VojvodinaCafe - Restitucija uplašila pola Vojvodine
    • Restitucija uplašila pola Vojvodine

      Prema nekim podacima, do 1961. svaki četvrti ili peti Vojvođanin bio je doseljenik. Njihovi potomci sada brinu da li će biti vraćena imovina folksdojčerima.



      Grube procene su da je najmanje 40.000, i to višečlanih porodica, preseljeno iz siromašnih krajeva Bosanske Krajine, Crne Gore, Like, Hercegovine, Dalmacije, sa Korduna i Banije, ali i iz jugozapadne Srbije, Makedonije, KiM, pa čak i iz Slovenije.

      Pre toga, između 400.000 i 500.000 Nemaca napustilo je svoje domove. Odlukama nove vlasti proglašeni su narodnim neprijateljima, oduzeta im je imovina, državljanstvo i građanska prava. Deo se odselio u Nemačku i Austriju, a deo stradao u logorima širom Evrope.Mali broj, koji je ostao u Srbiji, ili njihovi naslednici, očekuju da im se vrati ili nadoknadi imovina, ali, ističu, ne žele da se ispravljanjem njima nanete nepravde načini novi greh prema porodicama kolonizovanih.

      Po rečima Rudolfa Vajsa, predsednika Nemačkog narodnog saveza u Srbiji, sa sedištem u Subotici, od 3.900 Nemaca koliko ih je prema poslednjem popisu evidentirano u našoj zemlji, njih 400 već je pripremilo zahtev za imovinsko obeštećenje. Svaki deseti građanin Srbije nemačke nacionalnosti zatražiće kuću ili zemlju oduzetu posle rata.

      "Oni će tražiti svoje kuće ili vinograde ne zbog materijalne nadoknade, nego zato što ta imanja za njih imaju neprocenjivu emocionalnu vrednost. Ali, nama ne pada na pamet da bilo koga izbacujemo iz kuća i tako, vraćajući ono što je nama oteto, načinimo novu nepravdu", kaže on.

      Vajs navodi da njegovi sunarodnici, odnosno njihovi roditelji, nisu bili ljuti na kolonizovane srpske porodice koje su ostale bez igde ičega u drugim delovima Jugoslavije. I tim ljudima je, veli, najčešće bilo neprijatno što su u tuđim kućama.

      "Poznato mi je da se Zakon o restituciji odnosi na sve građane Srbije, bez obzira na nacionalnost. Bićemo zadovoljni ako u ispravljanju te nepravde budemo tretirani kao svaki Srbin, Mađar, Slovak i bilo koji drugi građanin kojem je oduzeta imovina", kaže Vajs.

      Vajs i njegovi sunarodnici u Srbiji svesni su da će vraćanje imovine biti dug proces sa ishodom ništa izvesnijim nego u Hrvatskoj, Mađarskoj, Slovačkoj ili bilo kojoj drugoj državi koja prolazi kroz tranziciju.

      A iz radne grupe za izradu Zakona o restituciji poručuju da i stranci imaju pravo na povraćaj imovine. Goran Radosavljević, državni sekretar u Ministarstvu finansija i šef radne grupe, objašnjava da je uslov da nisu već obeštećeni nekim međunarodnim ugovorom, koji je potpisala bivša Jugoslavija ili na neki drugi način, da postoji reciprocitet (da i naši građani u toj zemlji mogu da steknu ili naslede imovinu) i da nisu bili pripadnici stranih okupacionih snaga.

      Sa Nemačkom je bivša Jugoslavija svojevremeno potpisala ugovor poznat kao "ugovor Tito-Brant", i veliki broj proteranih folksdojčera je njime već obeštećen. Naša država, ipak, još ne zna koji je to broj, a koliko njih još čeka kompenzaciju.

      Oni koji se budu našli na spisku za restituciju imaće pravo na povraćaj kuća, ali ne i poljoprivrednog zemljišta, jer strani državljani ne mogu u Srbiji da poseduju oranice. Ovo će se vremenom verovatno menjati, kada Srbija počne pregovore sa EU.

      U jedno je državni sekretar siguran - svi stranci, koji steknu uslove, dobiće svoje nekretnine nazad, a videće se da li će oni koji su tu godinama stanovali i dalje ostati i plaćati kiriju ili će dobiti zauzvrat drugu nekretninu.
      Komentara 1 komentar
      1. Avatar od  austrougar
        austrougar -
        Al je bilo lepo,proterivati,paliti rusiti tudje,a sta cemo sad,samo da ne bude opet po'' glavi stanovnika''..
      Komentara Pošaljite komentar

      Kliknite ovde da biste se ulogovali

      3+7 (rezultat upiši slovima)