VojvodinaCafe - Ečka kao kargo centar: Da ili ne?
    • Ečka kao kargo centar: Da ili ne?

      Da li bi pretvaranje aerodroma kod Zrenjanina bilo isplativo. Stručnjaci: Drumski transport jeftiniji od vazdušnog, a sportsko pilotiranje znatno unosnije. Mada je isprva dugo nagoveštavano da su Rusi zainteresovani za sportski aerodrom "Ečka“, sada lokalna samouprava Zrenjanina najavljuje da će Kinezi doraditi poznati aeorodrom u istoimenom selu kraj puta Zrenjanin - Beograd, a koji su tokom Drugog svetskog rata izgradile nemačke okupacione vlasti.



      Ivan Dević, pomoćnik gradonačelnika za investicije, izneo je u javnost da je kineska elektroenergetska korporacija CNEEC ovog leta sa gradom Zrenjaninom potpisala memorandum o razumevanju u cilju uspostavljanja poslovne saradnje u razvoju energije, infrastrukture i projekata zaštite životne sredine.

      "Grad je ponudio kineskim investitorima 100 hektara u ečanskoj industrijskoj zoni. Kinezi žele da podignu 20 velikih fabrika za proizvodnju robe namenjene tržištu EU, da zaposle oko 12.000 radnika, a "Ečku“ pretvore u međunarodni kargo aerodrom", najavio je Dević.

      O budućnosti "Ečke“ lokalna samouprava u gradu na Begeju razmišlja već godinama, ali je još daleko od pravog rešenja, pišu "Novosti“.

      "Bila bi u redu optimistična najava iz gradske uprave, da ponovo nije zloupotrebljen jedan mali aeorodrom u cilju političkog marketinga", smatra Petar Vojinović, pilot i stručnjak za vazduhoplovstvo.

      Vojinović, koji je i autor vazduhoplovnog portala "Tangosix", naziva nepotrebnom megalomanijom pretvaranje "Ečke“ u međunarodno kargo čvorište. Uz iznošenje činjenice da je drumski transport do tržišta EU, koje nam je geografski veoma blizu, znatno jeftiniji od vazdušnog.

      "Nije jasno ni zbog čega bi investitor bacao kapital na izgradnju kargo centra u Ečki, kada isti postoji na aeorodromu "Nikola Tesla“ i nalazi se samo 70 km od Zrenjanina", pita se Vojinović, kome je zanimljivije zašto se nigde ne spominje trenutni realni biznis "Ečke“, gde letenje motornih aviona i jedrilica može značajno da se unapredi i profitalizuje.

      Živa Frenc, bivši pilot "Jata“ i dugogodišnji instruktor letenja i vlasnik aero-kluba "Vaja“, koji je zakupio nekoliko prostorija na aeorodromu "Ečka“, gde izvodi obuku za pilote malih aviona i jedrilica, kao profesionalac koji je čitav radni vek proveo u avio-saobraćaju ukazuje na činjenicu da dva aerodroma na razdaljini od 100 km nemaju šansu za ekonomski opstanak. U ovom slučaju "Ečka“ ne bi bila isplativa investicija potencijalnom kupcu.

      "U susednom mađarskom gradu Segedinu uradili su nešto slično sa tamošnjim aerodromom i pretvorili ga u vazdušnu luku. Međutim, pokazalo se da je to promašena investicija i vratili su se sportskom pilotiranju, jedriličarstvu i padobranstvu", kaže Frenc, koji smatra da bi prava stvar za "Ečku“ bila razvoj elitne škole vazduhoplovstva.

      "Novosti“ saznaju da je marta 2012. Saobraćajni fakultet iz Beograda izradio takozvanu prethodnu studiju opravdanosti primene transportnih aviona na aerodromu "Ečka“. Da li zbog toga što je naručena od prethodnika, ili iz nekih drugih razloga, aktuelna vlast u Zrenjaninu nigde ne spominje kako nauka vidi perspektivu "Ečke“.

      "Ovaj aerodrom ima veliki potencijal za razvoj u smeru poslovnog i komercijalnog vazduhoplovstva, za transport putnika, robe i pošte. Preporučujemo projekat čija bi se realizacija bila u dve faze do 2020, a kako bi se postigla opravdanost investicije i održiv razvoj arodroma", zaključak je studije pet eminentnih profesora Saobraćajnog fakulteta na čelu sa Slobodanom Gvozdenovićem.

      Po njihovom predlogu, uz minimalno ulaganje od 5,5 miliona evra, pored postojeće travnate, uredila bi se i asfaltna pista i objekti aerodroma. U prvoj fazi (u 2014) aerodrom bi morao da ima minimum 2.300, a od 2020. godine 9.500 putnika na godišnjem nivou. Profesori su ukazali i na neophodnost intenzivne marketinške kampanje za pozicioniranje aerodroma, uz opasnost otkazivanja brojnih elemenata sistema tokom uspostavljanja javnog vazdušnog saobraćaja u Ečki. Pitanje je koliko studija danas važi, jer je trebalo da se realizuje 2012. godine.
      Komentara Pošaljite komentar

      Kliknite ovde da biste se ulogovali

      8-6 (rezultat upiši slovima)