica koja imaju više od 40 godina već spadaju u starije osobe, ali zaista to zavisi od radnih mesta. I dalje imamo poreske olakšice i sopstvene mere, radimo obuke i treninge. Nekad je i do građana koji ne žele da se prijave na evidenciju, a mi gledamo da ih animiramo da nam se jave jer samo tad imamo šansu da ih povežemo sa poslodavcima", poručuje Marjanović.
      Komentara Pošaljite komentar

      Kliknite ovde da biste se ulogovali

      8-6 (rezultat upiši slovima)