VojvodinaCafe - Veoma proređeni dudovi u Zrenjaninu
    • Veoma proređeni dudovi u Zrenjaninu

      PripremajućI izložbu “Priča o dudu i tradiciji svilarstva”, nedavno otvorenu u Narodnom muzeju u Zrenjaninu, autorka-kustos Nataša Knežević došla je do poraznog saznanja da u banatskoj prestonici danas postoji jedva stotinak dudova. A na prste jedne ruke mogu se nabrojati oni stariji i značajniji, koji još rađaju. U prošlosti je gotovo svako naseljeno mesto u Banatu imalo svoju dudaru - rasadnik dudova, i dudara - plaćenog čoveka koji se o njima brinuo, prenose Novosti.



      Brižljivo su vođene statistike o broju starih i mladih sadnica. Brojale su se na hiljade i hiljade stabla - pravo bogatstvo i ponos Banata, koji su stvarale mnoge generacije. Po njihovoj debljini i visini mogla se razlikovati starost drumova, naselja, sokaka pa i pojedinih familija - kaže Nataša Knežević.

      Iznoseći istoriju duda (Morus), čija se primena u narodnoj medicini odomaćila, kao i slast dudinja i opojnost rakije dudovače, ističe da je bio poznat još drevnim narodima Dalekog istoka. Sami počeci proizvodnje svile, koji se ujedno vezuju za uzgoj duda, datiraju još od 6000. do 3000. godina pre naše ere. Prema legendi, zasluga za razvoj svilarstva pripada jednoj kineskoj carici, a zbog velike vrednosti, Kinezi su pod pretnjom smrtne kazne čuvali tajnu svile. Beli dud, inače, osnova je ishrane svilene bube, a na naše prostore svila je došla u 6. veku. Najstariji sačuvani takozvani šam-dud, koji danas krasi portu Pećke patrijaršije, posađen je sedamdesetih godina 13. veka.

      - Zaslužan za svilarstvo u Banatu je grof Florimund Klaudije Mersi, koji je postao guverner nove provincije, nakon što je Tamiški Banat 1718. pripojen Austrijskoj carevini. Po njegovoj naredbi, započela je sadnja belih dudova na obalama Begeja, a veliki broj sela je dobio dudare - rasadnike dudovih sadnica koje su graničarima deljene besplatno. Dudovi su sađeni po ulicama, ispred svake kuće, u dvorištima, pored puteva - opisuje Knežević.

      Lale se, međutim, nisu baš “primile” na dudove. Ogroman broj rasada je propao, pa je grof Mersi shvatio da mora da dovede stručnjake iz inostranstva, koji bi naučili neuko stanovništvo kako se gaje svilne bube. Prvu grupu Španaca i nešto Italijana, koji su bili poznati proizvođači svile, naselio je 1724. u Pančevu, Velikom Bečkereku (stari naziv za Zrenjanin), Vršcu i Kovinu. Tada su podignute i prve svilare u Banatu, a najstarija je bečkerečka, koja datira iz 1733.

      OSTAO SAMO JEDAN

      U ulici Đurđa Smederevca u Zrenjaninu, gde se nekada na jednoj strani nalazilo stotinak dudova, ostao je samo jedan! Najvredniji, ali i najveći i najstariji (stogodišnjak, obima 350 cm) nalazi se u Belom Blatu i zaštićen je kao spomenik prirode. U Orlovatu su ponosni na Predićev dud - stablo staro oko 150 godina, koje je nekada bilo u vlasništvu slavnog slikara Uroša Predića, koji ga je ovekovečio na slici “Vesela braća” iz 1884.

      SEĆANJA

      - Danas se samo stariji sećaju velikih dudovih plantaža i lepo uređenih drvoreda po ulicama koji su davno nestali. U Banatu se može naći tek poneko zaostalo drvo pored puta, na ulici ili u dvorištu, koje podseća na davno prohujala vremena - iznosi autorka zanimljive izložbe u Narodnom muzeju.
      Komentara Pošaljite komentar

      Kliknite ovde da biste se ulogovali

      3+7 (rezultat upiši slovima)